Svjetski dan čišćenja 2026.: Od čistih tanjura do čistih gradova

Svjetski dan čišćenja najveći je građanski pokret za borbu protiv onečišćenja okoliša. To je globalni pokret koji nadilazi čišćenje otpada i ima za cilj pozabaviti se sustavima koji ga stvaraju. Milijuni ljudi u 180 zemalja ujedinjuje se u najvećoj civilnoj akciji u povijesti čovječanstva kako bi očistili našu planetu. I ove će godine 20. rujna volonteri i organizacije diljem svijeta zajedno skupljati otpad s plaža, rijeka, šuma i ulica.

Kad gledamo globalnu krizu otpada često osjećamo da kao pojedinac ne možemo ništa promijeniti. Ali Svjetski dan čišćenja izgrađen je na suprotnom uvjerenju – a brojke to potvrđuju. Samo u 2025. godini pokret je okupio volontere u više od 190 zemalja. Od svog početka uključio je preko 139 milijuna ljudi diljem svijeta. Svaki od tih brojeva započeo je kao jedna osoba koja je odlučila sudjelovati.

U Hrvatskoj se Zelena čistka, najveći ekološki volonterski nacionalni projekt, provodi kroz razne termine od ožujka do studenog, s posebnim naglaskom na Svjetski dan čišćenja.

Pokret djeluje prema onome što je poznato kao “pravilo 5%”. Kada otprilike 5% stanovništva poduzme vidljivu, koordiniranu akciju, to je dovoljno da cijelo društvo usmjeri prema novoj normi. Dosezanje te prekretnice ne znači da nekoliko predanih organizatora čini više – već da više ljudi čini nešto, ma koliko malo. Vaš jedan sat na jednoj ulici dio je upravo mehanizma koji čišćenje pretvara u trajnu promjenu.

Ovogodišnje globalno obilježavanje usredotočeno je na bacanje hrane, jedan od najvećih i najsprječivijih tokova otpada koji utječu na gradove i zajednice diljem svijeta.

Od čistih tanjura do čistih gradova

Svakodnevno se u svijetu baci više od milijardu obroka. Istovremeno se milijuni ljudi i dalje suočavaju s glađu i nedostatkom osnovnih usluga. Bacanje hrane stvara ogroman pritisak na sustave otpada, doprinosi klimatskim promjenama, rasipa zemne i vodne resurse te predstavlja propuštenu priliku za izgradnju otpornijih i pravednijih sustava.

• 1,1 milijardi ljudi žive u neformalnim naseljima
• 8–10% globalnih emisija stakleničkih plinova potječe od otpada od hrane
• 1 milijarda+ obroka se baca svakodnevno

Bacanje hrane potiče trostruku planetarnu krizu klimatskih promjena, gubitka bioraznolikosti i zagađenja. Gubitak i bacanje hrane čine procijenjenih 8-10 posto globalnih emisija stakleničkih plinova, a samo bacanje hrane značajno doprinosi emisijama metana s odlagališta otpada.

Ti se utjecaji najočitije osjećaju u gradovima, gdje neadekvatno gospodarenje otpadom i rastuće količine otpada stvaraju dodatni pritisak na urbanu infrastrukturu i javno zdravlje. Za više od 1,1 milijardu ljudi koji žive u neformalnim naseljima i sirotinjskim četvrtima, posljedice su posebno teške, povećavajući izloženost onečišćenju, bolestima, poplavama i drugim rizicima povezanim s klimom.

Rješavanje problema otpada od hrane stoga nije samo ekološki imperativ, već i važan korak prema izgradnji zdravijih, otpornijih i pravednijih gradova. Smanjenjem otpada od hrane, Svjetski dan čišćenja podržava napredak prema Ciljevima održivog razvoja, Pariškom sporazumu i kružnijim i otpornijim urbanim prehrambenim sustavima.

Izvor: UN-Habitat i worldcleanupday.org