Sto i trideset godina zalaganja National Geographica za održivi svijet

Foto: Jeremy Thomas / Unsplash

Priča o danas možda najvećoj medijskoj i znanstvenoj ustanovi na svijetu, organizaciji National Geographic Society, započela je 27. siječnja 1888. godine u Washingtonu s jasnom misijom: znanje iz geografije približiti što širem krugu ljudi. Čak trideset i tri osnivača – geografa, geologa, biologa, meteorologa, kartografa, pravnika, financijaša i profesora – dijelili su strast prema znanosti i planeti, ali i mišljenje kako u vremenu novih otkrića, vrijednih izuma i početka masovne komunikacije, Amerikanci postaju znatiželjniji o svijetu oko sebe. S ovime na umu, napisana je prva verzija statuta udruge koja će promijeniti razumijevanje povezanosti čovjeka i prirode.

Devet mjeseci nakon pokretanja, udruga je objavila prvi broj časopisa National Geographic. Ipak, unatoč dobrim namjerama, javnost jednostavno nije bila zainteresirana. Prvi predsjednik udruge, filantrop Gardiner Greene Hubbard, podnio je stoga ostavku te ga je zamijenio Gilbert H. Grosvenor – novi urednik koji je u samo nekoliko mjeseci uspio privući pažnju gotovo dva milijuna čitatelja. Kako? Njegovo je rješenje zapravo jednostavno, a čija je primjena jednako važna i danas. Odbacio je nerazumljive tehničke i znanstvene teme, uveo se jednostavan jezik – kao i priče – te ono što je obilježilo cijelu povijest National Geographica: nevjerojatne, spektakularne fotografije flore i faune popraćene uzbudljivim, brižljivo istraženim i objektivnim reportažama. Zapravo, ono što je Grosvenor, kao tadašnji menadžer redakcije učinio jest, zahtijevao prvenstveno estetske i jezične izmjene – akademski žargon se eliminirao, a zadržale su se kratke i dovitljive rečenice ispripovijedane u prvom licu reportera. Fotografije, iako su trebale biti u službi teksta, ono su što danas ovaj časopis čini prepoznatljivim – i to je upravo njegova zasluga. Grosvenor je uveo model ‘jedan naziv = jedan logotip’, kao i žuti okvir časopisa koji je već 130 godina stalan.

Velika se promjena dogodila 1904. kada je zbog pogreške prosinački broj trebao biti objavljen s 11 praznih stranica. Odlučio je ispuniti ih fotografijama Lhase, glavnog grada Tibeta. Iako je kasnije izjavio da je očekivao da će zbog ovoga dobiti otkaz – taj je trenutak označio budućnost National Geographica kao pionira u novinskom korištenju fotografije. Časopis je prvi u povijesti čovječanstva objavio fotografiju u boji – i to 1910., kao i fotografije neba, mora te Južnog i Sjevernog pola u boji.

U siječnju 1896. National Geographic Magazine postao je mjesečnik, a danas ga čita čak oko 50 milijuna čitatelja – na svakom kontinentu. Godine 1995. iz tiska je izašlo prvo izdanje koje nije na engleskom jeziku, a krajem 2003. izašlo je i hrvatsko izdanje. U ranijim je godinama Hrvatska bila, u odnosu na broj stanovnika, s gotovo 5000 pretplatnika rekorder pretplate na američko izdanje. Danas, časopis na hrvatskom tržištu ima nakladu oko 50.000 primjeraka, gotovo 12.000 pretplatnika i oko 150.000 čitatelja.

Od samih početaka rada udruge, dio se zarade ulagao, te se nastavlja ulagati u različite ekspedicije i istraživačke projekte – također je jedna od Grosvenorovih povijesnih odluka. Ovime se omogućila provedba brojnih nevjerojatnih istraživačkih pothvata, ali i kontinuirano proučavanje prirodnih fenomena. Do danas, udruga je omogućila više od 1.400 pothvata, uključujući putovanje Roberta Pearyja na Sjeverni pol, putovanje Richarda Byrda na Južni pol, istraživanja mora Jacquesa Cousteaua te rad Jane Goodall sa čimpanzama. I danas Nat Geo istraživanja pomiču granice – jedan od najuspješnijih je projekt Pristine Seas koji je omogućio zaštitu 5,2 milijuna kilometara netaknute površine u oceanima.

