Dell, General Motors, Microsoft i druge vodeće tvrtke pokreću međuindustrijsku grupu za smanjenje otpada u morima i oceanima

Objavio
Odgovorno
-

Međuindustrijski konzorcij stvorit će prvi komercijalni dobavljački lanac na svijetu temeljen na plastici uklonjenoj iz oceana.

  • Uz podršku Programa Ujedinjenih naroda za okoliš, The Lonely Whale će pozvati kompanije da kreiraju prvi globalni, skalabilni i operativni dobavljački lanac koji smanjuje količinu plastike koja ulazi u oceane
  • Svaka kompanija testirat će mogućnosti uključivanja plastike iz oceana u proizvodnju ili pakiranja kako bi smanjila potrošnju izvorne plastike u svojemu poslovanju i dobavljačkom lancu

Dell, General Motors, Microsoft, Trek Bicycle, Interface, Van de Sant, Humanscale, Bureo i Herman Miller oformit će otvorenu suradničku inicijativu pod nazivom NextWave. NextWave okuplja vodeće tehnološke i kompanije usmjerene na prodaju krajnjim korisnicima u razvoju prvog komercijalnog lanca opskrbe plastikom iz oceana. Podršku projektu pružaju Program Ujedinjenih naroda za okoliš, Institut 5Gyres iz Los Angelesa, Londonsko zoološko društvo i Institut New Materials Sveučilišta u Georgiji.

Istraživanja pokazuju da je oko 8 milijuna tona plastičnog otpada ušlo u oceane 2010. godine, a ukoliko se trendovi ne promijene, više od 150 milijuna tona plastičnog otpada ući će u oceane do 2025. godine. To predstavlja prijetnju ne samo vitalnim oceanskim ekosustavima, poput staništa ugroženih vrsta ribe i koraljnih grebena, već negativno utječe na zdravlje i skraćuje životni vijek morskih životinja i ljudi.

Članovi NextWavea dijelit će odgovornost za razvoj održivog modela koji smanjuje onečišćenje oceana plastikom, istodobno stvarajući ekonomske i društvene koristi za različite skupine dionika. Grupa će osigurati infrastrukturu i podršku kako bi dobavljački lanac mogao odgovoriti na zahtjeve globalno prihvaćenih društvenih i okolišnih standarda, a omogućit će integraciju proizvoda putem sukladnosti u dobavljačkom lancu te vanjske verifikacije utjecaja.

NextWave predviđa da će inicijativa spriječiti ulazak više od 3 milijuna tona plastike u oceane, što odgovara težini 66 milijuna boca za vodu. Važno je naglasiti kako su se tvrtke članice dogovorile da će smanjiti upotrebu plastike u svom poslovanju i dobavljačkim lancima. Prvi korak u tome bit će procjena korištenja plastike i identifikacija mogućnosti za značajno smanjenje ili odustajanje od korištenja plastike za jednokratnu upotrebu i plastike koja se ne može reciklirati.

“Suradnja je neophodna želimo li riješiti problem plastike u oceanima. Izuzetno mi je drago što smo uspostavili partnerski odnos s liderima u različitim industrijama kako bismo kreirali rješenja kojima ćemo stvoriti vrijednost od otpada”, izjavio je Kevin Brown, direktor dobavljačkog lanca u Dellu. 

Kontinuirano korištenje otpada iz oceana

Grupu podržava i The Lonely Whale, nevladina organizacija koja putem osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja, kampanja usmjerenih na potrošače i tržišnih rješenja želi približiti ocean ljudima. The Lonely Whale će uključiti znanstvenike i zagovarati korištenje otpada iz oceana kako bi pomogao stvaranju održivog modela za lokalne zajednice i okoliš u obalnim područjima. Inicijativu podržavaju i Program Ujedinjenih naroda za okoliš te partneri iz privatnog sektora koji su pozvani da se uključe u kampanju Clean Seas.

“Oceanima prijeti pandemija plastike i ključno je da kompanije preuzmu odgovornost za svoje dobavljačke lance, ali i da korisnici postanu svjesni kako njihov izbor može imati utjecaj na okoliš. Pozdravljamo inicijativu Della i The Lonely Whalea. Vjerujemo da će ova grupa kompanija predvoditi aktivnosti za koje se nadamo da će postati katalizator inovacija koje mogu nastati samo zajedničkim radom”, naglasio je  Erik Solheim, izvršni direktor u Programu za okoliš UN-a.

Osvještavanje o opasnostima koje plastika predstavlja za oceane

Navedena inicijativa rezultat je suradnje Della i organizacije The Lonely Whale. Prije dvije godine, Dell je uspostavio partnerski odnos s Adrianom Grenierom, osnivačem The Lonely Whalea, kako bi putem Lonely Whale VR edukacije osvijestio kompanije i korisnike o opasnostima koje plastika predstavlja za oceane. U veljači 2017. godine Dell je započeo pilot projekt s pakiranjima napravljenima od plastike iz oceana, a pomogao je i u pokretanju programa Clean Seas UN-ovog Programa za okoliš koji je potaknuo 33 zemlje da poduzmu korake u smanjenju onečišćenja mora. U lipnju 2017. Dell i The Lonely Whale obratili su se Ujedinjenim narodima na UN-ovoj konferenciji o oceanima, na kojoj se Dell obavezao podržati 14. globalni cilj održivog razvoja.

Dell već niz godina, u sklopu svojega programa 2020 Legacy of Good Plan, podržava programe koji potiču cirkularnu ekonomiju. Želite li saznati više o ovoj inicijativi posjetite NextWave-Plastics.org, dok je više informacija o Dellovim aktivnostima vezanima uz plastiku iz oceana dostupno na stranicama Dell’s Ocean Plastics Program.

