Klimatski samit COP31 završio je bez konsenzusa

Nakon dva tjedna teških pregovora, klimatski samit COP31 završio je bez konsenzusa o tome kako se odreći fosilnih goriva ili financirati zemlje koje se bore s prilagodbom sve toplijem svijetu.

Danas, 22. studenog, dva dana nakon produžetka samita, pregovori o klimi u turskom gradu Antaliji propali su jer su zemlje predvođene Europskom unijom odbacile sporazum za koji kritičari kažu da potkopava odmak od fosilnih goriva koja zagrijavaju planet.

Europska unija je izjavila da ne može podržati predloženi sporazum, poznat kao Antalijski pakt, koji je predložilo predsjedništvo COP-a, istaknuvši da ne odgovara znanosti. „Nećemo podržati skupnu odluku koja čak ni ne spominje fosilna goriva, pokretač klimatskih promjena. I nećemo prihvatiti pregovore koji predstavljaju povratak u prošlost.“, rekao je irski ministar za klimu Darragh O’Brien, govoreći u ime EU u nedjelju. Rekao je da bi donošenje odluke kojom se izostavljaju fosilna goriva bilo “nesavjesno” i riskiralo “produbljivanje jaza između globalne predanosti i potrebne akcije”.

Panama je također odbacila sporazum, opisujući ga kao korak unatrag u rješavanju klimatske krize i dodajući da svaka odluka mora priznati “istinu o kolektivnom neuspjehu od 1,5 stupnjeva Celzija”. To je prag utvrđen u Pariškom sporazumu iz 2015. za sprječavanje nekontroliranih klimatskih promjena. „Oni koji su doprinijeli ovoj krizi… moraju preuzeti odgovornost za njeno rješavanje.“, rekla je panamska delegacija.

Maršalovi Otoci, koji se suočavaju s egzistencijalnom prijetnjom zbog porasta razine mora, formalno su se usprotivili skupnoj odluci, rekavši da “nećemo ugroziti svoju budućnost u korist interesa fosilnih goriva”.

Rusija je, međutim, podržala odluku o izostavljanju formulacije o ubrzanju postupnog ukidanja fosilnih goriva, tvrdeći da su ona i dalje nužan izvor energije i da bi svaka zemlja trebala moći odrediti vlastiti put smanjenja emisija.

Pakistan i Gana branili su sporazum kao nužan kompromis u duhu multilateralizma. “Moramo graditi mostove, a ne barijere”, rekao je pakistanski pregovarač.

Duboke podjele oko financiranja klimatskih promjena

Maratonski pregovori, održani u vrijeme kada se brzo zatvara rok za izbjegavanje eskalirajućih utjecaja klimatskih promjena, uključujući sušu, smrtonosne vrućine i poplave , također su doveli do velikih sporova oko financiranja.

Zemlje u razvoju okrivile su EU i druge bogatije nacije za propast pregovora jer nisu povećale financiranje kako bi im pomogle u prilagodbi ekstremnim vremenskim uvjetima povezanim s klimom i šteti koju oni uzrokuju. EU je najveći davatelj financiranja za klimu i opirao se novim ciljevima financiranja prilagodbe.

Harjeet Singh iz kampanje Fill the Fund optužio je bogate zemlje da zahtijevaju veće klimatske ambicije, a istovremeno odbijaju izdvojiti novac za to. „Ne možete tražiti od zemalja u razvoju da transformiraju svoja gospodarstva dok se dave u katastrofama i dugovima“, dodao je.

U konačnoj odluci predložene su daljnje rasprave o “provedbenom putu za utrostručenje financiranja prilagodbe do 2035.”, ali bez spominjanja konkretne brojke. Napomenuto je da zemljama u razvoju treba oko 300 milijardi dolara godišnje za prilagodbu do 2035. te je izražena zabrinutost zbog “jaza između tokova financiranja klimatskih promjena i potreba”.

Foto: The official Facebook page of the United Nations Framework Convention on Climate Change (UNFCCC)

Izlazak iz sektora fosilnih goriva na marginama

Istovremeno van formalnih pregovora, zasebna inicijativa za odustajanje od fosilnih goriva (TAFF) dobiva na zamahu.

