Kina gradi gotovo dvostruko veće kapacitete za iskorištavanje solarne energije i energije vjetra od svih drugih zemalja u svijetu zajedno, pokazuje novo istraživanje, čiji su rezultati objavljeni u srpnju 2024. Zna se da drugo najveće svjetsko gospodarstvo i danas emitira najviše stakleničkih plinova koji ubrzavaju klimatske promjene. Iza njih je SAD, pa Indija i Rusija, Brazil. Ali Kina u samo 6 narednih godina, po svom planu i tempu radova, počinje sa silaznom putanjom „doprinosa“ svjetskom onečišćenju.
Sažetak:
- u godinama 2024./25. ukupni kineski kapaciteti za energiju vjetra i Sunca će premašiti ugljen.
- po tempu ulaganja Kina je daleko ispred drugoplasiranog SAD-a koji gradi samo 40 GW, stoji u izvješću.
- Kina nije u prvoj polovici 2024. izdala ni jednu novu dozvolu za čeličane na ugljen.
Trumpov SAD i moderna Kina. Dvije supersile se razlikuju po smjeru i prioritetima razvoja.
Dok Trump nastupa, ponovno retrogradno (jer tako je činio i u prvom mandatu 2015.) kao jasni zagovornik fosilne energije, ali i svega drugog kontroverznog, Kina ubrzano radi na transformaciji industrije energije i obećava prekretnicu u svojim emisijama i prije 2030.
Prvog dan nastupa Trump je (ponovno) istupio iz Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015, najvećeg, ujedno i prvog konkretnog dogovora čovječanstva o obuzdavanju činitelja klimatskih promjena. Taj čin Trumpa je tragedija ne samo za SAD već i za cijeli svijet. Pitamo se kako će on objasniti svojim sugrađanima – stanovnicima Los Angelesa, svu povezanost strašnih posljedica (12.000 izgorjelih kuća ove zime) i uzroka velikim požarima (vjetra snage i 180 km/sat koji 30 dana „pogoni“ požare s plamenim zidom visokim kao neboder).
U izbornim nastupima Trump lakonski izbacuje geslo Drill, drill, drill , dakle buši, samo buši , jasni poziv – podršku nastavku vađenju nafte i plina u SAD i svijetu.
I Kina je tijekom 2024 bila pogođena s nekoliko ekstremnih vremenskih nepogoda koje klimatske promjene čine sve intenzivnijim.
Kina spada u zemlje u razvoju, onaj dio te skupine, koja je počela sa većim emisijama tek prije 50-ak godina, onda kad su zapadne razvijene zemlje krenule sa preseljavanjem „prljave industrije“ iz domicilnih zemalja u Kinu, zemlju jeftine radne snage, sa 100-ine milijuna ljudi koji su bili spremni raditi za šalicu riže, govorilo se. I što se dogodilo: Kina je učila, inovirala, postavila ciljeve i u samo 30 godina osposobila se u vodeću industrijsku silu koja danas postavlja uvjete. I dalje se, kao i prije 10-ak godina, uostalom kao i ostale zemlje u razvoju, Kina brani i opravdava svoje zagađivanje potrebom razvoja u današnjici, govoreći kako zapadne zemlje prljaju svijet već 200 godina, i dobro su ga zaprljale i oštetile.
Svojim razvojem Kina ne samo da mijenja klimatske faktore, već osvaja i najnovije tehnologije koje su usmjerene izvozu, tako da će Zapad možda postati ovisan o komponentama i u ovom sektoru.
Čini se da Kina ozbiljno razmišlja.
Kina je obećala da će doseći vrhunac emisija ugljika do 2030. i da će ih do 2060. svesti na neto nultu razinu. Trenutno gradi kapacitete za iskorištavanje obnovljivih izvora energije od 339 GW, uključujući 159 GW energije vjetra i 180 GW solarne energije. To je “gotovo dvostruko više od ostatka svijeta zajedno”, piše u istraživanju Globalnog energetskog monitora, američke nevladine organizacije. Po tome je po ovim ulaganjima daleko ispred drugoplasiranog SAD-a koji gradi samo 40 GW, po izvješću.
Je li ovo prekretnica?
Kina je stvarno i započela pripremne radove za izgradnju 33 posto kapaciteta za energiju vjetra i Sunca, koje je do sada najavila i isplanirala, što je itekako brži tempo u odnosu na svijet – globalni prosjek od samo 7 posto.
To doduše prate neki nedostaci. Kineska elektroenergetska mreža oslanja se i danas na termoelektrane na ugljen kada poraste potražnja za energijom. I teško prenosi obnovljivu energiju proizvedenu u zabačenim sjeverozapadnim regijama do gospodarskih središta na istoku. No ukupni kineski kapaciteti za energiju vjetra i Sunca trebali bi godina 2024/25 premašiti ugljen, po izvješću.
Brz razvoj obnovljivih izvora energije budi nadu da će kineske emisije ugljika doseći negativni vrhunac prije od očekivanog, od najavljene 2030.
Kina nije izdala nove dozvole za čeličane na ugljen
U odvojenom izvješću objavljenom u četvrtak, Centar za istraživanje energije i čisti zrak (CREA) objavio je da Kina nije izdala nove dozvole za čeličane na ugljen u prvoj polovici 2024.
To je prvi put na polugodišnjoj osnovi da nisu izdane nove dozvole otkako je Kina u 2020. objavila dva cilja za ugljik, što je neovisna istraživačka organizacija pozdravila kao moguću “prekretnicu”. Dva cilja odnose se na vrhunac emisija ugljika do 2030. i ugljičnu neutralnost do 2060.
I na ovoj temi svijet može naučiti neku lekciju od Kine. Neke, druge, koje nisu u skladu sa zapadnim vrijednostima ne mora.
Referenca: Hina i T-portal Kina razvija obnovljivu energiju brže od svih drugih zemalja u svijetu zajedno – tportal
DOBRA HRVATSKA /mt
Siječnja 2025.