Dodatne informacije

Na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama COP 23 UN formiran Savez zemalja protiv ugljena!

Objavio
Odgovorno
-

Angola, Austrija, Belgija, Kanada, Kostarika, El Salvador, Fidži, Finska, Francuska, Italija, Luksemburg, Marshallski otoci, Meksiko, Nizozemska, Novi Zeland, Niue, Portugal, Švicarska i Ujedinjeno Kraljevstvo

Savez se nada da će toj inicijativi pristupiti i druge zemlje te da će imati barem 50 članica do 2018. godine kada se održava novi summit o klimi u poljskom gradu Katowice.

Ipak se kreće, iako sporo

Nakon što su se u petak, 17. studenoga razišli sudionici dvotjedne UN-ove konferencije o klimi, koja je održana u njemačkom gradu Bonnu, opći je dojam bio da se krećemo prema naprijed, ali još uvijek presporo. UN-ova 23. svjetska klimatska konferencija, nazvana COP23, okupila je više od 25.000 sudionika iz više od 190 zemalja kako bi pronašli mehanizme za ostvarenje ciljeva Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015. do njegova stupanja na snagu 2020. godine. Konferencija je okupila predstavnike vlada, nevladinih organizacija, poduzetnike, civilnog društva i aktiviste, a predsjedanje konferencijom preuzeo je Fidži, zemlja koja itekako osjeća posljedice globalnog zatopljenja i porasta razine mora.

Treba znati da ugljen trenutačno osigurava čak 40 posto globalne električne energije. Ali…

Ugljen je kriv za smrt 800.00 ljudi godišnje! 

Ohrabrujuće je ponajviše to što je u Bonnu sklopljen savez 19 država koje su se obvezale na brzo ukidanje korištenja ugljena za proizvodnju električne energije. Taj savez, koji predvode Velika Britanija i Kanada, označen je kao prekretnica koja bi mogla označiti početak kraja korištenja toga najprljavijeg fosilnog goriva.

„Zauzimanje protiv ugljena nema alternative“, istaknuo je britanski ministar klime Claire Perry, „kako za okoliš tako i za zdravlje“. Perry je iznio podatak da je zagađenje zraka zbog korištenja ugljena odgovorno za smrt 800.000 ljudi godišnje širom svijeta. Inače, Velika Britanija bila je prva nacija koja se obvezala na prestanak uporabe ugljena – do 2025. godine – a već dosad je smanjila udio električne energije proizvedene uz pomoć ugljena s 40% na 2% od 2012. godine.

Kanadska ministrica okoliša Catherine McKenna izjavila je: „Oduševljena sam što vidim toliko globalnog zamaha za prijelaz na čistu energiju – ali to je samo početak.“ Ona je istaknula da već sada u SAD-u obnovljiva energija zapošljava 250.000 ljudi, u usporedbi sa 50.000 ljudi koji rade u industriji ugljena. Istaknula je, međutim, da je vrlo važno da siromašne zemlje koje ovise o poslovima s ugljenom dobiju pomoć međunarodne zajednice kako bi se te industrije mogle odreći.

Kritike SAD-u, Njemačkoj i Australiji!

Sudionici su i ovog puta bili vrlo kritični prema američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, koji i dalje nije prihvatio Pariški sporazum, iako je posebni savjetnik za klimatske promjene Bijele kuće George David Banks novinarima izjavio: „Predsjednik je više puta rekao da je spreman razmotriti ponovno angažiranje (u Pariškom sporazumu, op.a.) ako može pronaći ili utvrditi pogodnosti koji su fer prema Sjedinjenim Državama“.

Velike kritike upućene su i Australiji, koja je odbila pristupiti savezu protiv ugljena. Dapače, Australija kao najveći dobavljač ugljena u regiji nada se da će to i dalje ostati i da će ugljen ostati temelj azijske energetske opskrbe, pružajući oko trećinu električne energije do 2040. godine. Trenutačno, iz ugljena se proizvodi oko 75% električne energije u Australiji.

Kritike nije izbjegla ni njemačka kancelarka Anglea Merkel, koja se na međunarodnoj razini obično percipira kao prvakinja u zalaganju za obuzdavanje klimatskih promjena. No, Merkel nije uvrstila svoju zemlju u savez protiv ugljena. Njemačka ima jako puno elektrana na ugljen, a novi podaci OECD-a (Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj) pokazuju da su se njemačke subvencije iz fosilnih goriva povećavale svake godine od 2014. do 2016., dosegavši ukupno 3,9 milijardi funti.

Naravno, nije moguće odjednom zaustaviti život i ekonomiju kakvi su dosad bili, pa tako ni  korištenje ugljena. No, važno je kakav je trend, koliko tko preuzima inicijativu za smanjenje trošenja resursa i ljepote Zemlje.

Više na: https://cop23.unfccc.int/

Poslovna inicijativa DOBRA HRVATSKA

Uspješnim DOP projektima HENKEL ADRIA-e utjecat će se na kvalitetu života u gradovima BiH-a

Objavio
Odgovorno
-

Henkel Adria u svojoj viziji društveno odgovornog poslovanja kontinuirano provodi projekte koji za cilj imaju povećanje kvalitete života svih građana. U svojem poslovanju Adria regija pokriva tržišta Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a u svakoj državi DOP projekti provode se na temelju potreba lokalnog tržišta. Tako su pri kraju ove godine uspješno dovršena dva projekta provedena u Bosni i Hercegovini: „Zajedno za naše najmlađe“ i „Zajedno za naše zelene gradove“.

