Rekordne temperature Sredozemnog mora izazivaju nova upozorenja znanstvenika

Površinske temperature Sredozemnog mora ovog su lipnja dosegle najvišu ikad zabilježenu razinu.

Prema podacima koje je prikupio Copernicus, a analizirao Météo-France, 29. lipnja temperatura površine mora dosegla je 26,01°C. Ukupne temperature trenutno su 3°C više od prosjeka. Pri tom je porast temperature veći od 4°C na nekim mjestima oko francuske i španjolske obale.

Najintenzivnije zagrijavanje uočeno je u zapadnom mediteranskom bazenu, uključujući Balearsko i Tirensko more. S obzirom na trenutne vremenske uvjete, znanstvenici kažu da je malo vjerojatno da će temperature uskoro pasti.

Mediteran se smatra jednim od najosjetljivijih svjetskih “žarišta klimatskih promjena”, zagrijavajući se mnogo brže od globalnog prosjeka. Stručnjaci upozoravaju da bi uporni morski toplinski valovi – dugotrajna razdoblja neuobičajeno visokih temperatura oceana – mogli promijeniti regiju do neprepoznatljivosti bez aktivnog djelovanja na suzbijanju klimatskih promjena.

Morski toplinski valovi mogli bi uništiti život u Sredozemnom moru

Regiju pogađa uporan i rastući morski toplinski val. Osobito se “teški” i “ekstremni” uvjeti pojavljuju kod jugoistočne Španjolske i sjevernog Maroka.

Znanstvenici upozoravaju da bi razvoj situacije mogao imati razorne posljedice za bioraznolikost, ribarstvo, akvakulturu, a u konačnici i na vremenske uvjete diljem južne Europe i sjeverne Afrike.

Toplije vode sadrže manje kisika, što dovodi do masovnog pomora riba, poput onog viđenog u Toskani 2024. godine. Kada ribe rone dublje da pobjegnu od topline na površini, morske ptice ih ne mogu dosegnuti, pa i one ugibaju.

Učinci morskih toplinskih valova djeluju i na kopno. Topla mora potiču ekstremnije vremenske uvjete. To se npr. vidjelo tijekom oluje Daniel 2023. godine u kojoj je poginulo gotovo 6000 ljudi. Visoke temperature površine mora u Sredozemlju učinile su takve oluje 50 puta vjerojatnijim i 50 posto intenzivnijim. Poplave u Valenciji 2024. godine, koje su odnijele više od 200 života, također su djelomično povezane s visokim temperaturama površine mora.

Morski toplinski valovi postaju intenzivniji i traju dulje

Morski toplinski valovi sada su deset puta intenzivniji nego u predindustrijskom dobu i traju tri puta dulje.

„Klimatske promjene odgovorne su za globalno povećanje učestalosti, trajanja i intenziteta morskih toplinskih valova“, kaže dr. Alistair Hobday, istraživački direktor Programa održive morske budućnosti Organizacije za znanstvena i industrijska istraživanja Commonwealtha (CSIRO).

Sredozemno more se stalno zagrijava od 1980-ih, s naglim ubrzanjem u posljednjem desetljeću. Tijekom posljednjih 40 godina, s jednog toplinskog vala godišnje u određenim područjima na prosječno četiri godišnje, što pokriva gotovo cijelo more. Temperature su konstantno iznad prosjeka posljednjih pet godina.

„Razvijajući, široko rasprostranjeni toplinski val u zapadnom Mediteranu sada zahtijeva pomnu pozornost“, kaže dr. Karina von Schuckmann, viša savjetnica u Mercator Ocean Internationalu.

Znanstvenici naglašavaju da samo brzo smanjenje globalnih emisija može zaustaviti ovaj trend. Bez hitne akcije, ovo klimatsko žarište moglo bi se trajno transformirati.

Dramatične promjene pogađaju i Jadransko more i kopno

Gostujući jučer u Dnevnku HRT-a, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, dr. sc. Aljoša Duplić, upozorava na dramatične promjene koje pogađaju i more i kopno. On ističe kako zagrijavanje mora i širenje tzv. tropikalizacije Sredozemlja mijenja staništa i potiče dolazak novih vrsta koje ugrožavaju postojeću ravnotežu. Upozorava da se te “uvezene” vrste brzo razmnožavaju i ozbiljno ugrožavaju autohtoni život – primjerice, u vodama Cipra desetkovale su lokalne populacije riba i ugrozile ribarstvo.

– Zabrinjava i sve veća zagrijanost mora u dubinama. Gubi se termoklina, granica koja je dijelila hladni i topli sloj mora sada se spušta i do 40 metara. To mijenja fizikalno-kemijske uvjete u cijelom stupcu mora, a time i život u njem – te dodaje da je morski ekosustav pod velikim stresom. – U godinama koje dolaze, more više neće biti onakvo kakvim ga poznajemo, naglašava dr. Aljoša Duplić

Klimatske promjene snažno pogađaju i kopnene ekosustave, naročito šume. Promjene u temperaturi, smanjenje oborina, isušivanje tla i visoka isparavanja mijenjaju staništa i ugrožavaju brojne biljne i životinjske vrste.

Pogledajte cijeli prilog.

Izvor: euronews.green i HRT