Krajem ovog mjeseca, od 30. studenog do 12. prosinca 2023. godine, svjetski čelnici sastaju se na velikom samitu UN-a, COP28 u Dubaiju, kako bi raspravljali o borbi protiv klimatskih promjena. Samit se odvija u godini u kojoj svjedočimo brojnim ekstremnim vremenskim nepogodama i u kojoj su oboreni mnogi klimatski rekordi.
Što je COP28 i gdje se održava?
COP28 je 28. godišnji klimatski sastanak Ujedinjenih naroda (UN) na kojem će vlade raspravljati o tome kako ograničiti i pripremiti se za buduće klimatske promjene. Ovogodišnji samit se održava u Dubaiju, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE).
COP je kratica za “Konferenciju stranaka”, gdje su “stranke” zemlje koje su potpisale izvorni sporazum UN-a o klimi 1992. godine.
Zašto je održavanje COP28 u Dubaiju kontroverzno?
Ujedinjeni Arapski Emirati su jedna od 10 najvećih svjetskih proizvođača nafte. Za predsjednika pregovora COP28 imenovan je Sultan Al Jaber, glavni izvršni direktor državne naftne kompanije.
Nafta je – poput plina i ugljena – fosilno gorivo. Fosilna goriva su glavni uzročnici klimatskih promjena jer prilikom izgaranja oslobađaju stakleničke plinove (CO2) koji zagrijavaju planet. A naftna tvrtka gospodina Al Jabera planira proširiti proizvodne kapacitete.
“To je jednako imenovanju glavnog izvršnog direktora tvrtke za proizvodnju cigareta da nadgleda konferenciju o liječenju raka”, rekli su iz pokreta 350.org.
Gospodin Al Jaber tvrdi da je u jedinstvenoj dobroj poziciji da potakne akciju iz industrije nafte i plina, te da kao predsjednik tvrtke Masdar za obnovljivu energiju također nadgleda širenje čistih tehnologija poput vjetra i solarne energije.
Zašto je COP28 važan?
Nadamo se da će COP28 pomoći u održavanju cilja o ograničavanju dugoročnog rasta globalne temperature na 1,5C. To je granica koju je 2015. u Parizu dogovorilo gotovo 200 zemalja.
Cilj od 1,5C ključan je za izbjegavanje najštetnijih utjecaja klimatskih promjena, prema UN-ovom klimatskom tijelu, Međuvladinom panelu za klimatske promjene (IPCC).
Dugoročno zagrijavanje trenutačno iznosi oko 1,1C ili 1,2C u usporedbi s predindustrijskim vremenima – razdobljem prije nego što su ljudi počeli sagorijevati fosilna goriva u velikim razmjerima.
Međutim, svijet je na putu da se do 2100. zagrije za oko 2,5C, čak i uz trenutna obećanja za rješavanje problema emisija. Prozor za zadržavanje granice od 1,5 C se brzo sužava, kaže UN.
O čemu će se raspravljati na COP28?
Osim na napredak prema postojećim pariškim ciljevima, COP28 će se usredotočiti na:
- ubrzani prijelaz na čiste izvore energije, kako bi se “smanjile” emisije stakleničkih plinova prije 2030.
- distribuciju novca za klimatske akcije od bogatijih prema siromašnijim zemljama i rad na novom dogovoru za zemlje u razvoju
- usmjerenost na prirodu i ljude
- učiniti COP28 “najinkluzivnijim” ikada
Također će biti tematskih dana o temama uključujući zdravlje, financije, hranu i prirodu.
Tko će biti na COP28?
Pozvano je više od 200 vlada, iako čelnici mnogih zemalja poput SAD-a, Kine i Indije tek trebaju potvrditi svoje prisustvo. Britanski premijer Rishi Sunak će sudjelovati, a Buckinghamska palača je potvrdila da će i kralj Charles također prisustvovati. On će 1. prosinca održati uvodni govor izaslanicima. Na samitu će takođe sudjelovati dobrotvorne organizacije za zaštitu okoliša, društvene skupine, think tankovi, tvrtke i različite vjerske skupine.
Papa Franjo je najavio da će sudjelovati na konferenciji o klimi COP28, a to je prvi put da jedan papa sudjeluje u radu UN-ova skupa o zaštiti okoliša otkako se održavaju. Očekuje se da će Papa Franjo u Dubaiju sudionicima prenijeti svoj nedavni apel kojim poziva na veći angažman na suzbijanju globalnog zagrijavanja.
Stotine delegata koji su povezani s fosilnim gorivima prisustvovali su COP27 2022. godine. Preko 600 sudionika iz industrije sudjelovalo je na samitu COP27 u Egiptu. Ove godine će predstavnici nafte, plina i ugljena biti obvezni otkriti svoje veze s industrijom na budućim klimatskim sastancima, izjavljuje UN.
Što će vjerojatno biti sporne točke COP28?
Vjerojatno će biti neslaganja oko budućnosti “nesmanjenih” fosilnih goriva – ugljena, nafte i plina koji se spaljuju bez tehnologija za hvatanje njihovih emisija.
Gospodin Al Jaber pozvao je na “postupno smanjenje” njihove upotrebe, što znači smanjenje tijekom vremena, ali ne i potpuni prestanak. Međutim, očekuje se da će se Europska unija zalagati za potpuno “postupno ukidanje”.
Borci za klimatske promjene ističu da bi ograničavanje sporazuma na “nesmanjena” fosilna goriva omogućilo nastavak proizvodnje. Kažu da nema jamstva da će smanjivanje emisija funkcionirati na očekivanom nivou.
Novac će također biti problem. Na COP27 dogovoren je fond za “gubitak i štetu” za bogatije zemlje kako bi platile siromašnijim zemljama koje se suočavaju s učincima klimatskih promjena. Ali još uvijek nije jasno kako će to točno funkcionirati. SAD je, primjerice, isključio mogućnost plaćanja klimatskih odšteta za svoje povijesne emisije.
Godine 2009. razvijene zemlje obvezale su se do 2020. davati 100 milijardi dolara godišnje zemljama u razvoju kako bi im pomogle u smanjenju emisija i pripremi za klimatske promjene. Cilj je promašen, ali se očekuje da će biti postignut 2023.
Hoće li COP28 nešto promijeniti?
Kritičari prethodnih COP-ova, uključujući aktivisticu Gretu Thunberg, optužuju COP samite za “greenwashing”: to jest, zemlje i tvrtke promiču svoje klimatske vjerodajnice bez uvođenja potrebnih promjena.
Ali dok god se svjetski čelnici okupljaju, sastanci na vrhu nude potencijal za globalne sporazume koji nadilaze nacionalne mjere. Na primjer, granica zagrijavanja od 1,5C, dogovorena u Parizu na COP21, potaknula je “gotovo univerzalne klimatske akcije”, prema UN-u.
Preuzeto s BBC News
Autor Mark Pointing, Istraživač klime i okoliša, BBC News
