Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa održava se svakog 13. listopada. Cilj obilježavanja je da ljudi i zajednice diljem svijeta smanje svoju izloženost katastrofama. Dan je utemeljen 1989. godine rezolucijom Opće skupštine Ujedinjenih naroda.
Siromaštvo, nejednakost i diskriminacija uzroci su i posljedice rastućeg rizika od katastrofa. Svjedočimo kako iznenadne katastrofe raseljavaju milijune ljudi svake godine. Katastrofe, od kojih su mnoge pogoršane klimatskim promjenama, imaju negativan učinak na ulaganja u održivi razvoj i željene rezultate.
Činjenice i brojke rizika od katastrofa
- Do 2030. godine, prema trenutnim klimatskim projekcijama, svijet će se suočiti s oko 560 katastrofa godišnje (UNDRR, 2022.)
- Oko 75% ekstremnih vremenskih događaja trenutno je povezano s klimatskim promjenama, potaknutim emisijama ugljika (Platforma za prilagodbu klimi, 2022.).
- Od 1970. do 2019. UN je utvrdio da se 91% svih smrtnih slučajeva uzrokovanih vremenskim, klimatskim te opasnostima od voda dogodilo u zemljama u razvoju (Ujedinjeni narodi).
Klima: ‘Čovječanstvo je otvorilo vrata pakla’ – UN samit o klimatskim ambicijama
Svake dvije godine, Ured Ujedinjenih naroda za smanjenje rizika od katastrofa (UNDRR) donosi Globalno izvješće o procjeni smanjenja rizika od katastrofa. U izvješću za 2022. godinu istaknuto je:
– Ljudsko djelovanje povećava opasnosti i rizik, te gura planet prema egzistencijalnim granicama i granicama ekosustava. Smanjenje rizika mora biti u središtu ubrzanog djelovanja u vezi s klimatskim promjenama i postizanja ciljeva održivog razvoja.
Gradovi su posebno ranjivi
Godine 2015. na Trećoj svjetskoj konferenciji UN-a o smanjenju rizika od katastrofa u Sendaiju u Japanu, međunarodna zajednica je podsjetila da katastrofe najviše pogađaju lokalnu razinu s potencijalom da izazovu gubitak života i velike društvene i ekonomske potrese. Tada je dogovoren i Sendai okvir za smanjenje rizika od katastrofa.
Operativni okvir Sendai ističe kako su upravo gradovi prvi u suočavanju s katastrofama. Naročito su osjetljivi na sve češće i ekstremne vremenske nepogode, kao što su oluje, utjecaji klimatskih promjena, uključujući nestašice vode, degradaciju okoliša i nesigurnu gradnju u seizmičkim zonama.
“Laudate Deum”: Papa traži hitan odgovor na klimatsku krizu! – 10 ključnih rečenica
Borba protiv nejednakosti za otpornu budućnost
Ovogodišnji Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa bavi se vezom između katastrofa i nejednakosti. Katastrofe i nejednakost dvije su strane iste medalje.
Budući da je većina zemalja s visokim rizikom od katastrofa također među zemljama s najvećim udjelom stanovništva koje živi ispod nacionalne granice siromaštva, Ured Ujedinjenih naroda za smanjenje rizika od katastrofa (UNDRR) potiče ljude da poduzmu mjere kako bi prekinuli krug katastrofa i rasta nejednakost.
- Siromaštvo, nejednakost i diskriminacija uzroci su i posljedice rastućeg rizika od katastrofa.
- Nejednakost stvara uvjete koji ljude čine izloženima i ranjivima na katastrofe. Katastrofe također nerazmjerno utječu na najsiromašnije i najugroženije ljude, čime se pogoršava nejednakost. Smanjenje ranjivosti na katastrofe zahtijeva rješavanje ovih dimenzija
- Do 2030. godine, prema trenutnim klimatskim projekcijama, svijet će se suočiti s oko 560 katastrofa godišnje. Procjenjuje se da će dodatnih 37,6 milijuna ljudi živjeti u uvjetima ekstremnog siromaštva zbog utjecaja klimatskih promjena i katastrofa do 2030. “Najgori mogući” scenarij klimatskih promjena i katastrofa gurnut će dodatnih 100,7 milijuna u siromaštvo do 2030.
- Možemo obuzdati destruktivnu moć opasnosti odnosno spriječiti ih da se pretvore u katastrofu, pažljivim i koordiniranim planiranjem koje je osmišljeno da smanji izloženost ljudi i ranjivost društva na štetu.
- Potrebna su veća ulaganja u prikupljanje i korištenje podataka, kako za bolje razumijevanje neproporcionalnih učinaka katastrofa i izloženosti, tako i za formiranje planova za izgradnju otpornosti.
DOBRA HRVATSKA
