spot_img

Hrvatska uskoro donosi novi zakon o zviždačima, koji bi ih trebao bolje štititi. Europa, a i mi, nadamo se da će zviždači zviždati još i jače.

Zovu ih zviždači. Zato što njihov zvižduk upozorava na nevaljale radnje – na  korupciju i razne druge nezakonite, neetične, a često i kriminalne postupke u tvrtkama, institucijama, među političarima i donositeljima odluka, koji bi, bez njih – zviždača – ostali neotkriveni.

Na početku, evo nekih naglasaka na temu stanja o zviždačima i intencijama i odredbama budućeg Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (zviždača):

  • Transparency International na ljestvici od 180 država prema Indeksu percepcije korupcije 2020. Hrvatsku pozicionira na 63. mjesto, pa posla ima i za institucije, a napose za zviždače.
  • Postojeći Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, donesen je 8. veljače 2019., a stupio na snagu 1. srpnja 2019.
  • Novi se Zakon donosi prvenstveno zbog potrebe usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije“
  • Sve se više prepoznaje potreba i važnost pružanja uravnotežene i učinkovite zaštite zviždača kako na razini Unije, tako i na međunarodnoj razini.
  • U Izvješću Pučke pravobraniteljice za 2020. godinu stoji kako je u obradi te godine imala 45 prijava zviždača. 
  • Novi zakon uvodi sustav prijavljivanja kroz tri razine – interne kanale, prijavljivanje nadležnim tijelima i javno/medijsko izvješćivanje
  • Ako je zviždač izložen osveti, trebao bi imati organizirani pristup savjetima i odgovarajućim pravnim sredstvima.
  • U sindikatu su posebno zadovoljni što je uvažena primjedba o imenovanju tzv. povjerljive osobe.
  • Zviždači će ubuduće uživati zaštitu i u sudskim postupcima, zaštitu od osvete, pravo na povratnu informaciju…
  • Na naš poziv, SSSH nam je dao izjavu, a u HUP-u su kazali da „ne mogu komentirati….“

Linkajte na još članaka o zviždačima:

  • Najpoznatiji svjetski i hrvatski zviždači: Od odlikovanja do otkaza i progona OVDJE 
  • Tko su zviždači, kakve osobe? Društveno odgovorno poslovanje podrazumijeva njihovu zaštitu. OVDJE

Naš ih zakon naziva „prijaviteljima nepravilnosti“. Za neke su heroji, a za  one koje zviždači u njihovoj prljavoj raboti „ometaju“ – su izdajice . Ali, nitko ne dovodi u pitanje da su to prije svega hrabri ljudi koji se usuđuju usprotiviti korupciji, nepravdi i nezakonitosti u vlastitoj organizaciji, bilo da je riječ o tvrtki ili vladi. 

Pri tome vrlo često ostaju bez posla, trpe oni i njihove obitelji, a izloženi su i osudi okoline. Primjeri iz svijeta pokazuju da su neki zviždači zbog svojih otkrića umjesto zahvalnosti društva dobili velike zatvorske kazne ili su prognani, a neki koji su taknuli u privatne (ili državne) interese misteriozno su nastradali, na primjer, u nerazjašnjenoj prometnoj nesreći. Veoma je malo onih koji su za svoja otkrića dobili nagrade i priznanja, premda ima i takvih, a ima i onih koji su doživjeli najprije osudu, pa onda slavu. Povijest ipak na koncu dovede stvari u red.  

Upravo kako bi se ljude potaknulo da prokazuju korupciju i kriminal, a istodobno ih se i zaštitilo od otkaza, diskriminacije i progona, mnoge su zemlje donijele posaben zakon o zaštiti zviždača. Hrvatska je to učinila prije nešto više od dvije godine. Prije toga zakona, službenog naziva Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, država je formalno zviždače štitila kroz nekoliko raznih zakona, ali u praksi zviždači su najčešće bili prepušteni sami sebi. No, Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, donesen 8. veljače 2019., a stupio na snagu 1. srpnja 2019., nije uvijek davao prava rješenja i nije mogao u potpunosti zaštititi zviždače. Sada imamo priliku to ispraviti.

