Bakar, kobalt…, pšenica, riža…, željezo aluminij… Osiguranje proizvodnje vitalnih sirovina – ključnih za globalno stanovništvo i gospodarstvo, postaje pitanje broj 1, dramatično važno, s obzirom rizike od toplinskog stresa i suše koje su u porastu diljem svijeta. Potrebe za nekim sirovinama jako rastu i uslijed intenziteta i smjera razvoja nove digitalne civilizacije. Navodi se to između ostaloga u nedavno objavljenom PwC-ovu izvješću pod nazivom “Klimatski rizici za devet globalnih ključnih sirovina: Zaštita ljudi i prosperiteta”.
NE OSTATI BEZ RIŽE
Izvješće, u kojem je analizirana sudbina i izazovi dobave i proizvodnje devet ključnih sirovina za tehnološki orijentiranu i brojčano naraslu civilizaciju, od najvažnijih minerala (bakar, kobalt, litij), ključnih usjeva (pšenica, riža, kukuruz) do esencijalnih metala (cink, željezo, aluminij), otkriva da, pa i u uvjetima (možda) smanjenih emisija, i (možda) kontroliranih rizika od vrućine i suša, ključne sirovine i dalje će biti izložene znatnom stresu.
- U scenariju sa s niskim emisijama, riziku će do 2050. biti izloženo 87 % svjetske proizvodnje riže,
- više od 70 % proizvodnje kobalta i litija te
- oko 60 % svjetske proizvodnje boksita i željeza
Rizici u proizvodnji ključna 3 minerala
Danas su ti rizici gotovo jednaki nuli. Do 2050. godine, 70 % proizvodnje kobalta i litija moglo bi biti izloženo znatnom, visokom ili ekstremnom riziku od suša. Manje od 10 % proizvodnje bakra danas je izloženo znatnom ili većem riziku od suše, koji bi porastao na više od polovine prema scenariju s niskim emisijama do 2050. godine, odnosno na više od 70 % prema scenariju s visokim emisijama. Kobalt, bakar i litij neizostavni su u elektronici i tehnologijama čiste energije.
Rizici u proizvodnji 3 ključne žitarice
Sve tri vrste usjeva – pšenica, riža, kukuruz – suočavaju se s rastućim rizicima od toplinskog stresa i suše. Promatrane zajedno, ove tri kulture čine 42 % kalorija koje ljudi unesu prehranom. Najrasprostranjenijem i najozbiljnijem riziku izložena je riža ; prema scenariju s visokim emisijama, čak 90 % riže biti izloženo znatnom ili većem riziku od toplinskog stresa do 2050. godine. Mogu li se dobro proizvođači riže uspješno prilagoditi tome, najvažnije je pitanje!. Trenutačno je samo oko 1 % kukuruza i pšenice izloženo znatnom riziku od suše, koji će porasti na više od 30 %, odnosno 50 % prema scenariju s visokim emisijama do 2050. godine.
Rizici u proizvodnji 3 ključna metala
PwC-ovo istraživanje otkriva da su najvažniji metali izloženi sve većem riziku. U scenariju s niskim emisijama, više od 60 % svjetske proizvodnje boksita i željeza moglo bi se suočiti sa znatnim ili većim rizikom od toplinskog stresa do 2050. godine (odnosu prema trenutačnih 30 – 50 %). U scenariju s visokim emisijama 40 % svjetske proizvodnje cinka moglo bi se suočiti sa znatnim ili većim rizikom od suše do 2050. godine (danas je rizik od suše jednak nuli). Aluminij (iz boksita), željezo i cink naširoko se koriste u industrijskoj proizvodnji, transportu i infrastrukturi.
“Poslovni sektor i vlade najvažniji su subjekti!“
Poduzeća moraju razumjeti sve svoje povezane segmente i svoj utjecaj, a zatim surađivati s vladama i zajednicama na transformaciji svojih obrazaca potrošnje i proizvodnje. Iako predsjednici uprava poduzimaju mjere s ciljem smanjenja emisija i prilagodbe klimatskim promjenama, potrebno je činiti mnogo više. Čak i ako se globalne emisije ugljika u kratkom roku smanje, klimatski poremećaji ozbiljna su i nadalje najveća/sve veća prijetnja svjetskoj sposobnosti proizvodnje osnovnih sirovina, uključujući hranu, ali i materijale koji su sami po sebi ključni za tranziciju na neto nultu stopu emisija. To je ključno za cjelokupno zdravlje i prosperitet globalnog stanovništva, a ne samo za uspjeh pojedinih poduzeća”, kaže Emma Cox, globalna voditeljica aktivnosti povezanih s klimatskim pitanjima iz PwC-a UK.
Koncentracija ključnih sirovina u malom broju zemalja – nova briga
I dodatna je pogibeljna činjenica – proizvodnja svih devet najvažnijih sirovina koncentrirana je u ograničenom broju zemalja, a mnoge od njih suočavaju se sa sve većim klimatskim rizicima. Najmanje 40 %, pa čak i do 85 %, globalne opskrbe svakim pojedinim resursom dolazi čovječanstvu iz liderske skupine od najviše tri zemlje. Ako zbog klime proizvodnja u nekoj od njih zaškripi, ako se samo nekoliko zemalja – lidera u proizvodnji neke ključne sirovine dogovori o monopolnim cijenama i ucjenama, stradat će najveća većina svijeta!
SURADNJA ČOVJEČANSTVA
Ugroženi smo svi.
Neki su od najsnažnijih i najpotrebnijih načina djelovanja i odgovora civilizacije 21. stoljeća na sve ovo su i osnaženje uloge Organizacije UN te primjena načela suradnje, pravedne distribucije i zajedničke odgovornosti za sudbinu naroda, uz kontroliranu, pa čak i svjesno smanjenju krajnju potrošnju. Zasigurno nam danas ne treba toliko predmeta i nekretnina naokolo nas i hedonizma u nama…, toliko da ugrožavamo budući život, posebno mladih. Izguštirali smo dosad valjda i pomodarstvo, šopingiranje i mnoge suvišne tehnološke inovacije i novotarije bez pravog smisla.
Treba nam proaktivan i pametan razvoj pod vodstvom razboritih ljudi.
Dakle, promjena našeg ponašanja važna je koliko i prilagodba klimatskim promjenama.
Referenca: Glas Slavonije – Zdenka Rupčić
(Obrada i djelomična prilagodba teksta: uredništvo odgovorno.hr)
DOBRA HRVATSKA
Svibanj, 2024