Dječje veselje na uređenim igralištima

U suradnji s trgovačkim lancem DM-drogerie markt, realiziran je projekt obnove dva dječja igrališta, u Sarajevu i Bihaću. Zahvaljujući udruzi Ekotim koja je provela radove na terenu, nakon ispitivanja potreba u odabranim gradovima izabrana su dva igrališta kojima je obnova bila prijeko potrebna i koje svakodnevno posjeti veliki broj djece.

Nakon što je uređena podloga na igralištima, i okolna hortikultura, postavljene su nove ljuljačke, penjalice i multifunkcionalna kula za igranje. A da bi okoliš bio još ljepši i uredniji, uz igrališta su postavljene nove klupe i koševi za smeće. Otvorenje novog igrališta u Pionirskoj dolini u Sarajevu jedva su dočekala brojna djeca koja su željela isprobati svoje nove sprave za igranje.

Novoposađeni drvoredi za čišća pluća grada

Drugi projekt koji je također uspješno priveden kraju, „Zajedno za naše zelene gradove“ proveden je u suradnji s trgovačkim lancem Tropic i predstavnicima Šumarskog fakulteta u Banja Luci. Kako gradovi zbog sve veće naseljenosti i prometnih gužvi, imaju sve veće potrebe za zelenim površinama, Henkel Adria odlučio se ovim projektom povećati zeleni fond te u gradovima Doboj i Banja Luka posaditi nove drvorede ukupne dužine oko 220 metara. Drvoredi su pluća svakog grada, a nakon što su u poplavama i drugim nepogodama uništene brojne površine prekrivene drvećem, njihova je obnova nužna.

Studenti Šumarskog fakulteta tako su uz prometnicu u centru Banje Luke zasadili drvoredne sadnice sitnolisne i krupnolisne lipe, dok su u Doboju učenici srednje medicinske škole s 20 kuglastih javora sanirali štetu od poplave te postavili zaštitne ograde za stabla. Na ovim je drvoredima postavljen i sustav navodnjavanja koji jamči dovoljan dotok vode sadnicama kako bi se osigurao zdrav rast.

Ovim projektima Henkel Adria nastoji u četiri spomenuta grada potaknuti svijest javnosti o potrebi očuvanja okoliša i ulaganja u slične projekte bitne za život sugrađana, ali biti i dobar primjer na koji način konkretnim projektima pomoći pri izgradnji zdravije i ljepše okoline.

Za kraj 2017. BIZdirekt objavio prilog o društveno odgovornom poslovanju

Objavio
Odgovorno
-

BIZdirekt, kao prvi besplatni regionalni poslovni časopis koncepcijski i tematski namijenjen poduzetnicima i vodećim poslovnim ljudima, iz broja u broj uspješno obrađuje ekonomske i gospodarske teme, kako na domaćem, tako i na inozemnom tržištu. Iz mjeseca u mjesec, nastoji se progovarati o aktualnostima koje u jednakoj mjeri utječu na različite hrvatske gospodarstvenike, bez obzira na sektor u kojem poslovali. Za kraj godine, kao tema kojoj se dodatno posvetila pozornost upravo je društveno odgovorno poslovanje, trenutno stanje u struci, predstojeći trendovi, ali i pitanje nefinancijskog izvještavanja.

Uz Poslovnu inicijativu Dobra Hrvatska, svoja su mišljenja, iskustva i stajališta sa čitateljima također podijelili kolege i partneri iz DM-a, IKEA-e, Nextbikea, HR PSOR-a, agencije Hauska i Partner, marketinške agencije Grizli komunikacije te IDOP-a.

Što je društveno odgovorno poslovanje, koji su bili najuspješniji DOP projekti u 2017., koja poduzeća možemo smatrati najuspješnijima, koje se prakse najčešće komuniciraju, gdje smo detektirali prostor za napredak, kakvi nas trendovi očekuju u budućnosti, ali i kako je razvoju društveno odgovornog poslovanja doprinijelo uspostavljanje nagrade SJAJ, te cjelokupno izdanje časopisa za prosinac 2017. možete preuzeti ovdje.

Prepoznatost primjera dobrih praksi

Ponosni smo na dijalog koji se stvorio između različitih aktera, te osobito na važnost promoviranja primjera dobrih praksi društveno odgovornog poslovanja hrvatskih poduzeća. Poslovna inicijativa Dobra Hrvatska i portal Odgovorno.hr prepoznati su kao afirmativna inicijativa koja na jednome mjestu okuplja primjere dobrih praksi hrvatskih poduzeća, ali i pritom inspirira ona poduzeća koja su tek na početku svojega djelovanja.

Hrvatski registar DOP primjera

Cilj portala Odgovorno.hr jest približiti javnosti poticajne priče iz društveno odgovornog poslovanja, primjere dobre prakse unutar poslovnog sektora, učvrstiti B2B pristup te razvijati benchmarking. Portal je danas centralno mjesto za svakodnevnu objavu i razmjenu informacija i znanja o društveno odgovornom poslovanju i održivom razvoju u Hrvatskoj i regiji.

Odgovorno.hr danas tako okuplja primjere dobre prakse u kategorijama okoliša, zaposlenika, zajednice, potrošača, dobavljača i partnera pod nazivom Hrvatski registar DOP primjera. Doprinoseći osvještavanju javnosti, registar istovremeno osigurava široku paletu case studyja koji su na korist različitim dionicima – poduzećima, članovima uprava, projekt menadžerima, nevladnim udrugama, studentima, i ostalima.

Javite nam se sa svojim primjerima dobre prakse i ostalim vijestima iz područja održivosti putem adrese odgovorno@odgovorno.hr!