Maina Talia, ministrica za klimatske promjene i okoliš Tuvalua, rekla je da TAFF “ide dalje od rasprave o tome spominju li se fosilna goriva samo u tekstu, prema stvaranju detaljnih planova za globalnu transformaciju”.

Sve veći broj država, uključujući Irsku, Dansku, Nizozemsku, Francusku, Njemačku i Finsku, dovršio je ili radi na takozvanim nacionalnim planovima za odmak od fosilnih goriva.

No Brandon Wu, direktor odjela za politiku i kampanje ActionAid USA, odbacio je takve planove kao “besmislene” i “ništa više od ponavljanja neadekvatne postojeće politike” od strane bogatih zemalja koje ne pojačavaju financiranje klimatskih promjena. “COP31 bio je jedan od najgorih COP-ova ikada, a to je zato što EU i druge razvijene zemlje došle su bez ikakvog duha solidarnosti, suradnje ili kompromisa. Mogli su jednako tako doći na COP vičući ranjivim zajednicama: ‘Nije nas briga hoćete li umrijeti.'”

Najtoplija klimatska konferencija ikada

Razgovori u Turskoj označili su prvi put da se COP održava uz eksplicitno saznanje da će globalne temperature premašiti 1,5 stupnjeva Celzija u odnosu na predindustrijske razine. Zemlje su bile podijeljene oko toga kako se nositi s tim takozvanim “prekoračenjem”.

U skupnoj odluci pozvane su države da se obvežu na ograničavanje prekoračenja , priznajući da će svako povećanje zagrijavanja iznad trenutnih razina “rezultirati sve nepovoljnijim, a u nekim slučajevima i nepovratnim utjecajima i rizicima za ljudske i prirodne sustave”.

Također je prepoznala potrebu za “dubokim, brzim i održivim” smanjenjem emisija te djelovanjem na smanjenje potencijalnog stakleničkog plina metana.

Još jedno sporno pitanje na razgovorima i u konačnom nacrtu odluke bio je poziv na “povećanje” tehnologija hvatanja i skladištenja ugljika , što podrazumijeva hvatanje CO2 i njegovo zakopavanje. U tekstu se navodi da bi svijet trebao težiti dosezanju “gigatonske skale” do 2035. godine.

Znanstvenici kažu da će neke tehnologije za uklanjanje ugljika biti potrebne kako bi se smanjile emisije i smanjile temperature. No kritičari tvrde da nisu dokazane u velikim razmjerima, da su skupe i da riskiraju da zagađivačima daju izgovor da nastave sagorijevati fosilna goriva.

Ministar klime Vanuatua Ralph Regenvanu rekao je da je hvatanje i skladištenje ugljika “izdvojeno za posebnu pozornost koju ne zaslužuje”.

Godina ekstrema

Ulozi na COP31 bili su visoki. Summit je uslijedio nakon niza nedavnih katastrofa povezanih s klimom, od smrtonosnih toplinskih valova u Europi do urušavanja ledenjaka u Nepalu u kojem je poginulo više od 1400 ljudi.

Istodobno, geopolitički šokovi koji su uzrokovali globalni rast cijena nafte preusmjerili su fokus na energetsku sigurnost i budućnost fosilnih goriva.

Govoreći pri kraju konferencije u Antaliji, etiopski ministar vanjskih poslova Gedion Timothewos, koji će predsjedavati COP32, rekao je da njegova zemlja na sljedećem samitu koji će se održati 2027. u etiopskoj prijestolnici Addis Abebi želi “obnoviti nadu, obnoviti povjerenje i mobilizirati kolektivnu akciju”.

„Surađivat ćemo sa svima vama kako bismo obnovili povjerenje u multilateralnu suradnju u području klime. To povjerenje mora se steći provedbom. Odluke koje donosimo na COP-ovima moraju unaprijediti djelovanje i provedbu u području klime.“

Izvor: dw / Tim Schauenberg i Katharina Schantz

Ako vam se članak svidi, dijelite ga – podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet.

VEZANI ČLANCI
HEP Opskrba

NAJČITANIJE