Nova Europska direktiva donosi novosti i nalaže poboljšanje položaja zviždača

Trenutačno je, naime, u postupku javne rasprave Nacrt prijedloga Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, koji se radi kao novi zakon (a ne kao izmjena i dopuna važećeg zakona). Kako stoji u obrazloženju predlagatelja toga novog zakona, on se donosi „prvenstveno zbog potrebe usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije“, odnosno s Direktivom (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava, koja je stupila na snagu 16. prosinca 2019.  Krajnji rok za prenošenje Direktive i usklađivanje zakonodavstava država članica s Direktivom je 17. prosinca ove godine.  

Direktiva navodi da „osobe koje rade za javnu ili privatnu organizaciju ili su u kontaktu s takvom organizacijom zbog aktivnosti povezanih s poslom često prve saznaju za prijetnje ili štetu javnom interesu. Prijavljivanjem povreda prava Unije koje su štetne za javni interes takve osobe djeluju kao zviždači i time imaju ključnu ulogu u razotkrivanju i sprječavanju takvih povreda te u zaštiti dobrobiti društva. Međutim, potencijalni zviždači često se zbog straha od osvete boje prijaviti ono što ih zabrinjava ili na što sumnjaju. U tom se kontekstu sve više prepoznaje potreba i važnost pružanja uravnotežene i učinkovite zaštite zviždača kako na razini Unije, tako i na međunarodnoj razini“, stoji u obrazloženju nacrta novog zakona.  

Izvješće Pučke pravobraniteljice za 2020. godinu – u obradi bilo 45 prijava

U tome se obrazloženju također se otkriva: u „Izvješću pučke pravobraniteljice za 2020. godinu navodi se kako je tijekom te godine ista postupala po 45 prijava, od kojih je 13 preneseno iz 2019. Novih i obrađivanih prijava u 2020. bilo je 32, i ovako su razvrstane: 

  • deset ih se odnosilo na državna tijela, 
  • sedam na javne službe, 
  • pet na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (JLP(R)S), 
  • pet na poslodavce u gospodarstvu i obrtu, 
  • tri na tijela s javnim ovlastima te 
  • dvije na pravne osobe čiji je osnivač ili u kojima RH i/ili JLP(R)S imaju zasebno ili zajedničko većinsko vlasništvo“. 

Koje nam novosti donosi Europska direktiva?

Direktiva EU propisuje jasne mehanizme i obveze za poslodavca i tijela javne vlasti u zaštiti prijavitelja nepravilnosti. Tako se propisuje da će sva poduzeća sa više od 50 zaposlenika ili s godišnjim prometom koji premašuje 10 milijuna eura morati će uspostaviti interni postupak za obradu prijava „zviždača“, kao i sva državna i regionalna tijela vlasti te općine s više od 10.000 stanovnika.

Direktiva predviđa mehanizme za zaštitu zviždača, koji uključuju jasne kanale prijave nepravilnosti, unutar i izvan organizacije uz osiguravanje povjerljivosti. Uvodi se sustav prijavljivanja kroz tri razine – interne kanale, prijavljivanje nadležnim tijelima i javno/medijsko izvješćivanje. Predviđa se i određivanje nadležnog tijela za zaprimanje prijava i za poduzimanje odgovarajućih mjera na temelju tih prijava. Također je tu i obveza pružanja povratnih informacija prijaviteljima nepravilnosti za nadležna tijela i trgovačka društva, koji će morati reagirati na prijave i u vezi s njima poduzeti daljnje korake u roku od tri mjeseca za interne kanale za prijavljivanje. 

Direktiva zabranjuje svaki oblik odmazde prema zviždaču, a ako ih ima, potrebno ih je sankcionirati. Ako je zviždač izložen osveti, trebao bi imati pristup savjetima i odgovarajućim pravnim sredstvima (npr. mjerama za zaustavljanje uznemiravanja na radnom mjestu ili sprječavanje otpuštanja). Teret dokazivanja u takvim će slučajevima biti na osobama ili organizacijama koje će morati dokazati da njihov postupak nije osveta protiv zviždača, a zviždači će uživati zaštitu i u sudskim postupcima. 