Počinje Eko-paket, edukativni projekt o pravilnom zbrinjavanju i recikliranju Tetra Pak ambalaže

Objavio
Odgovorno
-

Otvorene su prijave za 7. Eko-paket, projekt kompanije Tetra Pak i Udruge Lijepa Naša o pravilnom zbrinjavanju upotrijebljene Tetra Pak ambalaže namijenjen Ekoškolama i vrtićima. Prvi krug kreativnog natječaja počinje 1. siječnja 2018. godine, a projekt će trajati sve do svibnja kad će se održati proglašenje pobjednika i uručenje novčanih nagrada za najkreativnije škole ili vrtiće u tri kategorije. U šest godina, zahvaljujući projektu Eko-paket, gotovo 40 000 djece diljem Hrvatske educirano je o tome kako adekvatno prikupljati, razvrstavati i reciklirati otpad.

Sve zainteresirane Ekoškole i vrtići mogu se prijaviti na projekt putem e-mail adrese info@eko-paket.com te na zanimljiv i kreativan način educirati najmlađe o vrijednostima koje će pridonijeti očuvanju planeta za generacije koje tek dolaze.

Ekoškole i vrtići koji se prijave na projekt, tijekom godine će odvojeno prikupljati upotrijebljenu Tetra Pak ambalažu, a mališani će od ambalaže izrađivati kreativna djela na tri zadane teme – klimatske promjene, zaštita šuma i reciklaža. U sklopu Eko-paketa organizirat će se i edukativne radionice za najaktivnije sudionike. Na radionicama će djeca moći naučiti kako pravilno razvrstati, odlagati i reciklirati otpad i to kroz zabavne igre i kvizove.

Ove godine projekt Eko-paket podupire i ambasadorica Doris Pinčić Rogoznica koja će kao članica žirija sudjelovati u odabiru najboljih radova u tri natječajne kategorije.

Uz edukaciju djece o važnosti recikliranja, cilj projekta je i osvještavanje škola, vrtića pa tako i roditelja, da svojim primjerom budu uzor najmlađima u ponašanju spram prirode.

Više informacija o Eko-paketu možete pronaći na službenoj Facebook stranici Eko paket Hrvatska i na web stranici www.eko-paket.hr.

REGENERACIJA: Posvećenost odgovornim praksama zaštite zaposlenika i okoliša od požara

Objavio
Odgovorno
-

Bogata tradicija dobrovoljnog vatrogastva u Regeneraciji posebno je važna vrijednost za sve zaposlenike i tvrtku. Kao dio te tradicije prošle smo godine obilježili i šezdeset godina postojanja Dobrovoljnog vatrogasnog društva Regeneracija (1966-2016). Jubilej je to na kojeg smo veoma ponosni i želja nam je imati još mnoge u godinama ispred. Vatrogastvo osjećamo kao neraskidivi element našeg redovnog poslovanja, ali i vrijedan i plemenit aspekt društveno korisnog rada zaposlenika. Volontiranje na način brige za prevenciju i sanaciju požara uključuje mnoge vrline – predanost, hrabrost, timski duh, ali i visoke sposobnosti i vještine u ljudi. Na razini tvrtke riječ je o afirmativnoj korporacijskoj kulturi te preventivnoj i kurativnoj organizaciji procesa i opremljenosti.

Osim uloge koju Dobrovoljno vatrogasno društvo Regeneracija obavlja kroz dugi niz godina u okviru zadaća protupožarne zaštite, sa zadovoljstvom ističemo i vrhunske rezultate ostvarene na brojnim domaćim i međunarodnim natjecanjima vatrogasnih ekipa. Ovom prilikom spomenut ćemo one najvažnije: 1969. Krems, Austrija, Evropsko prvenstvo – zlatna medalja; 1977. Trento, Italija, Evropsko prvenstvo – zlatna medalja; 1981. Boblingen, Njemačka, Vatrogasna olimpijada – srebrna medalja; 1993. Berlin, Njemačka, Vatrogasna olimpijada, – brončana medalja; 2005. Varaždin, Hrvatska, Vatrogasna olimpijada – srebrna medalja pa do današnjih dana – 2013-a u Mulhousu, Francuska, Vatrogasna olimpijada – srebrna medalja.

Rizik u poslovanju

U kategorizaciji rizika u poslovanju, požar je u Regeneraciji uvijek zauzimao najviše mjesto. Svjesni smo toga itekako s obzirom na tip proizvodnje koji se odvija 24 sata dnevno, svih sedam dana u tjednu. Najveći stupanj požarne opasnosti pridajemo svakako programu reciklaže tekstilnog otpada s kojim se Regeneracija intenzivno bavi od 2012. godine. Od tada do danas prikupili smo i reciklirali oko 23 tisuće tona otpadnog tekstila.

Uz dobre strane toga u smislu očuvanja okoliša te ekonomske održivosti našeg poslovanja, bavljenje reciklažom ima i svoje rizične strane. Naime, tehnologija recikliranja i proizvodnje netkanih tekstila sama po sebi je i veoma opasna zbog nastanka lako zapaljive tekstilne prašine tijekom procesa. U tom razdoblju značajno se povećao broj početnih pa i onih većih požara koji su rezultirali i većim materijalnim štetama i neželjnim prekidima u proizvodnji radi sanacija nastalih šteta.

Upravo iz tih razloga obveza je vodstva i zaposlenih održavati na odgovoran i ozbiljan način sustav protupožarne zaštite na najvišoj razini, svjesni činjenice da je takve aktivnosti nužno provoditi i unapređivati bez prekida.