National Geographic smatra se zaštitnikom prirodnih resursa planeta, nastoji proširiti svoj doseg te educirati čitatelje i gledatelje o jedinstvenoj povezanosti ljudi i planete. Razvojem tehnologije, od 1959. postoji i National Geographic Channel koji koncepcijski prati svoje tiskano izdanje. Iako u početku samo na engleskom jeziku, u međuvremenu je emitiranje prihvaćeno na cijelom nizu nacionalnih TV mreža. Internet je dodatno omogućio širenje znanja o budućnosti planeta: ono čemu je danas udruga posvećena su djeca i obrazovanje, kao i pružanje alata kako bi se u očuvanje planeta uključili svi – od učitelja do političara. Grosvenoru također možemo zahvaliti što je pravovremeno prepoznao važnost televizije u edukaciji, ali i digitalnih medija.

National Geographic danas

Časopis National Geographic danas se prodaje u tri i pol milijuna primjeraka na engleskom jeziku te tri milijuna primjeraka na drugim jezicima. Na svojem se vrhuncu prodavao u čak 12 milijuna primjeraka samo na engleskom jeziku. Prema posljednjem izvještaju za medije, Nat Geo prati publika od gotovo 30,9 milijuna ljudi diljem svijeta putem svih njihovih komunikacijskih kanala zajedno. Impresivno, zar ne?

Osim što je namijenjen ljubiteljima prirode, povijesti i kulturne raznolikosti, National Geographic progovara svima onima koji žele učiti ne samo o čovječanstvu i ljepoti dalekih krajeva, nego i onima koji vide poveznice između svih kultura i prirodnih bogatstva, te se i u tome smislu uključiti u njihovu zaštitu. Pripovijedajući o svijetu koji nas okružuje, Nat Geo ne samo da prikazuje Zemljina bogatstva, već i snažno upozorava na kršenje kako ljudskih, tako i prava prirode. Na objektivan i pristupačan način, Nat Geo, osobito koristeći snagu digitalnih platforma, upozorava na klimatske promjene te prvenstveno nastoji obrazovati javnost o štetnosti fosilnih goriva, industrije temeljene na neobnovljivim izvorima energije te njihovih kobnih posljedica na floru, faunu i zdravlje čovjeka.

Godine 2015. National Geographic Society prestao je biti neprofitnom organizacijom kada ga je kupio 21st Century Fox. Naime, riječ je o suradnji koja nije nova – ove su dvije organizacije, zapravo, još 1997. osnovale zajednički televizijskih kanal koji se u kasnijim godinama razvio u manje kanale, a čiji se profit mjeri u iznosima od nekoliko stotina milijuna dolara godišnje.

Od recentnijih događaja, valja istaknuti nedavni istup glavnog uredničkog kolegija koji je priznao rasističku povijest časopisa. Naime, kroz dvadeseto je stoljeće časopis znao zastupati imperijalističku politiku u smislu uzdizanja bijelog čovjeka nad domoridačkim stanovništvima, a i katkada su se i namjerno zanemarivale teme narušavanja prava brojnih domorodaca. Deseta urednica časopisa, ujedno prva žena na toj poziciji, Susan Goldberg priznala je kako godinama naslovnica časopisa bila rasistička i da bi se izdigli iznad takve prošlosti, moraju je priznati.

Ovom je porukom Nat Geo ponovno dao do znanja kako je otvoren prema budućnosti i kako, da bi se krenulo prema naprijed, svojim pogreškama moramo pogledati u oči. Ova se konstatacija osobito odnosi na zaštitu okoliša o kojim ovisi – sve što imamo.

Agencija 404 sada je službeno prva bike-friendly agencija u Hrvatskoj!

Nakon što je europski certifikat „Prijatelj bicikliranja“ dodijeljen Fakultetu elektrotehnike i računarstva kao prvoj ustanovi te Ericssonu Nikoli Tesli kao prvoj tvrtci, sada je ovaj ekološki prestižni certifikat uručen i prvoj agenciji u Hrvatskoj – agenciji  404 iz Zagreba.

Time se ta agencija pridružila inicijativi društveno odgovornih kompanija u Europi koje žele smanjiti emisiju stakleničkih plinova i pozitivno utjecati na zdravlje svojih zaposlenika.

404 je od samih početaka prava bike-friendly agencija. Za njih je bicikl puno više od prijevoznog sredstva – to je svojevrsni simbol kulture koja se njeguje unutar agencije, ali i simbol modernog života, urbanosti i osviještenosti. Više od 60 posto zaposlenika agencije svakodnevno biciklira na posao, a mnogi od njih i na sastanke se voze biciklom.

„Trudimo se razmišljati u dva smjera – digitalno i zeleno. Digitalno jer je digitalna transformacija svugdje oko nas. Želimo biti aktivnim sudionikom te transformacije, a ne samo promatrač. S druge strane, zeleno nam je jako važno. Želimo imati zdrave i osviještene kolege koji su zadovoljni sobom u uredu, ali i izvan njega. Bicikl se sjajno uklapa u tu filozofiju, a koliko smo bike-friendly možda najbolje govori činjenica da imamo uređen parking za bicikle, ali ne i za automobile“, kaže Nikola Vrdoljak, direktor 404.