Većina mehanizama koje nalaže europska Direktiva već je sadržano u postojećem zakonu, ali će se oni poboljšati i proširiti. „Novi Zakon pridonijet će daljnjem jačanju pravne zaštite prijavitelja nepravilnosti i podizanju javne svijest građana o nužnosti podnošenja prijava nepravilnosti radi zaštite javnog interesa“, stoji u obrazloženju predlagatelja zakona.

Što su nam kazali u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske, a što u Hrvatskoj udruzi poslodavaca?

Za mišljenje o nacrtu novog zakona upitali smo Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) kao i Hrvatsku udrugu poslodavaca (HUP)

Savez samostalnih sindikata Hrvatske

Članica radne skupine za nacrt zakona bila je i Gordana Palajsa, voditeljica pravnih i kadrovskih poslova SSSH. Sindikati su u načelu zadovoljni nacrtom novog zakona i smatraju da je „zakon značajno popravljen i razumljiviji u odnosu na sada važeći“, kaže Palajsa. No, sindikati ipak imaju i neke primjedbe. 

– U odnosu na važeći, novi zakon je bolji. Posebno smo zadovoljni što je uvažena naša primjedba o imenovanju povjerljive osobe. Umjesto nejasne odredbe da ‘radnici imaju pravo predložiti imenovanje povjerljive osobe’ sada stoji da sindikati koji djeluju kod poslodavca, radničko vijeće ili skupina radnika od 20 posto imaju pravo predložiti imenovanje povjerljive osobe. To je važno jer povjerljiva osoba mora uživati povjerenje radnika, a ne poslodavca – kaže Palajsa

Tijekom e-savjetovanja sindikati su tražili i da se proširi krug osoba koje mogu biti prijavitelji nepravilnosti, odnosno da to mogu biti osobe u radnom odnosu, ali i osobe koje su nekada bile u radnom odnosu kod poslodavca budući da se radnici, zbog straha, na prijavljivanje nepravilnosti često odlučuju tek kad prestanu raditi kod poslodavca. Uz još nekoliko primjedbi na nacrt zakona sindikati su posebno upozorili na članak 40, koji govori o kažnjavanju povjerljive osobe ako ne postupi u propisanim rokovima. 

– Tu odredbu smatramo odvraćajućom i neprihvatljivom te se pitamo, ako tako ostane, tko će uopće htjeti biti povjerljiva osoba. Jer, povjerljive osobe su radnici koji imaju svoje zvanje, svoje radne zadatke i koji moraju raditi posao za koji su plaćeni, pa imaju manje vremena da se bave i ovom dodatnom zadaćom. K tome, često nemaju stručna i specijalistička znanja da bi to mogli raditi, pa će im trebati više vremena da svladaju postupak. Posebno će im biti teško u slučaju kada posumnjaju da se u prijavljenoj nepravilnosti radi o kaznenom djelu. Tada bi prijavu trebali proslijediti državnom odvjetništvu, ali bi trebali prepoznati o kojem kaznenom djelu se radi – kaže Gordana Palajsa.

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP)

U HUP-u nisu mogli komentirati nacrt novog zakona „s obzirom da HUP još uvijek objedinjuje i prikuplja mišljenja svojih članova u svezi predmetnog Zakona“. No, predstavnici HUP-a sudjelovali su u radu radne skupine za novi zakon te kažu da „HUP podržava sve alate koji jačaju borbu protiv korupcije“. 

***

Budući da je u istraživanju organizacije Transparency International na ljestvici od 180 država prema Indeksu percepcije korupcije 2020. Hrvatska na 63. mjestu sa 47 bodova (lošije su od nas  Bugarska, Rumunjska i Mađarska sa 44 boda), čini se da ima podosta posla za zviždače. 

Nadajmo se da će uz novi zakon zviždati još jače. 

DOBRA HRVATSKA
Prosinac, 2021.

VEZANI ČLANCI
- Oglas -spot_img

NAJČITANIJE

- Oglas -spot_img