Europsko stanje klime 2023: Europa se najbrže zagrijava

Europa je kontinent koji se najbrže zagrijava i njezine temperature rastu skoro dvostruko više od globalnog prosjeka. Zagrijavanje utječe na zdravlje, prirodu i gospodarstvo, stoji u novom izvješću WMO-a i Copernicusa.

Europa nije iznimka kada su u pitanju posljedice klimatskih promjena, ali je kontinent koji se najbrže zagrijava. Temperature u Europi rastu skoro dvostruko više od globalnog prosjeka. Najnoviji petogodišnji prosjeci pokazuju da su temperature u Europi sada 2,3 stupnja Celzija iznad predindustrijskih razina, dok su na globalnoj razini 1,3 stupnja više. Tri najtoplije godine zabilježene u Europi dogodile su se od 2020., a deset najtoplijih od 2007. Ipak, autori izvješća ukazali su na neke iznimke, poput toga kako su temperature bile ispod prosjeka u Skandinaviji i na Islandu čak i ako su bile više od prosjeka na većem dijelu kontinenta u cjelini.

Diljem Europe učinci klimatskih promjena su 2023. godine bili sve očitiji, s milijunima ljudi pogođenih ekstremnim vremenskim prilikama. Zbog toga je razvoj mjerenja ublažavanja i prilagodbe postao prioritet. Da bi se to postiglo, ključno je razumijevanje klimatskih trendova. Stoga Služba za klimatske promjene Copernicus (C3S), zajedno sa Svjetskom meteorološkom organizacijom (WMO) svake godine objavljuje Izvješće o stanju klime u Europi (ESOTC). Izvješće daje opise i analizu klimatskih uvjeta i varijacija u cijelom Zemljinom sustavu, ključne događaje i njihove utjecaje te raspravu o klimatskoj politici i djelovanju s fokusom na ljudsko zdravlje. ESOTC također uključuje ažuriranja o dugoročnom razvoju ključnih klimatskih pokazatelja. Najnovije godišnje izvješće o stanju klime u Europi za 2023. (ESOTC 2023) objavljeno je danas.

Ključne poruke izvješća

• 2023. bila je najtoplija ili druga najtoplija zabilježena godina, ovisno o skupu podataka
• Prosječna temperatura površine mora i oceana diljem Europe bila je dosad najviša zabilježena
• Rastu štetni utjecaji na zdravlje povezani s ekstremnim vremenskim i klimatskim pojavama
• Alpe su doživjele izniman gubitak leda s ledenjaka
• Postignut je rekordni udio stvarne proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora u Europi (43%).

Negativan utjecaj na zdravlje i gospodarstvo

“Stotine tisuća ljudi bile su pogođene ekstremnim klimatskim događajima 2023., koji su bili odgovorni za velike gubitke na kontinentalnoj razini, za koje se procjenjuje da iznose najmanje desetke milijardi eura”

rekao je direktor Copernicusa Carlo Buontempo.

Ovogodišnje izvješće usredotočeno je na utjecaj visokih temperatura na ljudsko zdravlje. Smrtnost povezana s vrućinom porasla je diljem kontinenta. Više od 150 života je izgubljeno izravno prošle godine u vezi s olujama, poplavama i šumskim požarima.

U posljednjih 20 godina smrtnost uzrokovana vrućinom porasla je za oko 30%, a procjenjuje se da je smrtnost uzrokovana vrućinom porasla u 94% promatranih europskih regija. Ovaj trend je posebno zabrinjavajući s obzirom na to da Europa bilježi sve veći broj dana s barem ‘jakim toplinskim stresom’, a 2023. je doživjela rekordan broj dana s ‘ekstremnim toplinskim stresom’.

Prema procjenama za 2023. iz Međunarodne baze podataka o katastrofama (EM-DAT), prošle godine u Europi je izravno izgubljeno 63 života zbog oluja, 44 zbog poplava i 44 zbog požara.

Trošak ekonomskih gubitaka povezanih s vremenom i klimom u 2023. procijenjen je na više od 13,4 milijarde eura. Procijenjuje se da će klimatska kriza smanjit globalni prihod za oko petinu u sljedećih 25 godina. U Europi će južne zemlje poput Španjolske i Italije snositi najveći teret pada prihoda, dok bi zemlje bliže Arktičkom krugu mogle imati i koristi.

Ubrzani prijelaz na obnovljivu energiju

Kao odgovor na učinke klimatskih promjena Europa razvija strategije za ubrzavanje prijelaza na obnovljive izvore energije poput vjetra, sunca i hidroelektrične energije.

S obzirom na potrebu da se ubrza tranzicija EU-a na čistu energiju, Direktiva o obnovljivoj energiji EU/2018/2001 revidirana je 2023. godine. Direktiva postavlja opći cilj obnovljive energije  od najmanje 42,5% obvezujući na razini EU do 2030. – ali stvarni cilj je 45%.

Europa je prošle godine proizvela 43% električne energije iz obnovljivih izvora, a godinu prije 36%. To je već druga godina zaredom kako je više energije u Europi proizvedeno iz obnovljivih izvora nego iz fosilnih goriva.

Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora energije igra ključnu ulogu u prijelazu Europe na dekarbonizirani energetski sustav.

DOBRA HRVATSKA