Inače, u Hrvatskoj certificiranje za „Prijatelja bicikliranja“ provodi Sindikat biciklista kao dio Europske biciklističke federacije. Postupak počinje konzultacijama, a slijedi evaluacija i samo certificiranje. Zainteresirane organizacije mogu se javiti Sindikatu biciklista na: info@sindikatbiciklista.hr.

Od smanjenja emisija CO2 do korporativne kulture, grupa GEFCO pokazala napredak u održivosti

Grupa GEFCO, globalni pružatelj usluga industrijskog lanca opskrbe i europski lider u automobilskoj logistici, objavila je Izvješće o društvenoj odgovornosti u kojem pokazuje trajni napredak u području održivog poslovanja. Sukladno novom sloganu „Partners, unlimited“, Grupa nastavlja slijediti svoju predanost održivom poslovanju na temelju suradnje i snažnih odnosa sa svim svojim dionicima.

Strateški fokus na okoliš

U skladu s deset načela inicijative United Nations Global Compact, Grupa GEFCO prepoznaje važnost vrijednosti održivog poslovanja i posvećena je ispunjavanju svojih obveza prema okolišu, kao i prema ljudskim pravima, međunazaštitarodnim standardima rada i antikorupciji.

GEFCO je u posljednje dvije godine ostvario postavljene ciljeve vezane uz smanjenje emisije CO2 za 2 posto svake godine. Istovremeno, kako bi se smanjio utjecaj CO2 u cijelom opskrbnom lancu, Grupa je ostvarila suradnju s kupcima i dobavljačima kroz usluge kao što je Castor, namjenski softver za praćenje emisija stakleničkih plinova. GEFCO je također usvojio Povelju o odgovornoj nabavi kojoj su pristupili i njegovi dobavljači i kooperanti. Do kraja 2017. više od 1100 partnera Grupe iz segmenta cestovnog prijevoza potpisalo je ovu povelju, time pristajući na pridržavanje standarda zaštite okoliša za vozila te na obuku za ekovožnju.

Kako bi procijenila svoj utjecaj na društvo i okoliš, Grupa sudjeluje u mnogim evaluacijama i programima certificiranja. U 2017. godini 59 poslovnih lokacija Grupe GEFCO obnovilo je certifikat ISO 14001. U međuvremenu, Grupa je ostvarila uspjeh postižući ocjenu B na ljestvici CDP (Carbon Disclosure Project), čime je popravila svoj rezultat iz 2015. godine u kojoj je dobila ocjenu D. Također, Grupa GEFCO ostvarila je rezultat 60/100 na EcoVadisu, globalnoj platformi za ocjenjivanje postignuća tvrtki u kontekstu društvene i okolišne prakse, poslovne etike i odgovorne nabave, što ističe pozitivne rezultate koje je GEFCO ostvario u spomenutim poljima.

Smanjenje okolišnog utjecaja usluga

Kako bi ispunio obveze prema okolišu, GEFCO ulaže u ekološki prihvatljiva rješenja koja ispunjavaju potrebe opskrbnog lanca. Ta rješenja uključuju, primjerice:

  • Novu verziju softvera za praćenje CADIS OPTIM, s ciljem optimiranja kamionskog transporta. Testovima su utvrđena sljedeća postignuća: 15% manja prijeđena kilometraža, 4% veća iskorištenost kapaciteta kamiona i 9% manje kamiona na cesti.
  • Razvoj multimodalnog prijevoza i alternativnih ruta, kao što je Put svile. Uz to što su troškovi dostave deset puta niži u odnosu na zračni prijevoz, a vrijeme isporuke smanjeno na polovicu u usporedbi s pomorskim prijevozom, željeznički prijevoz znatno smanjuje utjecaj na okoliš, s obzirom na to da su emisije pet puta manje u odnosu na pomorski prijevoz.
  • „Zelena“ skladišta, kao što je skladište za vozila u Courgenayu, u kojem je instalirana najsnažnija fotonaponska elektrana u Švicarskoj. U 2017. godini, GEFCO je ostvario smanjenje potrošnje energije od 8% na više od 50 lokacija.

Promicanje kulture Infinite ProximityTM

Godine 2017. GEFCO je utvrdio deset temeljnih načela svoje korporativne kulture. Ovih deset načela, objedinjenih u programu Infinite Proximity™, služe kao smjernice za postupanje i odluke zaposlenika, kao i za sveukupni razvoj Grupe. Uvođenje ovog programa pružilo je priliku cijeloj Izvršnoj upravi da podijele načela Infinite Proximity™ s više od 2000 menadžera iz 12 zemalja Europe, Azije i Južne Amerike.