Kontinuirano osmišljavanje novih sustava zaštite od požara

U tom je kontekstu posebno važno promatrati i samu lokaciju tvrtke koja posluje nadomak grada, u susjedstvu više gospodarskih objekata i srednje škole od koje nas dijeli nekoliko metara zelene površine. Svaku novu investiciju u strojeve ili proizvodne linije nezaobilazno promatramo kroz kriterij stupnja protupožarne zaštite koji je ugrađen u tehnologiju. Neprestano osmišljavamo nove sustave zaštite od požara u svim kritičnim točkama proizvodnog procesa pa i cijelu organizaciju unutar tvrtke podređujemo ovoj vrsti rizika. U posljednjih nekoliko godina uložili smo značajna sredstva na unaprjeđenje sustava zaštite od požara.

Više od pola stoljeća tradicije i postojanja dobrovoljnog vatrogasnog društva Regeneracija opravdavaju zadovoljstvo i upućuju na neizmjernu važnost daljnjeg djelovanja DVD unutar tvrtke. Nastavit ćemo kontinuirano provoditi aktivnosti na unapređenju efikasnosti i spremnosti za djelovanje u izvanrednim situacijama u čemu je uključivanje još većeg broja zaposlenika u organizirano djelovanje i Dobrovoljno vatrogasno društvo Regeneracija važna aktivnost i cilj.

Goran Mikac, direktor marketinga i odnosa s javnošću

Regeneracija &  Poslovna Inicijativa Dobra Hrvatska
Oblikovano sukladno Metologiji DH
Prosinac 2017.

Martina Rizman Matić, direktorica korporativnih komunikacija VIPneta: „Društveno odgovorno poslovanje najbolje se uči iz svakodnevnih primjera“

Objavio
Goran Tudor
-

„Društveno odgovorno poslovanje najbolje se uči iz svakodnevnih primjera“, poručuje Martina Rizman Katić, direktorica korporativnih komunikacija VIPneta. Od ulaganja u zdravlje zaposlenika, korporativno volontiranje do suradnje sa zajednicom i studentima, ova kompanija nastoji predano promovirati zaštitu okoliša, održivost, zdravlje i humanitarni angažman – strateški i svakodnevno. Kako bismo doznali više o društveno odgovornom poslovanju ove kompanije, Martina Rizman Katić podijelila je s nama brojne primjere dobre prakse, ali i segmente u kojima je potrebno poboljšanje.

Društvena odgovornost duboko je utkana u VIPnetovo poslovanje. Što ste naučili tijekom godina društveno odgovornog rada i provođenja različitih DOP aktivnosti?

Tijekom godina naučili smo da društveno odgovorno poslovanje osnažuje ne samo našu internu kulturu i usmjerenost na to da se na određeni način zahvalimo društvenoj zajednici u kojoj poslujemo, već i da utječe na osviještenost naših zaposlenika o društvenoj odgovornosti u svakodnevnom životu.

Bilo da je riječ o promoviranju zaštite okoliša, održivog razvoja, humanitarnog angažmana ili zdravog života, uvidjeli smo da se najbolje uči iz primjera – kada se zaposlenicima ponudi model po kojemu se jednostavno mogu uključiti u određene aktivnosti. Tijekom njih razvijaju dobre navike i zahvaljujući njima mogu pozitivno djelovati u svojim lokalnim zajednicama izvan radnog okruženja.

Kako DOP projekti utječu na općenito poslovanje Vaše kompanije?

Društveno odgovorni projekti integrirani su dio našeg poslovanja. Smatramo ih projektima koji su podjednako važni kao i oni koji se smatraju ključnim aktivnostima našeg poslovanja. Dosadašnje društveno odgovorne projekte koje smo provodili i pokretali utjecali su ne samo na prepoznavanje Vipneta kao društveno odgovorne kompanije, već su transformirali aktivnosti naše interne komunikacije. Ne postoji Vipnetova društveno odgovorna aktivnost u koju nisu, na neki način, uključeni naši zaposlenici. Time im omogućujemo da svoje vrijeme, znanje i interese tijekom i izvan radnog vremena ulože u društveno korisne svrhe.

Koliko su, po Vama, hrvatske tvrtke u svojem poslovanju usmjerene na društvenu odgovornost? Vidite li razlike između sebe i konkurencije?

Društveno odgovorno poslovanje danas je nezaobilazno u poslovanju svih kompanija. Hrvatske tvrtke sve više razvijaju taj oblik poslovanja, samim time jer su i građani sve osvješteniji o brojnim društvenim problemima koji se svakodnevno pojavljuju. Ipak, i dalje možemo vidjeti da se preferira oblik jednokratnih donacija. Rijetki su primjeri gdje se društvena odgovornost ugrađuje u poslovne i komunikacijske strategije kompanija, kao što je to slučaj u Vipnetu.

Kako uopće nastaje jedan društveno odgovoran projekt? Koji su faktori zbog kojih odlučujete ući u neku priču? Javljaju li vam se udruge i suradnici ili pak sami radite projekte?

U Vipnetu razumijemo potrebe lokalne zajednice i aktivno doprinosimo unaprjeđenju kvalitete života svih članova društva, a svojim društvenim angažmanom želimo pridonijeti dobrobiti i razvoju zajednice kojoj pripadamo. Vođeni tom idejom, a u suradnji s brojnim drugim akterima i nevladinim organizacijama, pokrećemo i provodimo brojne društveno odgovorne projekte.

