Poznato je da Trumpa zanima novac, suhi kapital, osvajanje, projekti i sl., kako od njegove mladosti, a danas jednako. I da na društvenu zajednicu, sklad organiziranja ljudi (poduzeća, ustanove, institucije, civilno društvo…) gleda podozrivo. Trump je, naravno, istureni igrač najkrupnijeg kapitala, vodećih iz IT, trgovine, industrije, prometa, banaka. I ovih dana bjelodano, s nevjericom, slušamo i gledamo, do čega je njima stalo, a što ne razumiju i kane zabraniti!
Svojim prvim potezima Trump najavljuje mjere kojim će zaposlenici opet dobiti status onoga što stu bili prije 180 godina (do revolucija i radničkih pokreta 1850-ih). Trebali bi biti opet samo – radna snaga, resurs, kako to kažu ekonomisti. I pored toga, što najveći dio poslovnog svijeta danas više ne rabi termin ljudski resurs, misleći na zaposlenike (možda samo neki, iz neznanja?), već ljudski potencijali. A strojevi, novac, izvor sirovina … to su resursi! No Trump i njegovi ipak svjesno govore – ljudski resurs, dok mu Musk sekundira: „Ljudi su pomoćnici strojeva.“
Prije nekoliko dana (Jutarnji list, 15.2.2025., Željko Trkanjec) Trump se požurio objaviti, a nije se ni stišao taj sjaj i šušur njegova svečanog dolaska na vlast, odluku o zabrani termina, prestanku financiranja načela DEI (Diversity, Equity, Inclusion), koja u stvarnosti znači njegovanje i afirmaciju različitosti, jednakosti i uključivosti u društvu i tvrtkama. Isto tako je odbacio, zabranio i svepoznato načelo ESG (Environmental, social, and governance) – što u američkom slučaju znači prestanak ulaganja i napora na planu ekoloških i društvenih pitanja te društveno odgovornog korporativnog upravljanja, a što je Trump i pečatirao svojom odlukom o izlasku iz Pariškog sporazuma, prvog svjetskog obvezujućeg sporazuma o obuzdavanju opasnih klimatskih promjena.
***
Trump se odlučio baviti (i) korporacijskom kulturom!
Suvremena korporacijska kultura, čvrsto etablirana u današnjim poduzećima, zasniva se na načelima predanosti, čovječnosti, povjerenja zaposlenika i poslodavaca, posvemašnjeg zajedništva dionika. Naravno da su spomenute vrijednosti – različitost, jednakost i uključivost, a koje je Trump omalovažio, utkane u srž odnosa u suvremenoj tvrtki. U korporacijsku kulturu spadaju i neki dijelovi tzv. organizacijskog ponašanja, korporacijska empatija, korporacijska klima. Svaka kultura je skup međuljudskih odnosa. Kad bismo izmakli kulturu, kao najvažniju značajku ljudske civilizacije, nje nestaje. Ostaje krdo ljudolikih životinja! Ako bismo izostavili kulturu humanosti i uvažavanja iz kompanija, nadomješćuje je kultura diktature, feudalizma. Svaka veća pa i srednja tvrtka u svijetu pa i Hrvatskoj ima definiranu i objelodanjenu korporacijsku kulturu, kao niz načela kojima nastoje povezati ljude i organizaciju u skladno tkivo. Danas je već obična stvar, standard, da zaposlenik zna unaprijed na čemu je, da je informiran. Mnogi teže, i to su ugradili u svoje akte, i načelo participacije (odgovarajućeg sudjelovanja) radnika u odlučivanju kompanijom. Mnoge tvrtke su ponosne na načela rodne jednakosti, podrške roditeljstvu, ravnoteži poslovnog i privatnog. U Hrvatskoj je više od 50 tvrtki dobilo ugledni certifikat Mamforce, koji potvrđuje privrženost tvrtke ravnoteži poslovnog i privatnog te podršku roditeljstvu. Tvrtke njeguju praksu team buildinga, pa i poticanja prijateljstva među zaposlenicima i nakon radnog vremena. Gore spomenuto načelo uključivosti čvrsto je ukorijenjena značajka u našem slavenskom narodu, kao socijalno osjetljivoj zajednici. Ina je ponosna na svoju brigu o 182 osobe s invaliditetom (2022.). Montmontaža Oprema, kao i Zubak Grupa, i ne samo oni, jednako tako, na svu podršku i pomoć koju pružaju zaposleniku oboljelom od karcinoma, podržavajući ga da i dalje ostane na poslu (poznati su nam ti primjeri). U Osijeku je otvoren caffe bar u kojem su svi zaposleni osobe sa Down sindromom.