Prepoznajući važnost uključivanja zaposlenika i praksi pravednog postupanja, politika zapošljavanja u Grupi temelji se na četirima stupovima: transparentnosti, vidljivosti, učinkovitosti i asertivnosti. Svi voditelji ljudskih resursa diljem svijeta prošli su obuku kako bi standardizirali regrutacijske procese i podržali GEFCO kao prepoznatljivog poslodavca. Grupa također razvija lokalna partnerstva sa sveučilištima i poslovnim školama u svrhu privlačenja mladih talenata. U 2017. godini na rad na neodređeno vrijeme primljeno je 1920 zaposlenika, što je povećanje od 27% u odnosu na 2016. godinu. GEFCO je drugu godinu zaredom dobitnik priznanja za rad s pripravnicima „Happy Trainees“ i zauzima šesto mjesto u kategoriji „International“.

‘Zelene oznake za zelene gradove’ podižu svijest o odgovornoj potrošnji

Hrvatska gospodarska komora dana 7. svibnja s početkom u 11 sati u Zagrebu organizira događaj Zelene oznake za zelene gradove s ciljem podizanja svijesti o održivoj potrošnji i proizvodnji i korištenju eko-oznaka za proizvode i usluge koji udovoljavaju visokim standardima zaštite okoliše.

Svrha eko-oznaka je pružiti potrošačima informaciju kako određeni proizvod udovoljava visokim standardima zaštite okoliša, odnosno informaciju da proizvođač navedenog proizvoda prilikom proizvodnje takvog proizvoda, poštuje visoke standarde zaštite okoliša koje su iznad propisanih zakonodavnim okvirom.

Eko-oznake su važan instrument kojim se dodatno promiču međunarodne politike održive proizvodnje i potrošnje koje imaju za cilj smanjiti negativan učinak proizvodnje i potrošnje na okoliš, zdravlje, klimu i prirodna dobra. Eko-oznakama se dodatno promiče društveno odgovorno poslovanje i održivi način života. Proizvodi koji nose eko-oznake, posebno se cijene na osviještenom i zahtjevnom europskom tržištu, na kojem je svijest o načinu potrošnje i primjene proizvoda u posljednjih nekoliko godina značajno porasla.

Nadalje, sve češće se u postupcima javne nabave naručuju proizvodi koji svojstvo održivosti dokazuju putem različitih eko-oznaka ili zadovoljavanjem strogo propisanih kriterija, u odnosu na zadovoljavanje isključivo kriterija ekonomski najpovoljnije ponude za proizvode s istom osnovnom funkcijom.

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike priprema II. Nacionalni akcijski plan za zelenu javnu nabavu za razdoblje od 2018. do 2020. godine s pogledom do 2023. godine. Nositelji aktivnosti provedbe nacionalnog akcijskog plana za zelenu javnu nabavu za razdoblje od 2018. do 2020. godine jesu svi obveznici primjene Zakona o javnoj nabavi. Glavni pokazatelj ostvarenja mjera odnosno aktivnosti je povećanje provedenih postupaka zelene javne nabave u Republici Hrvatskoj na razinu od najmanje 50% do travnja 2020. godine.

Događaj je namijenjen poslovnim subjektima, udrugama civilnog društva i ostaloj zainteresiranoj javnosti.

Nacrt dnevnog reda možete preuzeti ovdje.

Prijaviti se možete ovdje.

Europski tjedan održivog razvoja 2018. u fokus stavlja Globalne ciljeve održivog razvoja

Europski tjedan održivog razvoja (ETOR) provodi se četvrtu godinu za redom, u razdoblju od 30. svibnja do 5. lipnja 2018. godine.

Prošlogodišnji ETOR 2017. imao je 4.031 registriran događaj koji su se odvijali u 30 europskih zemalja te su privukli oko 360.000 sudionika.

Ovogodišnji ETOR ponovno će se usredotočiti na događaje i aktivnosti povezane s Globalnim ciljevima održivog razvoja u svrhu promoviranja i bolje vidljivosti. Program za održivi razvoj 2030. i njegovih 17 ciljeva održivog razvoja ističe ključne probleme koji zahtijevaju hitno djelovanje na svim razinama i uključivanje svih relevantnih dionika.

Iako će se ETOR 2018. usredotočiti na svih 17 Globalnih ciljeva održivog razvoja, posebni naglasak stavit će se na one ciljeve koji će biti obuhvaćeni na Političkom forumu visoke razine Ujedinjenih naroda (UN`s High Level Political Forum, HLPF). Forum se održava od 9. do 18. srpnja 2018. u New Yorku.

