spot_img

Kakva je losos hrana? Tvrdi se da održivi uzgoj lososa ne postoji.

“Farme lososa učinile su ogromnu štetu ribljim zalihama i okolišu. Losos koji jedemo nije iz prirodnih izvora, nije ni održivo uzgojen, a novi problem su višestruke posljedice toga po okoliš “, upozorio je Jeremy Paxman te pozvao ovu industriju na bolju i veću zaštitu divljih životinja.

Ovaj televizijski novinar i autor te strastveni ribič ističe kako su promašene izjave proizvođača i ribara o tome kako losos stiže na stolove potrošača „svjež i iz divljih mora“. Stvarnost je itekako drugačija – većina lososa uzgojena je u skučenim, zamućenim i prljavim kavezima u priobalnom moru. 

“Iako potrošači imaju lažan dojam da je njihov losos ulovljen u divljini, losos odavno nije ni čist ni zdrav, i ta priča ne stoji, i proizvod je PR kampanja”, upozorava Paxman u navodima telegraph. U naravi, uzgajališta lososa su kavezi, svaki veličine 40 metara u kojem živi oko 70.000 riba.

Trenutačno se na zapadnoj obali Škotske nalazi 250 uzgajališta lososa.

No, što je tih uzgajališta više, smanjuje se i količina okolišnog prirodnog lososa na tom području. Bilježi se sve veća šteta na prirodnom okolišu“

Kako?

Kavezi prenatrpani ribom – prijetnja okolnoj prirodnoj ribi!

Riblji kavezi uglavnom su smješteni u blizini obale, lako im se prilazi i u proizvodnji opslužuje, ali su prenatrpani ribom. Hrani ih se umjetno proizvedenom hranom, obilno, da bi što prije izrasla do konzumne težine. Ovako smještene ribe, ali i oni ostaci koji zaostaju iza ulova i čišćenja ribe, privlače morske uši koje „kolateralno“ ugrožavaju i susjednu divlju ribu, lososa posebno, i to u vrijeme migriranja te ribe iz otvorenog mora u rijeke. Uši grizu ribu za peraje, uzrokuju infekcije, narušava se zdravlje i ugrožava prirodni opstanak prirodnog lososa, ali i druge ribe.

Nekada su ga jeli samo bogataši

losos na tanjuru
Foto: Robson veneziani / Pixabay

“Prije samo nekoliko desetljeća, losos iz Atlantika mogli su si priuštiti samo bogataši i oni koji se druže s njima. Tada losos nije bio sveprisutan, niti nagomilan u hladnjacima supermarketa ili na svatovskim pladnjevima i nagradnim večerama”, prisjeća se Paxman. Losos je danas kao hrana postao svedostupan, potražnja raste, krajnji potrošači nisu educirani o kvaliteti ribe i održivosti proizvodnje.

Izvor ističe kako su se zbog sve veće potražnje za ovom ribom, uzgajivači grade nove kapacitete, industrija raste. No, težnja rastu i profitu, proizvođači se počinju igrati s okolinom – ugrožavaju okoliš i staništa drugim ribama, ostalim životinjama. I na kraju, konačni obračun za sve to snosi ukupno čovječanstvo.  

Do 2015. škotska industrija lososa imala je godišnju proizvodnju od oko 180.000 tona, a do 2030. godine nada se dvostrukoj proizvodnji.

***

Ako ovakav losos nije najzdravija hrana, ako današnja komercijalna proizvodnja nije ekološka, treba li ga i dalje toliko nabavljati i konzumirati, pitaju se građani koji su situaciju prepoznali. I to je najbolji odgovor i doprinos obrani održivosti na temu – losos.

Reference: Agroklub 

DOBRA HRVATSKA
Siječanj, 2023.

www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

Ako vam se članak svidi, dijelite ga – podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet.

VEZANI ČLANCI
- Oglas -spot_img

NAJČITANIJE

UM 2024 - poklon koji ima što reći

- Oglas -spot_img
- Oglas -spot_img