Budući da u Vipnetu veliku pozornost posvećujemo mladima i studentskoj zajednici. nedavno smo unutar Studentskog centra u Zagrebu otvorili prvi centar za tehnologiju Stablo znanja powered by Vipnet koji studentima i mladima pruža priliku da realiziraju svoje ideje i sposobnosti, a centar je, između ostaloga, opremljen superbrzim internetom.

Na koje ste projekte posebno ponosni?

Mnogo je projekata na koje smo posebno ponosni kada je u pitanju društveno odgovorno poslovanje, a sve je intenzivnije krenulo još 2002. godine. Tada smo se uključili u program razminiravanja Hrvatske. Najveći smo privatni donator za razminiravanje u Hrvatskoj te smo na području sedam hrvatskih županija uložili 11 milijuna kuna za čišćenje mina. Time smo omogućili djeci odrastanje u većoj slobodi ujedno pomažući ubrzanje gospodarskog razvoja u tim regijama.

Valja istaknuti i kako smo povodom obilježavanja Vipnetovog 15. rođendana 2014. godine uredili kupališta u nekoliko hrvatskih gradova, kao dio inicijative „Čini pravu stvar“, a iz koje je, uz želju Vipnetovih djelatnika da sudjeluju u raznim volonterskim akcijama, u lipnju prošle godine pokrenuta dobrotvorna fundraising i crowdfunding platforma Čini pravu stvar.

Platforma Čini pravu stvar na jednome mjestu okuplja pojedince koji žele pomoći ili osvijestiti javnost o nekom problemu i udruzi kojoj je pomoć potrebna. Građani su do ovog trenutka za 36 udruga uključenih na platformi prikupili nešto više od 158 000 kuna donacija. Pritom su se u ulozi ambasadora pronašla brojna istaknuta domaća lica poput Ecije Ojdanić, Jana Kerekeša, Ivice Kostelića, Brune Šimleše i ostalih.

Na koji su način organizacijska kultura i DOP u vašoj kompaniji međusobno povezani?

Od 2016. godine naši zaposlenici mogu trenirati u Vip školi trčanja, jer je to ujedno odličan način da se ljudi unutar kompanije, ali i van nje – angažiraju, povežu i imaju zajednički cilj.

Sudjelujući zajedno na utrkama Vip running team svoje sportske ciljeve tijekom cijele godine veže uz našu društvenu platformu Čini pravu stvar te se time Vipnetovi interni događaji tijekom godine, poput utrka, nastavljaju na eksterne dionike, sve one kojima je pomoć potrebna.

U kojim segmentima vidite prostor za napredak?

Naši društveno odgovorni projekti zahvaćaju širok spektar potreba lokalne zajednice i svjesni smo kako suradnja i involviranost uvijek može biti još jača i bolja. U narednom ćemo periodu nastojati još snažnije doprinositi unaprjeđenju kvalitete života, a jedan od fokusa svakako će nam biti dodatno usavršavanje studentske zajednice na kojoj se temelji rast našeg društva.

Tako smo nedavno sklopili sporazum o strateškoj suradnji s matematičkim odjelom Prirodoslovno matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a ta će suradnja omogućiti studentima upotpunjavanje teorijskog znanja s praktičnim iskustvom putem studentskih praksi, rada na projektima ili studentskih poslova. Također, ostvarena suradnja obuhvaća i mogućnosti stipendiranja izvrsnih studenata smjerova koji su blisko povezani s poslovanjem Vipneta. Fakultetu smo ujedno donirali i suvremeno opremljeni „Vip Lab“, koji se može pohvaliti najnovijim tabletima, velikim LED televizorom te brzim internetom, a odsjeku je osiguran i 3D printer za potrebe digitalne produkcije prototipova u sklopu nastave.

Dakako, brinemo i o onim nešto mlađim snagama. Donacijom laptopa, mobitela i naočala za virtualnu stvarnost pomogli smo učenicima Osnovne škole Vugrovec – Kašina da uče povijest pomoću upotrebe virtualne stvarnosti. Donacijom opreme podržali smo i daljnje unaprjeđenje nastave povijesti u zagrebačkoj Hotelijersko-turističkoj srednjoj školi čime je učenicima omogućen pristup naprednoj i motivirajućoj nastavi te pristup novim tehnologijama u obrazovanju.

Na koji su način vaši zaposlenici uključeni u razvoj DOP-a? Prepoznaju li nastojanja tvrtke?

Naši zaposlenici prepoznaju nastojanja tvrtke i potrebe lokalne zajednice te aktivno doprinose unaprjeđenju kvalitete života svih članova društva. Svojim angažmanom žele pridonijeti dobrobiti i razvoju zajednice kojoj pripadaju.

U program korporativnog volontiranja do sada se uključilo više od 20 posto naših zaposlenika koji su poklonili više od 1 600 volonterskih sati u različitim aktivnostima, od rada s djecom s posebnim potrebama, preko održavanja radionica i edukacija koje podrazumijevaju informatičko opismenjavanje starijih osoba, djece školskog uzrasta, pa do različitih akcija čišćenja škola i ostaloga.

Što sada provodite, a koji su planovi za 2018.?

Trenutno provodimo brojne društveno odgovorne projekte, a jedan od najnovijih primjera je partnerstvo s Centrom za nestalu i zlostavljanu djecu. S Centrom provodimo program besplatnih radionica za djecu o sigurnosti na internetu, u sklopu novootvorenog zagrebačkog Centra za sigurniji internet u Hebrangovoj 18 gdje će se održavati edukacije i radionice. Velik broj Vipovaca dobrovoljno se odazvao pozivu i volontirat tijekom prosinca i siječnja i educirati polaznike iz područja sigurnosti na internetu i digitalnog opismenjavanja.