Tema HLPF-a 2018. je “Transformacija prema održivim i otpornim društvima”, a usmjerit će se na sljedeće Globalne ciljeve:

  • Cilj 6. Osigurati sanitarne uvjete i pristup pitkoj vodi za sve
  • Cilj 7. Osigurati pristup pristupačnoj, pouzdanoj, održivoj i modernoj energiji za sve
  • Cilj 11. Učiniti gradove i naselja uključivim, sigurnim, izdržljivim i održivi
  • Cilj 12. Osigurati modele održive potrošnje i proizvodnje
  • Cilj 15. Održivo upravljati šumama, suzbiti dezertifikaciju, zaustaviti i preokrenuti smjer u degradaciji zemljišta i spriječiti daljnji gubitak biološke raznolikosti
  • Cilj 17. Učvrstiti globalno partnerstvo za održivi razvoj.

Inicijative mogu prijaviti različiti organizatori – javna tijela i agencije, istraživačke organizacije, obrazovne institucije, muzeji, zaklade, udruge i poduzeća, kao i pojedini građani, ako predloženi događaj tj. projekt promiče održivi razvoj, do 30. svibnja 2018.

Više o načinu prijave možete saznati na poveznici.

Petu godinu za redom HEP Opskrba i kupci ZelEna uređuju okoliš i sade stabla oko HEP-ovih hidroelektrana

HEP Opskrba, vodeći opskrbljivač električnom energijom, povodom Dana planeta Zemlje, a u sklopu projekta ZelEn, provodi akciju „100 zelenih stabala”. Petu godinu za redom, zajedno s kupcima proizvoda ZelEn, zaposlenici HEP Opskrbe uredili su okoliš jedne HEP-ove hidroelektrane. Ove je godine to hidroelektrana Vinodol. Premda slivno područje čije vode koristi HE Vinodol nije veliko (približno 80 km2), zanimljivo je da se to područje nalazi na nadmorskoj visini većoj od 700 metara i da je konstruktivni pad vode na HE Vinodol 658,5 metara, što je jedan od najviših ostvarenih padova na hidroelektranama u Europi.

U protekle četiri godine, u sklopu akcije „100 zelenih stabala“ uređen je okoliš i posađena su stabala oko hidroelektrana Ozalj, Kraljevac, Čakovec i Zakučac, s ciljem povećanja svijesti o odgovornom poslovanju prema prirodi i okolišu u kojem živimo i djelujemo. Ovom akcijom HEP Opskrba, dobitnica nagrade Greenovation, za najbolji ukupni program zelenog gospodarstva, želi doprinijeti programu Ujedinjenih naroda, pokrenutom 2010. godine, pod nazivom “Milijarda zelenih djela – međunarodni pokret kojim štitimo planet i osiguravamo održivu budućnost“

„Naše hidroelektrane, kao obnovljivi izvori energije, temelj su za kreiranje i razvoj proizvoda ZelEn, jedinstvenog  okolišno i društveno održivog proizvoda, kojeg je prepoznalo više od 100 društveno odgovornih kompanija u Hrvatskoj. Broj hrvatskih poduzeća koja odabiru električnu energiju iz obnovljivih izvora stalno se povećava i to je još jedan od načina kako svi zajedno brinemo o očuvanju okoliša. Posebno nas veseli činjenica da se sredstva od prodaje proizvoda ZelEn prikupljaju u fond iz kojeg se realiziraju projekti iz područja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti i to za potrebe ustanova koje skrbe za socijalno osjetljive kategorije stanovništva. Ukupno je realizirano šest projekta u vrijednosti 1,4 milijuna kuna, a u travnju je završen javni poziv za dodjelu novih sredstava u iznosu od 1,5 milijuna kuna. Još jednom zahvaljujemo svim kupcima ZelEna na iskazanom povjerenju i sudjelovanju u našoj zajedničkoj zelenoj priči“, istaknula je tijekom akcije, Nada Podnar, direktorica marketinga HEP Opskrbe.

Uz domaćina direktora HE Vinodol, Borisa Glavana, akciji su se pridružili i Željko Starman, direktor HEP Proizvodnje te Neven Mudrovčić, direktor PP HE Zapad. Osim zaposlenika HEP Opskrbe i predstavnika HEP Proizvodnje, inicijativu su podržali i kupci proizvoda ZelEn.

„Jako smo zadovoljni što i naša tvrtka sudjeluje u ovoj hvalevrijednoj inicijativi. Kao kupci proizvoda ZelEn želimo stimulirati proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, kako bi ona postala konkurentnija energiji dobivenoj iz konvencionalnih izvora, kao i poticati održivi gospodarski rast u okruženju. Kupnjom proizvoda ZelEn, nastavljamo usvajati ekološke standarde i djelovati proaktivno u smjeru očuvanja okoliša, zdravog osobnog razvoja i afirmativnog društvenog djelovanja. Vjerujemo da će ovakvih inicijativa, prvenstveno od strane poslovnih subjekata, biti sve više jer je dugoročan uspjeh moguć samo uz poštovanje svih čimbenika poslovnog okružja – uključujući i prirodu oko nas“, izjavio je tijekom akcije Dalibor Starčević, voditelj tehničke podrške JGL-a.

