Svjetski dan tla 2023.: Tlo i voda, izvor života

Svjetski dan tla održava se svake godine 5. prosinca kao sredstvo usmjeravanja pozornosti na važnost zdravog tla i zagovaranja održivog upravljanja resursima tla.

Uspostavu međunarodnog dana za obilježavanje tla preporučila je Međunarodna unija znanosti o tlu (IUSS) 2002. Konferencija FAO-a jednoglasno je potvrdila Svjetski dan tla u lipnju 2013. i zatražila njegovo službeno usvajanje na 68. Općoj skupštini UN-a. U prosincu 2013. Opća skupština UN-a odredila je 5. prosinca 2014. kao prvi službeni Svjetski dan tla.

Tlo i voda, izvor života

Opstanak našeg planeta ovisi o dragocjenoj vezi između tla i vode. Preko 95 posto naše hrane potječe iz ova dva temeljna izvora. Voda u tlu, vitalna za apsorpciju hranjivih tvari u biljkama, povezuje naše ekosustave. Ovaj simbiotski odnos temelj je naših poljoprivrednih sustava.

Međutim, suočena s klimatskim promjenama i ljudskim djelovanjem, naša tla se degradiraju, stavljajući prekomjeran pritisak na naše vodne resurse. Erozija remeti prirodnu ravnotežu, smanjujući infiltraciju vode i dostupnost za sve oblike života. Prakse održivog upravljanja tlom, kao što je minimalna obrada tla, rotacija usjeva, dodavanje organske tvari i pokrovni usjevi, poboljšavaju zdravlje tla, smanjuju eroziju i onečišćenje te poboljšavaju infiltraciju i skladištenje vode . Ove prakse također čuvaju biološku raznolikost tla, poboljšavaju plodnost i doprinose sekvestraciji ugljika, igrajući ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena.

• 95% naše hrane dolazi iz tla.
• 33% tala je degradirano.
• Može proći i do 1000 godina da se proizvede samo 2-3 cm tla.
• Tlo opskrbljuje 15 od 18 prirodnih kemijskih elemenata bitnih za biljke.
• U žlici zemlje ima više živih organizama nego ljudi na Zemlji.
• U posljednjih 70 godina razina vitamina i hranjivih tvari u hrani drastično se smanjila.
• 2 milijarde ljudi diljem svijeta pati od nedostatka mikronutrijenata, poznatog kao skrivena glad.
• Poljoprivredna proizvodnja morat će se povećati za 60% kako bi zadovoljila globalnu potražnju za hranom 2050.
• Održivim upravljanjem tlom moglo bi se proizvesti do 58% više hrane.
• Skoro 1/2 našeg kućnog otpada mogla bi se kompostirati kako bi se njegovalo tlo.

Svjetski dan tla 2023. i njegova kampanja imaju za cilj podići svijest o važnosti i odnosu između tla i vode u postizanju održivih i otpornih poljoprivredno-prehrambenih sustava. To je jedinstvena globalna platforma koja ne samo da slavi tlo, već također osnažuje i angažira građane diljem svijeta da poboljšaju zdravlje tla.

Ključne poruke za 2023.

Tlo i voda ključni su resursi za održavanje života na Zemlji.

• Tlo i voda temelj su proizvodnje hrane, ekosustava i dobrobiti ljudi. Prepoznajući njihovu neprocjenjivu ulogu, možemo poduzeti proaktivne mjere za očuvanje ovih resursa za buduće generacije.
• Erozija i zbijanje tla ometaju sposobnost tla za skladištenje, odvodnju i filtriranje vode i povećavaju rizik od poplava, klizišta i pješčanih/prašnih oluja.
• Tlo i voda su medij u kojem biljke rastu i dobivaju bitne hranjive tvari.
• Zdravo tlo igra ključnu ulogu kao prirodni filtar, pročišćavajući i pohranjujući vodu dok se infiltrira u tlo.
• Sustavi kišne poljoprivrede čine 80 posto obradivih površina, pridonoseći 60 posto globalne proizvodnje hrane. Ovi sustavi uvelike se oslanjaju na učinkovite prakse upravljanja vlagom u tlu.
• Sustavi navodnjavane poljoprivrede povlače 70% svjetske slatke vode i čine 20% obradivih površina.

Tlo i voda međusobno su povezani resursi kojima je potrebno integrirano upravljanje.

• Zdravlje tla te kvaliteta i dostupnost vode međusobno su povezani.
• Primjena praksi održivog upravljanja tlom povećava dostupnost vode za poljoprivredu. Zdrava tla, obogaćena organskom tvari, igraju ključnu ulogu u regulaciji zadržavanja i dostupnosti vode.
• Učinkovito korištenje kvalitetne vode, promicanje održive upotrebe gnojiva i pesticida, primjena odgovarajućih metoda navodnjavanja, poboljšanje sustava odvodnje, kontrola crpljenja i praćenje razine slanosti tla i podzemne vode ključni su za održavanje održive poljoprivredne prakse.
• Održivo upravljanje tlom ključno je za poboljšanje produktivnosti vode u sustavima navodnjavanja.

Neodgovarajuće prakse upravljanja tlom i vodom utječu na eroziju tla, biološku raznolikost tla, plodnost tla te kvalitetu i količinu vode .

• Nedostatak vode dovodi do gubitka bioraznolikosti tla, dok ispiranje i eutrofikacija zbog poljoprivrednih praksi dovode do gubitka bioraznolikosti u vodnim tijelima.
• Loše upravljanje pesticidima i gnojivima ne samo da ugrožava kvalitetu tla i vode, već predstavlja i značajne rizike za ljudsko zdravlje i ekosustave.​
• Loše prakse navodnjavanja i odvodnje neki su od glavnih pokretača salinizacije tla​​.
• Porast razine mora pridonosi gubitku zemljišta, povećavajući rizik od salinizacije tla i sodifikacije, što može negativno utjecati na poljoprivrednu produktivnost.

Očuvanje tla i vode doprinosi ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi.

• Poboljšano upravljanje tlom i vodom poboljšava sposobnost zemlje da izdrži ekstremne klimatske događaje kao što su suše, poplave i pješčane/prašnate oluje.​
• Prakse integriranog upravljanja tlom i vodom pružaju osnovne usluge ekosustava, podržavaju život na zemlji i povećavaju otpornost ekosustava.
• Zdravo tlo djeluje kao skladište ugljika izdvajanjem ugljika iz atmosfere, čime pridonosi i prilagodbi klimatskim promjenama i naporima za ublažavanje.

DOBRA HRVATSKA