Jedan od većih planova u 2018. kada su u pitanju procesi unutar društveno odgovornog poslovanja jest unaprjeđenje postojeće „Čini pravu stvar“ platforme. Cilj nam je platformu potpuno otvoriti i oko nje okupiti sve one pojedince, zajednice, organizacije i projekte kojima je zajednički interes osvještavanje okoline o raznim društvenim problemima, a na kraju i pomoć u njihovom rješavanju.

Za kraj…?

Vipnet kao lider u inovacijama na hrvatskom telekom tržištu od svojih početaka pa do danas prati, ulaže i potiče vrijednu startup zajednicu. Sjajnu suradnju ostvarujemo s HUB385 centrom znanja, kreativnosti i inovacija u sklopu kojega organiziramo brojne projekte i natjecanja, a sve kako bi dodatno motivirali domaće startupe i u prvi plan izbacili sve one pojedince koji se ističu svojom kreativnošću i inovativnošću. Heroji digitalnog doba i 24sata Hackathon powered by Vipnet samo su neki od njih, a upravo je Hackathon kao model dao šansu za povezivanje s mladim kreativnim ljudima koji stvaraju nova inovativna rješenja.

Dodijeljeni Volonterski Oskari: Upoznajte naše najpredanije volontere

Objavio
Odgovorno
-

Dobri ljudi čine dobra djela dijeljenjem svoga znanja i vještina i radom u korist zajednice. I to u svoje slobodno vrijeme i bez plaće. To je cilj i svrha volontiranja, koje i kod nas iz dana u dan dobiva sve više poklonika ili, kako kaže jedan od njih, ovisnika o volontiranju. Stoga je vrijedno ponešto naučiti iz iskustva i rada istaknutih hrvatskih volontera, koji su najboljima proglašeni 5. prosinca 2017.  na Međunarodni dan volontera.

Državne nagrade za volontiranje

slijeva: Nives Ivelja, Fran Markulin, Đurđica Blažević, dr. sc. Marin Strmota i Zrinko Čustonja

Na svečanoj sjednici Nacionalnog odbora za razvoj volonterstva održanoj u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku najzaslužnijim su volonterima i institucijama za njihov rad u 2017. dodijeljene Državne nagrade za volontiranje. Nagradu za najboljeg volontera dobio je Fran Markulin, nagrada za organizatora volontiranja dodijeljena je udruzi Europske sveučilišne igre Zagreb – Rijeka 2016., a nagrada za koordinatora volontera dodijeljena je Đurđici Blažević.

Državni tajnik u Ministarstvu za demografiju, Marin Strmota rekao je da dodjela nagrada pokazuje da se volontiranje prepoznaje i promiče kao aktivnost koja je od velikog značaja za Hrvatsku i koja dovodi do poboljšanja kvalitete života, a u konačnici i do humanijeg društva. Dodjelom nagrada, kazao je Strmota, želi se skrenuti pozornost javnosti na nesebičnu skupinu građana koja „daruje svoje vrijeme, dio sebe, svojih znanja i vještina kako bi svijet učinila boljim mjestom za život“. Inače, Državna nagrada za volontiranje dodjeljuje se od 2007. godine.

Volonterski Oskari

slijeva: Fran Markulin, Mija Rakarić, Mirna Mesek i Marijan Milić

Mladi volonter Fran Markulin slavio je dvostruko. Ne samo da je dobio Državnu nagradu za volontiranje nego je osvojio i Volonterski Oskar, koji svake godine dodjeljuje Volonterski centar Zagreb u partnerstvu s Gradom Zagrebom. Uz njega, Volonterski Oskar za svoj su volonterski rad dobile i Mija Rakarić i Marina Mesek, a za životno djelo Marijan Milić. Odlučilo je tako više od 5 i pol tisuća građana koji su glasovali u devetoj po redu dodjeli priznanja najboljim volonterima. Većina glasova otišla je upravo 17-godišnjem Franu, volonteru u volonterskom centru Tehničke škole Ruđer Bošković i udruge Krijesnica. Fran je svoju volontersku priču započeo nakon izlječenja od leukemije od koje je obolio u 11 godini života. Pokrenuo je niz kampanja i humanitarnih koncerata za promicanje svijesti o djeci oboljeloj od malignih bolesti te pomoć liječenju u školskom Volonterskom klubu D.U.R. (Dan uvijek radostan). U udruzi Krijesnica mentor je oboljeloj djeci i njihovim roditeljima koje hrabri i savjetuje u borbi protiv bolesti. Za Frana svi su puni riječi hvale, od njegovih nastavnika do kolega iz udruga i – naravno oboljele djece kojoj je pomogao na putu oporavka.

Mija Rakarić, studentica prava, u Ženskoj sobi – centru za seksualna prava direktno pomaže ženama koje su preživjele nasilje. Mija volontira i u Nacionalnom pozivnom centru za žrtve kaznenih djela i prekršaja pružajući pravne informacije žrtvama i svjedocima te Centru za mirovne studije gdje pomaže tražiteljima azila u prihvatilištu Porin.

Marina Mesek osvojila je srca korisnika Doma za starije osobe Maksimir svojom strpljivošću, tolerancijom i zahvalnošću za stvari koje se same po sebi čine normalne. Iako ima oštećenje vida, Marinu to nije spriječilo da samo u 2017. godini korisnicima pokloni više od 300 volonterskih sati.

Volonterski Oskar za životno djelo pripao je Marijanu Miliću, osnivaču Hrvatskog glazbenog društva „Čarobna frula“, kojemu je Marijan od 1992. godine do danas poklonio 25 volonterskih godina, a samo u ovoj godini preko 250 volonterskih sati. Kroz društvo je prošlo više od 700 djece, iako u „Čarobnoj fruli“ pjevaju pjevači amateri od 7 do 70 godina.