 

I ovog proljeća bogat program na Festivalu jednakih mogućnosti

Festival jednakih mogućnosti (F=M) je tradicionalna međunarodna manifestacija urbane kulture čiji program izvode osobe s invaliditetom, s drugim glazbeno-scenskim i likovnim umjetnicima. Održava se na ulici gdje svaki prolaznik može pogledati program i uvjeriti se u njihova djela kojima, poput drugih umjetnika, postižu visoku umjetničku vrijednost i zadivljuju publiku.

Ove će se godine održati od 22. do 24. svibnja, a detaljno o programu čitajte ovdje.

Svojom originalnom formom i programskom koncepcijom, potkraj svibnja na središnjem gradskom trgu, Festival već punih šesnaest godina obogaćuje kulturnu i turističku ponudu u gradu Zagrebu, te pozitivno utječe na razvoj društvene svijesti o invaliditetu, kojeg mnogi nepravedno izjednačavaju s nesposobnošću. Svrha Festivala je predstavljanje stvaralačkih mogućnosti izvođača programa, šireći poruku da i osobe s invaliditetom trebaju uživati ista prava i obveze poput drugih građana.

U cilju razvoja svijesti o pravima i slobodama izoliranih društvenih skupina i doprinosa izjednačavanju njihovih mogućnosti s mogućnostima drugih građana, osmišljena je ideja o uspostavljanju javne scene na kojoj će osobe s invaliditetom promicati svoje vrijednosti te istodobno ostvarivati opće dobro. Prvi Festival je održan 2002. godine, zahvaljujući materijalnoj potpori Delegacije Europske komisije u Republici Hrvatskoj i moralnoj podršci Grada Zagreba, a nastavak projekta podupiru resorna tijela Vlade Republike Hrvatske, Grad Zagreb i Turistička zajednica grada Zagreba. Organizator Festivala i njegov idejni zaštitnik je Društvo tjelesnih invalida u Zagrebu.

Na trodnevnom uličnom festivalu (po programu od 10 do 22 sata) nastupa preko 900 izvođača iz zemlje i inozemstva, od kojih oko 600 osoba s invaliditetom, a u organizacijskom timu radi oko 20 stručnjaka i 150 ciljanih volontera – studenata s petnaestak fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Pripremajući se za rad, studenti-volonteri se educiraju o invaliditetu i volonterstvu, a na Festivalu stječu dragocjena iskustva u timskom radu i specijalnoj komunikaciji s osobama raznolikih tjelesnih i osjetilnih oštećenja te umanjenih mentalnih sposobnosti.

Festival svake godine promatra preko 15.000 građana – ljubitelja glazbeno-scenske, likovne i filmske umjetnosti. Svojim nacionalnim i međunarodnim karakterom, Festival potvrđuje status Republike Hrvatske kao zemlje socijalne pravde i promiče ugled Grada Zagreba unutar velike europske obitelji zdravih gradova. Ne propustite ga!

Nagrađeni najbolji novinarski radovi s područja zaštite okoliša i prirode

Velebitska degenija,  nagrada za najbolje novinarske radove u zaštiti okoliša, pokrenuta je sada već davne 1998. godine – od tada se kontinuirano dodjeljuje već 20. godinu za tri područja: TV, tisak i internet, a prije dvije godine uvedena je i nagrada u kategoriji najbolje novinske fotografije. Pokrenuli su je Zbor novinara za okoliš Hrvatskog novinarskog društva i tvrtka APO, koju je prije dvije godine naslijedila druga članica HEP grupe – HEP Opskrba.

Ova je nagrada važna iz nekoliko razloga. Prvenstveno, riječ je o svojevrsnoj inicijativi koja kontinuirano štiti novinarsku struku te joj daje na snazi. Kako se klasično novinarstvo u posljednjih dvadeset godina stubokom promijenilo, ova nagrada uvaža i ističe napore pojedinaca, profesionalaca koji osiguravaju da istina izlazi na vidjelo i to upravo u području koje toliko rijetko dobiva javni prostor – a riječ je o okolišu. Nadalje, šalje se jasna poruka kako je istraživačko novinarstvo u Hrvatskoj itekako živo te kako je ono odgovorno za prepoznavanje loših, ali i dobrih primjera iz prakse, te samim time, buduće pozitivne pomake.

