spot_img

Svjetski dan energetske učinkovitosti

Svakog 5. ožujka, od 1998. godine, obilježava se Svjetski dan energetske učinkovitosti. Ovaj dan ima za cilj podići svijest o velikoj važnosti racionalnog i održivog korištenja energije i razmisliti o posljedicama koje bi njeno rasipanje moglo donijeti.

Obilježavanje ovog dana inicirano je 1998. u Austriji, gdje se na međunarodnoj konferenciji raspravljalo o energetskim alternativama zbog očekivanog budućeg iscrpljivanja fosilnih goriva.

Energetska učinkovitost

Energetska učinkovitost znači uporaba manje količine energije (energenata) za obavljanje istog posla (grijanje ili hlađenje prostora, rasvjetu, proizvodnju raznih proizvoda, pogon vozila, i dr.). Pod pojmom energetska učinkovitost podrazumijevamo učinkovitu uporabu energije u svim sektorima krajnje potrošnje energije: industriji, prometu, uslužnim djelatnostima, poljoprivredi i u kućanstvima.

Ovaj izraz je posljednjih godina postao sve popularniji iz nekoliko razloga. Kao potrošači zainteresirani smo maksimalno iskoristiti naše ulaganje u energiju, koristeći što je moguće manje resursa i ostvariti značajne uštede. Valja napomenuti da energetska učinkovitost ne podrazumijeva odricanje od kvalitete života.

Na općenitijoj razini, to je najučinkovitije sredstvo za smanjenje emisija stakleničkih plinova i pokušaj suzbijanja klimatskih promjena. Osim toga, on predstavlja jedan od temeljnih čimbenika za konkurentnost sektora jedne zemlje. Neke od prednosti na globalnoj razini su veća energetska sigurnost, manji pritisak na nacionalne i kućne proračune, veća pouzdanost elektroenergetskih sustava, veća konkurentnost i poboljšano poslovanje u ključnim sektorima, poput obrazovanja i zdravstva.

Energetska učinkovitost već je godinama prepoznata kao svojevrsni novi izvor energije, a pokrenute investicije i inovacije na tom području ujedno su i novi zamašnjak gospodarstva, koje sve više postaje odgovorno i „zeleno“. U idućih 30 godina očekuje se još više izazova i brzih promjena u našoj svakodnevici i poslovanju, kako bismo dosegli okolišne i energetske ciljeve. Naravno, pretpostavka za sve to je informiranost i educiranost građana, koji također sve više prepoznaju važnost energetske učinkovitosti te prepoznaju koristi od projekata energetske obnove, korištenja obnovljivih izvora energije ili, primjerice, e-mobilnosti.

Energetska učinkovitost u okviru Europske unije

Smanjenje potrošnje energije i stvaranja otpada sve je važnije za EU. Čelnici EU-a postavili su 2007. godine cilj smanjenja godišnje potrošnje energije u Uniji za 20 % do 2020. godine. U okviru paketa „Čista energija za sve Europljane” 2018. godine postavljen je novi cilj smanjenja potrošnje energije za najmanje 32,5 % do 2030. godine.

Nakon ruske invazije na Ukrajinu i nastale energetske krize, Unija je postigla dogovor o brzom smanjenju svoje ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima znatno prije 2030. ubrzanom štednjom energije. Mjere energetske učinkovitosti sve se češće prepoznaju kao instrument za postizanje održive opskrbe energijom, smanjenje emisija stakleničkih plinova, poboljšanje sigurnosti opskrbe i smanjenje troškova uvoza, ali i za promicanje konkurentnosti EU-a. Stoga je energetska učinkovitost strateški prioritet energetske unije te EU promiče načelo energetske učinkovitosti na prvom mjestu. Trenutačno se raspravlja o budućem okviru politike za 2030. godinu i razdoblje nakon toga.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u RH

Jedna od ključnih institucija u provedbi politika energetske učinkovitosti, zaštite okoliša i prilagodbe klimatskim promjenama u Hrvatskoj je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji već skoro 20 godina financira i provodi projekte diljem zemlje.

Kako se većina nepotrebne potrošnje energije događa u zgradama, u posljednjih par godina Fond je značajnim sredstvima podupirao programe energetske obnove neučinkovitih zgrada, ali i projekte korištenja obnovljivih izvora energije, za koje se kontinuirano osiguravaju bespovratna sredstava. To je obuhvaćalo i projekte mikrosolara na kućama i apartmanima, koji su povećali energetsku neovisnost građana i proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Posebni su programi sufinanciranja nastavljeni i u sektoru prometa, koji je također odgovoran za četvrtinu emisija stakleničkih plinova. Također je sufinancirana nabava električnih vozila građanima i tvrtkama, ali i gradnja punionica. Kako bi se osiguralo i bolje lokalno planiranje usluga za građane, sufinancirani su i brojni projekati „pametnih gradova“.

Pročitajte više u našim člancima…

DOBRA HRVATSKA

Ako vam se članak svidi, dijelite ga – podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet.

VEZANI ČLANCI
- Oglas -spot_img

NAJČITANIJE

UM 2024 - poklon koji ima što reći

- Oglas -spot_img
- Oglas -spot_img