Copernicusova služba za klimatske promjene i Svjetska meteorološka organizacija objavili su 15. travnja svoje drugo zajedničko godišnje izvješće o stanju klime u Europi.
Europa je kontinent koji se najbrže zagrijava, a utjecaji klimatskih promjena ovdje su jasni. Prošla je godina bila najtoplija godina u povijesti mjerenja za Europu, s rekordnim temperaturama u središnjim, istočnim i jugoistočnim regijama.
Europsko stanje klime 2023: Europa se najbrže zagrijava
Oluje su često bile jake, a poplave široko rasprostranjene, odnijevši najmanje 335 života i utjecavši na procijenjenih 413.000 ljudi. Tijekom godine postojao je zapanjujući kontrast u klimatskim uvjetima između istoka i zapada, s izrazito suhim i često rekordno toplim uvjetima na istoku i toplim, ali vlažnim uvjetima na zapadu.
Snažan kontrast istok-zapad Europe bilježi se za nekoliko varijabli (npr. naoblaku, trajanje sunčanog vremena, oborine, temperature). Uglavnom je to uzrokovano anomalijama cirkulacije s višim tlakom nad istočnom Europom.
Sredozemno more je sredinom kolovoza 2024. doseglo svoju najvišu zabilježenu prosječnu temperaturu od gotovo 29 °C.
Na globalnoj razini, gubitak mase ledenjaka pridonio je porastu razine mora s 1,2 mm, što nije puno manje od rekordnih 1,5 mm iz 2023. Pet godina s najvećim globalnim gubitkom mase ledenjaka dogodilo se u posljednjih šest godina.
Ključne činjenice
- Temperatura: 2024. bila je najtoplija godina za Europu, s rekordno visokim godišnjim temperaturama na gotovo polovici kontinenta.
- Temperatura površine mora (SST): Za cijelu godinu, SST za europsku regiju bio je najviši u povijesti mjerenja, s 0,7 °C iznad prosjeka, a za Sredozemno more s 1,2 °C iznad prosjeka.
- Padaline: Postojao je izrazit kontrast u uvjetima padalina između istoka i zapada. Zapadna Europa zabilježila je jednu od deset najvlažnijih godina u analiziranom razdoblju od 1950. godine.
- Poplave: Europa je doživjela najraširenije poplave od 2013. Gotovo trećina riječne mreže zabilježila je poplave koje su premašile barem „visoki“ prag poplave. Oluje i poplave pogodile su procijenjenih 413 000 ljudi u Europi, a najmanje 335 ljudi izgubilo je živote.
- Toplinski stres: Broj dana s „jakim“, „vrlo jakim“ i „ekstremnim toplinskim stresom“ bio je drugi najveći u povijesti mjerenja. 60% Europe zabilježilo je više dana od prosjeka s barem „jakim toplinskim stresom“.
- Obnovljivi izvori energije: Udio proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora u Europi dosegao je rekordnih 45% u 2024.
- Ekstremno niske temperature: Površina europskog kopna koja je imala manje od tri mjeseca (90 dana) mraznih dana bila je najveća u povijesti mjerenja (~69%, prosjek je 50%).
- Hladni stres: Zabilježen je rekordno nizak broj dana s barem „jakim hladnim stresom“.
- Glečeri: Sve europske regije zabilježile su gubitak leda; glečeri u Skandinaviji i Svalbardu zabilježili su najveće stope gubitka mase ikad zabilježene.
- Šumski požari: U rujnu su požari u Portugalu izgorjeli oko 110.000 ha (1100 km2) u jednom tjednu, što predstavlja otprilike četvrtinu ukupne godišnje izgorjele površine u Europi. Procjenjuje se da je 42.000 ljudi pogođeno šumskim požarima u Europi.
***
Izvješće o stanju klime u Europi 2024. (ESOTC 2024.) realizira oko 100 znanstvenih suradnika koji pružaju holistički, ali sažet uvid u europsku klimu, uključujući i putem resursa kao što je potpuno nova grafička galerija sa 130 grafikona i infografika.
C3S provodi Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze u ime Europske komisije. Od 2018. godine, usluga objavljuje ESOTC, detaljnu analizu europske klime za prethodnu godinu, koja nadilazi godišnju temperaturu i uključuje analize širokog raspona klimatskih varijabli, od toplinskog i hladnog stresa do trajanja sunčanog vremena i naoblake, od šumskih požara do ledenjaka i još mnogo toga.
Izvor: WMO i Copernicus
DOBRA HRVATSKA