Ima primjera u zapadnim tvrtkama gdje stoluje načelo interne transparentnosti, pod nazivom „načelo otvorenih poslovnih knjiga“, što znači da svaki zaposlenik može dobiti na svoj zahtjev bilo koju informaciju o poslovanju tvrtke. Njeguje se negdje i „načelo otvorenih vrata“, što znači da zaposlenik uvijek može zatražiti prijem i razgovor sa svakim nadređenim, uključivo i glavnog direktora…
Najbolji su radnici oni koji su – zadovoljni, osviješteni, široko educirani (šire nego što je vladanje nizom radnih vještina). Najbolje tvrtke u svom zaposleniku vide prvo čovjeka, a ne tek radnika. I sve to stvara ozračje ljudskosti. Zaposlenici doživljavaju svoju tvrtku kao ugodno mjesto za život, a ne samo mjesto rada.
***
Donald Trump, Jeff Bezos, Elon Musk i drugi slični iz grupe najvećih kapitalista svijeta, daleko su od ovog. Kako se dogodilo da im ništa ne znače dostignuća cijele ljudske zajednice, koja su neizostavno prihvaćena kao civilizacijske – univerzalne vrijednosti: različitost, jednakost, uključivost, ekologija, humanost i odgovorno upravljanje!? DEI i ESG!!! Na njima se temelje i svih 17 ciljeva održivog razvoja iz Agende 2030., plebiscitarno usvojene 2015.!
Musk vodi rat sa zaposlenicima svoje podružnice u Švedskoj, s javnošću, s medijima, braneći pravo radnicima da osnuju sindikat i da se uvede kolektivno pregovaranje. Musk je u vrijeme najjačeg naleta Covida, očito indirektno prijeteći, poručio radnicima u SAD: „Ja idem na posao. A vi zaposlenici, kako želite.“ Kad smo kod Covida, Trump je u svom prvom mandatu, 2020.g.. izjavio i ovu prognozu: „Covid je tu. Poduzet ćemo sve. Imat ćemo 100.000 umrlih. Ta je brojka – dobar posao “ (Goo job!) ! Ako niste znali, u SAD-a je od Covida umrlo preko 1,2 milijuna ljudi (portal worldometters.info)
Jeff Bezos u Amazonu je uveo pravilo ograničenog broja odlaska na WC tijekom rada, dok uz njegove hale stalno dežuraju kola hitne pomoći, da odvedu nastradale i iznurene od rada.
- “Ne damo radnička prava!” Moćni Elon Musk i Tesla svjetski su protivnici sindikalnog udruživanja i kolektivnih ugovora
- Osvrt Priča: Upoznajmo Bezosa više. Amazon prijeti zaposlenicima jer su „klimatski aktivisti“
I onda se ovih dana javila Lynn Forester de Rothschild iz znamenite stare bankarske obitelji-dinastije Rothschild, izjavom, ovom pričom: „Dovoljno je to što će Trump povećati radnicima minimalne plaće i povećati im druge mogućnosti.“ Zaboravivši, pritom, kako da je još 2015. pred papom Franjom, u društvu s engleskim kraljem Charlesom III, razmatrala i zagovarala temu: „Kako reformirati liberalni kapitalizam?“ I dinastija Rothschild se brzo sklonila u Trumpovo kolo. Kako je bilo to nekad kod Rothschilda, možete još uvijek, i danas, naći napisano (!?) na stranicama www.rothschildandco.com, gledajući u dva velika bannera; prvi govori o zalaganju i doprinosu kompanije Rothschilda&Co održivosti globalne ekonomije, a druga kazuje o osjetljivosti za socijalne i okolišne teme, lokalno i globalno.
Ogromna moć se slila, povijesnim slučajem valjda, u ruke – kakvih ljudi?
Trump želi ukinuti korporativnu kulturu, i uspjet će malo i privremeno.
Korporativna kultura je povijesno dostignuće u svijetu rada.
DOBRA HRVATSKA / GT
Veljače 2025.