Emotivnu svečanost u Staroj gradskoj vijećnici otvorila je Jela Prgić Znika, izvršna direktorica Volonterskog centra Zagreb, rekavši da „smo se okupili da proslavimo zvijezde našeg grada, koje svojim angažmanom i radom grade ljepšu i humaniju zajednicu“. Ona je nagrađenima uručila nagrade Volonterski Oskar – statue „Zagrljaj zajednice“. Volonterima je čestitala i pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Romana Galić, koja se prisjetila 2001. godine kada je bilo vrlo malo volontera te je izrazila zadovoljstvo razvojem volontiranja od tada do danas, istaknuvši da Grad Zagreb izrazito potiče i zagovara volontiranje.

 

Zašto je ravnopravnost spolova važna za društveno odgovorno poslovanje?

Objavio
Odgovorno
-
Foto: StockSnap

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova i Spona Code pozivaju sve zainteresirane na završnu konferenciju EU projekta pod nazivom „Prema stvarnoj ravnopravnosti muškaraca i žena – usklađivanje profesionalnog i obiteljskog života“. Konferencija će se održati 19. prosinca 2017. godine (utorak) od 10:00 – 14:00 u Hrvatskome saboru, u dvorani Josipa Šokčevića.

Zainteresirani se mole da svoj dolazak potvrde Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova putem elektroničke pošte na: prs-euprojekti@prs.hr ili na adresu: Preobraženska 4/I, 10000 Zagreb, najkasnije do 15. prosinca 2017.

Prilikom potvrde dolaska potrebno je navesti vlastiti OIB kako bi se mogao proslijediti Hrvatskom saboru za listu uzvanika/ca, a prilikom ulaska potrebno je predočiti i osobnu iskaznicu.

Nakon konferencije održat će se svečani domjenak.

Dodatne informacije o ovome događanju, jednako važnome za sve dionike koji su uključeni u procese društveno odgovornog poslovanja i održivog razvoja, preuzmite ovdje.

Dnevni red jest kako slijedi:

9:30 – 10:00 Registracija

10:00 – 10:10 Pozdravna obraćanja

  • Višnja Ljubičić, dipl. iur., pravobraniteljica za ravnopravnost spolova RH
  • Izaslanik/ica Hrvatskog sabora

10:10 – 11:15  Predstavljanje projektnih rezultata

  • Premijera filma ‘Ravnopravnost‘, redateljice i scenaristkinje Danijele Stanojević (dokumentarni film o projektu)
    • Vicko Bilandžić, HNK Split, projektni partner
    • Selma Parisi, Udruga Riječi/Prave/Predstave, projektni partner
    • Diana Kobas Dešković, sc., Spona Code (MAMFORCE), projektni partner
    • dr. sc. Zrinka Erent-Sunko, evaluatorica projekta

11:15 – 11:30 Pauza za osvježenje

11:30 – 12:00 Inozemna iskustva i prakse

  • Sonja Robnik, Ministarstvo za rad, socijalne politike i jednake mogućnosti, Republika Slovenija
  • Samra Filipović-Hadžiabdić, Agencija za ravnopravnost spolova BiH, Ministarstvo ljudskih prava i izbjeglica

12:00 – 13:00 Dodjela MAMFORCE Standarda

  • Agencija za znanost i visoko obrazovanje
  • Hrvatska banka za obnovu i razvitak
  • Hrvatska elektroprivreda
  • Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti
  • Hrvatska udruga poslodavaca
  • Ministarstvo rada i mirovinskog sustava
  • Poslovna inteligencija
  • Verso Altima

Moderatorica skupa: Zrinka Grancarić

13:00 – 14:00 Domjenak i druženje

Smanjenje emisija CO2: Kako zaštititi klimu i održati industriju?

Objavio
Odgovorno
-

Jeste li znali da je EU treći najveći zagađivač ugljikovim dioksidom na svijetu? Upravo je zato donijet vrlo ambiciozni plan naveden u strategiji EUROPE 2020: pred EU je postavljen cilj smanjenja emisija za 40 posto do 2030. u usporedbi s razinama iz 1990. U fokusu rasprave sada je reforma sustava sustava trgovine emisijama stakleničkih plinova (tzv. ETS od eng. Emissions trading system), temeljnom alatu za smanjenje stakleničkih plinova koji za sada ne radi prema očekivanjima. Reforma bi trebala pomoći u postizanju tog cilja, doprinijeti razvoju društveno odgovornog poslovanja te istovremeno zaštititi konkurentnost industrijskog sektora.

ETS je pokrenut 2005. te obvezuje više od 11 tisuća elektrana i tvornica na posjedovanje dozvole za svaku tonu emisija. Tvrtke ih moraju kupiti na aukcijama: za neke tvrtke dozvole su besplatne, ako postoji rizik da će tvrtka zbog povećanih troškova napustiti regiju i preseliti proizvodnju na područje gdje su dozvole jeftinije.

Količina dozvola, kao i besplatnih dozvola, svake se godine smanjuje. Radi se o financijskom poticaju za smanjenje zagađenja – što manje emisija, manji je trošak. Međutim, zbog prevelike ponude zadnjih godina, cijena dozvola iznimno je niska pa tvrtke nemaju više poticaj za prelazak na zelenije tehnologije.

Više o ovoj reformi u EU možete čitati ovdje.

Izvor: Europska komisija

1...149150151...182Stranica 150 od 182

NAJČITANIJE

Promotori DOP-a od A-Z