Međunarodni sud pravde (ICJ) u Haagu, Nizozemska, izdao je svoje savjetodavno mišljenje o obvezama država u vezi s klimatskim promjenama. Mišljenje je u srijedu, 23.07.2025. pročitao predsjednik Suda, sudac Iwasawa Yuji.
Glavno sudsko tijelo UN-a presudilo je da države imaju obvezu zaštititi okoliš od emisija stakleničkih plinova (GHG) te djelovati s dužnom pažnjom i surađivati kako bi ispunile tu obvezu. To uključuje obvezu prema Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama da se globalno zagrijavanje ograniči na 1,5 °C iznad predindustrijskih razina.
Sud je nadalje presudio da ako države prekrše te obveze, snose pravnu odgovornost i mogu biti dužne prekinuti nezakonito ponašanje, ponuditi jamstva neponavljanja i u potpunosti obeštetiti, ovisno o okolnostima.
Ukratko Sud je potvrdio da je “čist, zdrav i održiv okoliš” ljudsko pravo. Zemlje pogođene klimatskim promjenama mogu imati pravo na odštetu, ali o tome koliko im se duguje mora se odlučivati od slučaja do slučaja.
Međunarodni sud pravde (ICJ), neformalno poznat i kao „Svjetski sud“, rješava pravne sporove između država članica UN-a i daje savjetodavna mišljenja o pravnim pitanjima koja su mu uputila tijela i agencije UN-a. To je jedno od šest glavnih tijela UN-a, uz Opću skupštinu, Vijeće sigurnosti, Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC), Starateljsko vijeće i Tajništvo, te jedino koje nije smješteno u New Yorku.
‘Pobjeda za naš planet’
„Ovo je pobjeda za naš planet, za klimatsku pravdu i za moć mladih ljudi da naprave promjenu“
Glavni tajnik UN -a António Guterres
Sud je koristio obveze država članica prema ugovorima o okolišu i ljudskim pravima kao temelj za ovu odluku. Naime, države članice su stranke raznih ugovora o okolišu, uključujući ugovore o ozonskom sloju, Konvenciju o biološkoj raznolikosti, Protokol iz Kyota, Pariški sporazum i mnoge druge, koji ih obvezuju na zaštitu okoliša za ljude diljem svijeta i za buduće generacije.
Osim toga odluka se temelji i na tome što je „čist, zdrav i održiv okoliš preduvjet za uživanje mnogih ljudskih prava“. Budući su države članice stranke brojnih ugovora o ljudskim pravima, uključujući Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima, dužne su jamčiti uživanje tih prava rješavanjem klimatskih promjena. Time je Sud potvrdio da je “čist, zdrav i održiv okoliš” ljudsko pravo.
Predsjedavajući sudac Yuji Iwasawa je istaknuo da zemlje imaju dužnost surađivati u sprječavanju štete uzrokovane klimatskim promjenama i moraju osigurati da njihovi nacionalni klimatski ciljevi predstavljaju najveću moguću ambiciju.
ICJ je opisao klimatski sustav kao “integralni i vitalno važan dio okoliša koji se mora zaštititi za sadašnje i buduće generacije”.
Pozadina najvećeg klimatskog slučaja
Ova presuda dolazi nakon godina lobiranja ranjivih otočnih država predvođenih Vanuatuom. U rujnu 2021. pacifička otočna država Vanuatu najavila je da će od Suda zatražiti savjetodavno mišljenje o klimatskim promjenama. Ovu inicijativu inspirirala je omladinska skupina Pacifičkih otočnih studenata koji se bore protiv klimatskih promjena, koja je naglasila potrebu djelovanja u borbi protiv klimatskih promjena, posebno u malim otočnim državama.
Nakon što je zemlja lobirala kod drugih država članica UN-a da podrže ovu inicijativu u Općoj skupštini, 29. ožujka 2023. usvojila je rezoluciju kojom se traži savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde o dva pitanja:
(1) Koje su obveze država prema međunarodnom pravu da osiguraju zaštitu okoliša? i
(2) Koje su pravne posljedice za države prema tim obvezama kada uzrokuju štetu okolišu?
Na Međunarodnom sudu pravde počeo najveći svjetski klimatski slučaj
Panel od 15 sudaca imao je zadatak odgovoriti na ova dva pitanja. Na saslušanjima u prosincu prošle godine, MSP je saslušao više od 100 zemalja i organizacija, s pisanim izjavama ili komentarima od još oko 150, što ga čini najvećim slučajem koji je najviši sud UN-a ikada vidio.
Ministar za klimatske promjene Vanuatua rekao je da će sada presudu ponovno iznijeti pred Opću skupštinu UN-a kako bi se donijela rezolucija koja će podržati provedbu odluke.
Što mišljenje Međunarodnog suda pravde znači za globalne klimatske akcije?
Iako savjetodavno mišljenje od 500 stranica nije obvezujuće i sud ne može prisiliti zemlje na djelovanje, ono čini važnu osnovu za međunarodne klimatske obveze. Sve države članice UN-a, uključujući onečišćujuće tvrtke poput Sjedinjenih Država i Kine, stranke su suda.
„Kada sud poput Međunarodnog suda pravde prepozna nove veze između ponašanja i pravnih normi, poput ideje da neuspjeh u obuzdavanju emisija povezanih s fosilnim gorivima može kršiti međunarodne pravne obveze, tu se ne zaustavlja. To prepoznavanje otvara vrata za daljnje pravne zahtjeve “, objašnjava Sebastien Duyck, viši odvjetnik u Centru za međunarodno pravo okoliša.
„Ako države imaju zakonske obveze sprječavanja klimatske štete, onda žrtve te štete imaju pravo na naknadu. Na taj način, savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde ne samo da pojašnjava postojeća pravila, već stvara i pravni zamah. Preoblikuje ono što se sada smatra pravno mogućim, izvedivim i u konačnici provedivim.“
Sarah Mead, sudirektorica Mreže za klimatske sporove, dodaje da presuda potvrđuje ono što većina ljudi diljem svijeta očekuje od svojih vlada – smislene klimatske akcije. „Gotovo svi planovi zemalja za klimu ne ispunjavaju ono što je potrebno za zaštitu svih, zbog čega se sve više ljudi obraća sudovima kako bi pozvali svoje vlade na odgovornost“, kaže ona. “Danas zakon čvrsto stoji na njihovoj strani, potvrđujući da vođe doista imaju dužnost zaštititi planet i osigurati budućnost svih.”
Izvor: euronews/green i UN
