Kad je riječ o održivosti, svi su dionici. Bilo da su toga svjesni ili ne, svi imaju koristi od održivog života i pogođeni su nedostatkom istog. Naše društvo, neposredna okolina, pa čak i naša individualna i zajednička dobrobit, svi zahtijevaju ne samo održivost okoliša, već i društvenu i ekonomsku održivost kako bismo preživjeli i napredovali.
Održivost postaje sve važnija za potrošače. U industriji se dogodio pomak od čistog maksimiziranja profita prošlih decenija na novu definiciju rasta koja osim profita uzima u obzir zdravlje društva i planeta. Ovaj novi pristup uzima u obzir ono što se naziva trostruka krajnja vrijednost (ekonomska, ekološka i društvena) i preoblikuje svijet svojim dodatnim fokusom na korištenje održivih procesa i proizvoda i osiguravanje odgovornog društvenog angažmana. Ovu definiciju trostruke neto dobiti (triple bottom line) usvojili su Ujedinjeni narodi 2015. godine kada su izdali svoju općeprihvaćenu definiciju održivosti kao “zadovoljavanja potreba sadašnjosti bez ugrožavanja sposobnosti budućih generacija da zadovolje svoje potrebe” i objavili 17 ciljeva održivog razvoja (SDG) koji kategoriziraju održivost u ekološke, društvene i ekonomske ciljeve održivosti.
Održivost nije samo ekološka inicijativa
Iako ga mnogi još uvijek povezuju samo s okolišem, održivost nije samo ekološka inicijativa. To je širi koncept koji ima za cilj osigurati da se mora postići napredak prema održivosti poslovanja i da se održivost poslovanja ne može osigurati bez osiguravanja održivosti šireg okruženja u kojem ono mora postojati.
Svjetski tjedan kvalitete i Svjetski dan kvalitete
Jedan od načina za implementaciju održivosti je integracija ekoloških, društvenih i ekonomskih razmatranja u postojeće operacije kvalitete i upravljanja, strategije i procese donošenja odluka organizacije. Ovaj integrirani pristup sugerira da organizacije mogu postići povećanu učinkovitost i uštedu troškova ako koriste svoje postojeće sustave upravljanja i koriste pristupe upravljanju kvalitetom (metode i alate) za postizanje ciljeva održivosti.
Budući da se na površini čini da koncepti održivosti i kvalitete imaju različite ciljeve, mnoge organizacije odlučuju ih implementirati u silosima. Međutim, kada pogledamo zajedništvo značajki i ciljeva inicijativa za kvalitetu i održivost, ima smisla razmotriti ih holistički i implementirati održivost koristeći čvrsto uspostavljena i ukorijenjena načela i metode upravljanja kvalitetom.
Područja u kojima se kvaliteta i održivost izravno spajaju
1. Održivost okoliša
Održivost okoliša povijesno se smatrala izoliranim ciljem, ali integracija svjetski priznatih standarda kao što su ISO-9001 (za sustave upravljanja kvalitetom) i ISO-14001 (za sustave upravljanja okolišem) pokazala je da je to moguće graditi na postojećim procesima funkcioniranja koji su timu poznati kroz njihov sustav upravljanja kvalitetom. Umjesto ponovnog izuma kotača, jednostavno dodavanje zahtjeva upravljanja okolišem QMS-u čini ga sustavom upravljanja kvalitetom i okolišem (QEMS). Moguće je implementirati aspekte sustava upravljanja koji su zajednički za oba sustava.
Uz usklađenost s okolišem, sustavi upravljanja mogu se organizirati za druge standarde kao što su ISO-50001 (sustavi upravljanja energijom) i ISO-37101 (održivi razvoj u zajednicama) koji su također dostupni za organizaciju programa održivosti okoliša u podpodručjima u način koji nadopunjuje sustav upravljanja kvalitetom organizacije.
Pametne organizacije koriste kvalitetne alate za usporedbu svojih osnovnih vrijednosti s ekološkim ciljevima koje organizacija želi postići. Grafikoni procesnih odluka, mape procesa, dijagrami odnosa, popisi za provjeru, Pareto dijagrami, stratifikacijski predlošci i niz drugih alata za kvalitetu mogu se koristiti za postizanje, praćenje i predstavljanje rezultata ekološke održivosti uz kvalitetu proizvoda. kao Procesi. Upotreba kvalitetnih metoda i alata za postizanje ekološke održivosti nije samo moguća, već su to postigle mnoge organizacije.
2. Društvena održivost
Društveni aspekti održivosti mjere ono što se ponekad naziva i “kvalitetom života”. To uključuje mjerenje dobrobiti društva. To je prilično teško mjerilo za praćenje, ali primjenom kvalitetnih metoda i alata moguće je raščlaniti društvenu održivost na praktične i mjerljive radnje koje se mogu izvijestiti o uspješnosti i izvrsnosti.
Društvena održivost može se postići poboljšanjem javnog zdravlja i sigurnosti, minimiziranjem razina onečišćenja, poboljšanjem kvalitete zraka i poboljšanjem mobilnosti zajednice putem održivih metoda prijevoza (kao što je zajedničko korištenje automobila i praktičniji javni prijevoz). Sve su to aspekti održivosti koji izravno utječu na društvenu dobrobit zaposlenika i dionika, a mogu se mjeriti i izvijestiti korištenjem vremenski testiranih alata za kvalitetu.
Slično ekološkoj održivosti, ISO-26000 (društvena odgovornost) i ISO-20400 (održiva nabava) formalni su standardi koje organizacije mogu učinkovito implementirati kako bi nadopunile svoje postojeće sustave upravljanja kvalitetom i postigle veću suradnju unutar ranije razmatranih silosnih inicijativa.
3. Ekonomska održivost
Ekonomska održivost odnosi se na prakse koje podržavaju dugoročni ekonomski rast bez negativnog utjecaja na društvene, ekološke i druge aspekte dobrobiti zajednice. Od tri primarna aspekta održivosti, ovaj je najlakši za praćenje i izvješćivanje jer slijedi tradicionalni model mjerenja poslovnog uspjeha samo u smislu financijske dobiti (ili gubitaka).
Mjerenje ekonomske održivosti i njezino kontinuirano praćenje i izvješćivanje također mogu koristiti kvalitetne alate i metode koji su uspješno korišteni za upravljanje kvalitetom i sustavima upravljanja poslovanjem diljem svijeta.
Važnost sustava upravljanja kvalitetom u provedbi održivosti
Uzimanje u obzir metrike učinka ekoloških i društvenih atributa uz financijski učinak noviji je koncept u organizacijskom menadžmentu. Ovaj koncept osnažuje organizacije da postignu napredak i ubrzaju rast poslovanja, a istovremeno osiguravaju da ekološki i društveni sustavi ostanu sposobni za održivi život. To predstavlja “sistemsko razmišljanje” koje je osnova upravljanja kvalitetom i stalnog poboljšanja.
Koristeći pristup sustavima upravljanja kvalitetom, organizacije mogu uskladiti sve komponente u istom smjeru i stvoriti veću vrijednost implementacijom najboljih praksi i dokazanih metoda i alata kvalitete za provedbu društvene i ekološke održivosti. Gore navedeni ISO standardi koji su izdani za sustave upravljanja održivošću, okolišem i kvalitetom mogu se učinkovito integrirati umjesto da se te funkcije razmatraju kao samostalne inicijative. To iskorištava sposobnost organizacija da pojednostave svoje procese i nudi praktičniju i održiviju budućnost u svim aspektima njihove poslovne izvedbe.
Izvor: Quality Magazine / autor: Tariq Masud
DOBRA HRVATSKA
