Konferencija UN-a o klimatskim promjenama 2026. – UNFCCC COP31 – održava se u turskoj Antaliji od 9. do 20. studenog 2026. Sastanak obuhvaća trideset prvu sjednicu Konferencije stranaka (COP 31), dvadeset prvu sjednicu Konferencije stranaka koja služi kao sastanak stranaka Kyotskog protokola (CMP 21) i osmu sjednicu Konferencije stranaka koja služi kao sastanak stranaka Pariškog sporazuma (CMA 8). Ove godine obilježava se i deseta godišnjica stupanja na snagu Pariškog sporazuma, koji je stupio na snagu 4. studenog 2016.
Gotovo 200 zemalja stiglo je na tursku mediteransku obalu na klimatski samit s drugačijom ambicijom: manje velikih deklaracija i više konkretnih odluka. Ove godine Turska će biti domaćin i predsjedavajući, dok Australija vodi pregovore, blisko surađujući s pacifičkim otočnim zemljama.
U kontekstu rekordnih temperatura, eskalacije klimatskih utjecaja i rastuće energetske nesigurnosti, COP31 je ključna prilika za zemlje da ubrzaju djelovanje u području klime i ojačaju suradnju. Za razliku od samita na kojima dominira jedan značajan sporazum, COP31 je usmjeren na pretvaranje postojećih obveza u djela.
I dok snažan El Niño prijeti pogoršanjem ekstremnih vremenskih uvjeta, pregovarači se suočavaju s teškim pitanjima o financiranju klime, čistoj energiji i načinu zaštite zajednica koje već žive s posljedicama klimatskih promjena. Konferencija treba kulminirati konsenzusom utemeljenim paketom odluka o klimatskim akcijama, uz paralelni program dobrovoljnih akcija.
O čemu će se raspravljati na COP31?
Elektrifikacija i cilj ’35 puta 35′ – Elektrifikacija će vjerojatno dominirati razgovorima, a Turska traži od zemalja da se obvežu na cilj ’35 puta 35′, čime će se do 2035. godine globalna potražnja za energijom povećati na 35 posto, sa sadašnjih 20-tak posto.
TAFF: Prijelaz s fosilnih goriva – Iako je ova tema žarište u raspravama oko summita neće se naći na formalnom pregovaračkom dnevnom redu COP31. Na COP28 u Dubaiju prije tri godine zemlje su se prvi put obvezale na odustajanje od fosilnih goriva. Od tada je napredak zastao, a fosilna goriva se nisu ni spomenula u konačnom tekstu COP30. Ipak, zemlja domaćin Brazil nedavno je objavila dobrovoljni globalni plan za tranziciju, prije nego što je predala vodstvo Turskoj.
Smanjenje metana i Globalna obveza za metan – UN je u rujnu upozorio da je svijet već na putu da premaši granicu od 1,5°C , jer zemlje ne ispunjavaju svoja obećanja o smanjenju emisija stakleničkih plinova koji zagrijavaju planet. Iako je čistija energija jedan od načina za rješavanje ovog problema, ciljanje emisija metana smatra se ostvarivom pobjedom u bliskoj budućnosti.
Financiranje klimatskih promjena: Tko plaća kada se dogodi katastrofa? – Očekuje se da će novac biti jedno od najspornijih pitanja u Antaliji, posebno financiranje prilagodbe te gubitaka i šteta u zemljama najosjetljivijim na klimatske katastrofe, poput zemalja u razvoju i malih otočnih država. Izvješće Programa UN-a za okoliš (UNEP) objavljeno nekoliko dana prije summita pokazalo je da bi čak i utrostručenje trenutnog međunarodnog javnog financiranja prilagodbe zadovoljilo samo 23-29% potreba zemalja u razvoju.
Izvan pregovora: Hoće li prosvjedi biti dopušteni na COP31?
Za turske nevladine organizacije, COP31 bi mogao ponuditi rijetku priliku da budu saslušane u zemlji u kojoj se, kako kažu aktivisti, prostor za javne prosvjede stalno smanjuje.
Uz razgovore od 9. studenog održat će se i Samit o klimi naroda, inicijativa više od 100 organizacija i pojedinaca. Organizatorica Cigdem Ozbas izjavila je za novinsku agenciju AFP da se prijavilo više od 1000 ljudi i 300 organizacija iz 100 zemalja. Prvi tjedan će se usredotočiti na to da njihovi zahtjevi budu vidljivi, dok će se u drugom tjednu na forumima i večernjim sesijama praćenja ispitati prijedlozi koje smatraju greenwashingom. Veliki skup planiran je za 14. studenog, a očekuje se da će se pridružiti sindikati i skupine za ljudska prava.
Aktivisti su optimistični da se COP, kao okupljanje civilnog društva, neće suočiti sa sličnim represijama kao na summitu NATO-a u Ankari u srpnju, gdje je policija pritvorila više od 4400 ljudi zbog optužbi povezanih s terorizmom, uključujući novinare, čelnike civilnog društva i više od desetak volontera za zaštitu okoliša. No epizoda je pokazala koliko se brzo prostor može ograničiti, a Ozlem Katisoz iz Mreže za klimatsku akciju u Turskoj upozorila je da se pritvaranja mogu dogoditi u bilo kojem trenutku.
Izvor: euronews.earth i UN