Ovogodišnja je Velebitska degenija dodijeljena 23. travnja u Novinarskom domu. U kategoriji radova objavljenih u tisku i na internetu dobitnica je Vedrana Simičević, novinarka Novog lista za tekst „Krijumčari prijete podzemnoj bioraznolikosti Balkana“, koji je objavljen u časopisu Science.

S obzirom na velik broj kvalitetnih televizijskih priloga u toj su kategoriji dodijeljene dvije ravnopravne nagrade. Dobitnik nagrade za seriju od tri tematski povezana priloga novinar je RTL-a  Goran Latković koji je pratio slučaj nesavjesnog i nelegalnog odlaganja potencijalno opasnog otpada  iz zagrebačkog pročistača otpadnih voda. Drugu nagradu zajednički su dobili autori priloga emitiranih u emisiji Hrvatske radiotelevizije Eko Zona. Urednik emisije Mladen Iličković autor je reportaža o  divljem odlagalištu građevinskog otpada na otoku Silbi i o problemu apartmanizacije i ispuštanja otpadnih voda  u Nacionalnom Parku Plitvička Jezera te posebno zapažene reportaže Njemački pročistači otpadnih voda. Novinarka Snježana Babić također je autorica triju prijavljenih radova, među kojima se izdvaja  reportaža o mogućnostima recikliranja građevinskog otpada.

Ocjenjivački sud najboljom je ocijenio naslovnu fotografiju reportaže„ Priča o istarskim divovima – doktor za tisućljetna stabla“, autora Mladena Stubljara. Fotoreportaža je objavljena u časopisu Maslina. Nagrada za najbolje radove emitirane u radijskom  programu ove godine nije dodijeljena.

Uzvanicima na jubilarnoj 20. dodjeli nagrade, obratili su se Mario Šiljeg, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, Petar Sprčić, član Uprave Hrvatske elektroprivrede d.d., i Silva Celebrini, predsjednica Zbora novinara za okoliš Hrvatskog novinarskog društva i predsjednica Ocjenjivačkog odbora nagrade Velebitska degenija.

Petar Sprčić, član Uprave HEP-a d.d., čestitajući svim dobitnicima poručio je kako je svima u interesu da Hrvatska razumno, ali odlučno krene u izgradnju niskougljične energetike i drugih sektora odgovornih za emisije stakleničkih plinova, zbog čega HEP i prije donošenja niskougljične strategije provodi projekte koji će se uklopiti i biti oslonac te strategije.

Nagrada „Velebitska degenija“ sastoji se od novčanog iznosa u visini od 10.000 kuna i plakete.

Program ‘Zeleni pojas’ i ove godine sufinancira ekološke projekte

INA d.d. objavila je javni natječaj za sufinanciranje ekoloških projekata Zeleni pojas. Natječaj se objavljuje jednom godišnje uoči Dana planeta Zemlje, a pozvane su organizacije civilnog društva, obrazovne ustanove, dobrovoljna vatrogasna društva te parkovi prirode da prijave svoje projekte iz područja zaštite okoliša i prirode.

Natječaj traje od 23. travnja do 27. svibnja 2018.

Projekti za dodjeljivanje sredstava po ovom Natječaju prijavljuju se isključivo ispunjavanjem online obrasca kojem podnositelji zahtjeva mogu pristupiti na korporativnoj web stranici tvrtke INA – Industrija nafte, d.d: www.ina.hr/zelenipojas.

Pravo na prijavu imaju organizacije civilnog društva, javne obrazovne ustanove, parkovi prirode i dobrovoljna vatrogasna društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj. Jedna organizacija može prijaviti najviše tri (3) projekta.

CILJEVI PROGRAMA

  • Širenje svijesti o važnosti zaštite okoliša i prirode u suradnji s organizacijama civilnog društva i lokalnim zajednicama
  • Potaknuti angažman građana u aktivnostima zaštite okoliša i prirode
  • Ojačati svijest javnosti o važnosti zaštite okoliša i prirode
  • Stvoriti blisku dugoročnu suradnju s lokalnim zajednicama i organizacijama
  • Vidljivija i efikasnija dugoročna podrška projektima zaštite okoliša i prirode

PODRUČJA AKTIVNOSTI PROJEKATA

  • Stvaranje ili sanacija zelenih površina sadnjom nove vegetacije i obnova postojeće
  • Čišćenje javnih površina, jezera, rijeka, mora uključujući i revitalizaciju morske obale
  • Briga o školskim vrtovima, voćnjacima i eko područjima i uređenje navedenih (stalci za bicikle, klupe, stolovi, skloništa, mostovi, info ploče, spremnici za odvojeni otpad)
  • Neformalne obrazovne aktivnosti o zaštiti okoliša i prirode namijenjene lokalnim zajednicama
  • Izložbe o zaštiti okoliša
  • Druge aktivnosti iz područja zaštite okoliša i prirode.

