Europski dan organske hrane obilježava se svake godine 23. rujna. Prilika je to za pokazivanje snage i izvrsnosti europske organske proizvodnje te procjenu napretka Europe prema ostvarenju cilja od 25% organskog zemljišta do 2030. godine.
Službeno pokrenut 2021. godine od strane Europskog parlamenta, Komisije i Vijeća Europske unije, ovaj dan predstavlja priliku za procjenu trendova u potražnji potrošača, nastavak podizanja svijesti o organskoj proizvodnji u lancu opskrbe kao i definiranje novih ciljeva za budućnost organske proizvodnje u Europi. Obilježavanje je inicirano nastavno na Akcijski plan za razvoj organske proizvodnje, koji je Komisija usvojila 25. ožujka 2021. Akcijskim planom će Komisija nastojati postići cilj Europskog zelenog plana od 25 % poljoprivrednog zemljišta pod organskom poljoprivredom do 2030. godine.
Organska poljoprivreda
Organska poljoprivreda donosi nekoliko prednosti za klimu i bioraznolikost, kako je istaknuto u dokumentu o prednostima organske poljoprivrede koji je objavila organizacija IFOAM OE. Promjena načina proizvodnje hrane može imati značajan utjecaj na ublažavanje klimatskih promjena, pomaganje poljoprivrednicima u prilagodbi i doprinos zaštiti bioraznolikosti. Organska poljoprivreda nudi sustavni pristup povećanju sekvestracije ugljika u tlu uz održavanje zdravog tla i zaštitu bioraznolikosti. Organska poljoprivreda troši manje energije i smanjuje emisije stakleničkih plinova.
Oslanjajući se na zatvorene cikluse hranjivih tvari i minimiziranjem gubitaka dušika, organska poljoprivreda može smanjiti globalne emisije stakleničkih plinova u poljoprivredi za otprilike 20%. Napuštanje upotrebe sintetičkih gnojiva smanjuje emisije dušikovog oksida iz tla za 40% po hektaru u organskim proizvodnim sustavima. Životinje u organskoj poljoprivredi imaju pristup pašnjacima i otvorenim prostorima, a 60% njihove hrane mora dolaziti s farme ili iste regije. Zahvaljujući smanjenom broju životinja i organskom sustavu poljoprivrede temeljenom na pašnjacima, emisije se smanjuju, a zalihe ugljika u tlu poboljšavaju se. Organska poljoprivreda često koristi bolje gospodarenje gnojivom, poput kompostiranja, što može smanjiti emisije dušikovog oksida za 50% i emisije metana za 70%. Organska poljoprivreda ima veću energetsku učinkovitost i nižu potrošnju energije po hektaru, trošeći otprilike 15% manje energije po jedinici proizvodnje u usporedbi s konvencionalnom poljoprivredom.
Organska poljoprivreda veže više ugljika. Mnoge uobičajene prakse organske poljoprivrede, poput plodoreda koji uključuje mahunarke ili ograničenu obradu tla, pomažu u poboljšanju kvalitete i plodnosti tla te značajno doprinose povećanju sekvestracije ugljika za dodatnih 450 kg C/ha godišnje u usporedbi s konvencionalno obrađenim tlom.
Dodjela nagrada: EU Organic Awards 2026.
- Najbolji ekološki poljoprivrednik i poljoprivrednica
- Najbolja ekološka regija / bio-distrikt
- Najbolji ekološki grad
- Najbolje malo ili srednje poduzeće (SME) u preradi ekološke hrane
- Najbolji trgovac na malo ekološkom hranom
- Najbolji ekološki restoran / ugostiteljski obrt
- European Organic Congress 2026: Održat će se od 6. do 8. listopada 2026. u Corku (Irska) pod temom „Ekološka proizvodnja: Strateško ulaganje u otpornost Europe”. Detalje i prijavu možete pronaći na stranicama IFOAM Organics Europe.
- Organic Innovation Days 2026: Znanstveni i inovacijski forum održat će se 3. i 4. studenog 2026. u Briselu s naglaskom na konkurentnost i održivost. Program potražite na službenom portalu TP Organics.
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.