reGarden: Doprinos transformaciji Zaboka iz industrijskog u kreativan grad

Tema gospodarenja otpadom te njegovo odvojeno prikupljanje jedna je od čestih tema u našem društvenom prostoru, a koja će s vremenom postajati sve važnija. U Regeneraciji stoga smatraju važnim te osjećaju određenu dozu odgovornosti na neki način educirati najmlađe, senzibilizirati ih i potaknuti da o okolišu razmišljaju ne samo lokalno, već i globalno te im pokazati na koji način jedna tvrtka, upravo poput Regeneracije, djeluje ekološki i doprinosi očuvanju okoliša.

Uz ekonomsku održivost kao svoj primarni cilj, Regeneracija svoje poslovanje temelji na načelima društvene odgovornosti. Ovakav tip poslovanja podrazumijeva i odgovorno ponašanje prema zajednici u kojoj se posluje te prema okolišu – i lokalno i globalno. Iako je problematika nekih drugih vrsta otpada znatno prisutnija kada se ističu problemi vezani uz gospodarenje otpadom, zanimljivo je skrenuti pažnju i na tekstilni otpad koji ima niz negativnih utjecaja na okoliš. Regeneracija, inače, godišnje prikupi i reciklira otprilike 6.000 tona otpadnog tekstila koji zatim pretvara u sirovinu za proizvodnju netkanih tekstila kao gotovih proizvoda. Oni pak svoju namjenu pronalaze u zaštiti i izolacijama u građevinarstvu, u autoindustriji, namještajnoj industriji te mnogim drugima.

Povodom Dana planeta Zemlje tvrtka je stoga u dane 23. i 24. travnja otvorila svoja vrata učenicima trećih i četvrtih razreda Osnovne škole K. Š. Gjalski iz Zaboka da bi ih upoznala s proizvodnim procesom u kojem se otpadni tekstil pretvara u koristan novi proizvod. Osim toga, učenicima je predstavljen zajednički projekt Regeneracije i Grada Zaboka – reGARDEN, urbani vrt koji se planira urediti na zapuštenom zemljištu kod Regeneracije, a koji predstavlja uvođenje novih urbanih sadržaja te povezivanja ekologije i kulture, objasnili su direktor Anđelko Švaljek, gradonačelnik Zaboka Ivan Hanžek te zamjenica gradonačelnika Valentina Đurek koja predsjeda gradskim odborom za ekologiju, kojeg je ispred gospodarstva i Regeneracija član.

Učenici su upoznati i s projektom uštede voda koju tvrtka koristi u proizvodnom procesu, a koji je u jednom dijelu već i realiziran. Radi se o ideji prikupljanja oborinskih voda – kišnice – te njezinog korištenja u određenim fazama procesa bojanja vunenog prediva. Također, učenicima je predstavljen i već realizirani zatvoreni sustav korištenja tehnološke vode za potrebe grijanja i hlađenja u dijelu procesa izrade netkanih tekstila, čime je Regeneracija znatno smanjila potrošnju tog resursa.

Regeneracija je Dan planeta Zemlje do sada obilježavala tematskom izložbom u reGALERIJI, dok je ove godine posebno predstavljen projekt reGARDEN, definiran prošle godine, a nastao z suradnji s Gradom. “Želja nam je da damo doprinos naporima koje poduzima gradska uprava, po mom mišljenju vrlo uspješno, u transformaciji Zaboka iz bivšeg industrijskog u kreativan, moderan grad postindutrijske ere. Našu ulogu u tom procesu vidimo kroz nuđenje lokalnih inicijativa tipa reGARDEN i reGALERIJA te postupnoj transformaciji svojih poslovnih aktivnosti u smjeru jačanja proizvodnje tepiha i zauzimanja dominantne pozicije na tržištu opremanja interijera. Vjerujem da ćemo time pridonijeti jačanju percepcije Zaboka, kao grada kreativnih pojedinaca, aktivnosti te respektabilne kreativne industrije”, rekao je Švaljek.

Valja istaći da je ovom prilikom direktor Švaljek uručio ravnatelju škole Tomislavu Polanoviću knjige za knjižnicu OŠ K. Š. Gjalski. Donacija je to M.E.P. Hrvatskog centra poslovne knjige i Poslovne inicijative „DOBRA HRVATSKA“ koje je Regeneracija član već nekoliko godina, a kroz koju se organiziranim i zajedničkim djelovanjem hrvatskih poslovnih subjekata doprinosi bržem i širem razvoju društveno odgovornog poslovanja u Hrvatskoj.

Dobra Hrvatska
Travanj 2018.

NAJČITANIJE