spot_img

Ugrožena sigurnost djece na internetu: podaci iz prvog nacionalnog EUKO istraživanja

Više od polovine mladih u posljednjih godinu dana dobilo je neku neprimjerenu ili poruku koja ih je povrijedila, ali samo je 11% djece zatražilo pomoć druge osobe. Većini djece internet je dostupan za korištenje kada god to žele, često bez ikakvog nadzora. Trećina mladih putem interneta komunicira s osobama koje ne poznaje, a svaki četvrti tinejdžer u dobi od 15 do 17 godina susreo se s osobom koju je upoznao online.

U današnjem globalnom – digitalnom svijetu jedno je pitanje na bolan način došlo pod lupu javnosti – sigurnost djece na internetu. Svjedoci smo sve većeg broja slučajeva kada se online svijet koristi za nečasne namjere, pa i zlostavljanje djece. Iako je internet djeci glavni izvor informacija, ali i ključan alat za socijalizaciju, i ona sama zbog nedovoljnog znanja o sigurnom korištenju interneta ponekad ulaze u rizična ponašanja na globalnoj mreži. U koje rizike – odsad znamo puno više zahvaljujući prvom nacionalnom komparativnom istraživanju o medijskim navikama djece i njihovih roditelja te sigurnosti djece na internetu. Istraživanje su organizirali partneri projekta EU Kids Online, koji okuplja 33 europske zemlje, kod nas predvođeni Društvom za komunikacijsku i medijsku kulturu (DKMK), Agencijom za elektroničke medije i Hrvatskim Telekomom.

Istraživanje su poduprli i Ministarstvo znanosti i obrazovanja te Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Grad Zagreb i drugi partneri. Preliminarni rezultati istraživanja predstavljeni su 21. studenoga u sjedištu Hrvatskog Telekoma.

Ozbiljni i indikativni podaci kao mogući poticaj na društvenu akciju 

Istraživanje je obuhvatilo 1017 djece u dobi od 9 do 17 godina i njihove roditelje/skrbnike. Neke od ključnih rezultata istraživanja iznio je Ante Šalinović iz agencije Ipsos Puls, koja je provela istraživanje. Djeca su anketirana u njihovim domovima u nazočnosti onog roditelja/skrbnika koji je upućeniji u medijske navike svog djeteta (u 80% slučajeva to su bile majke). Anketari su prethodno prošli posebnu obuku, a upitnik je obuhvaćao više od 120 pitanja na koje su anketirani odgovarali jedan sat. Ispitivanje je provedeno na reprezentativnom uzorku u svim regijama Hrvatske prema metodologiji koja je striktno definirana na razini EU.

Istraživanje je pokazalo da djeca u Hrvatskoj internetu najčešće pristupaju putem pametnih telefona (93%) i računala/laptopa (83%), kao i putem tableta (37%) i igraćih konzola (26%). Gotovo polovica (44%) djece u dobi od 9 do 11 godina internetu može pristupiti kad god želi, često bez ikakvog nadzora roditelja ili nastavnika. I dok ne čudi podatak da 75% mladih u dobi od 15 do 17 godina te 63 posto djece u dobi od 12 do 14 godina ima tu mogućnost, jer ipak je riječ o tinejdžerima, podatak za mlađu djecu navodi na razmišljanje.

Upitani osjećaju li zabrinutost za privatnost na internetu, samo je 24% djece u dobi od 9 do 11 godina, 29% u dobi 12 do 14 godina i 32% djece od 15 do 17 godina odgovorilo da je u potpunosti ili uglavnom zabrinuto. Očito je, smatra Ante Šalinović, da djeca i mladi podrazumijevaju kako je internet mjesto gdje privatnosti nema. Dobro je što su toga svjesni, ali to znači i veću odgovornost roditelja i društva u cjelini da ih podučimo kakve sve rizike internet nosi i kako se od njih zaštititi.

Facebook i Youtube najkorišteniji

Najkorištenija društvena mreža među djecom u Hrvatskoj je Facebook  – premda je službeno minimalna dob za otvaranje profila na Facebooku 13 godina, koristi ga 24% djece u dobi od 9 do 11 godina, kao i 45% djece u dobi od 12 do 14 godina te 59% mladih od 15 do 17 godina. Na drugom je mjestu Youtube, koji koristi 46% djece i mladih od 9 do 14 godina te 39% mladih od 15 do 17 godina. Po popularnosti slijede Instagram (više ga koriste starija djeca), Viber, Whatsapp i ostali online kanali.

Vrlo su zanimljivi odgovori djece na pitanje o prihvaćanju zahtjeva za prijateljstvima na internetu: svako deseto dijete (11%) u dobi od 15 do 17 godina prihvaća sve zahtjeve za prijateljstvom na društvenim mrežama bez izuzetka, a nešto rjeđe to čine mlađa djeca (6% njih u dobi od 9 do 11 godina i 7% u dobi od 12 do 14 godina).

Zamke virtualnog svijeta

Gotovo svako treće dijete u dobi od 9 do 17 godina u posljednjih godinu dana komuniciralo je na internetu s osobama koje nije upoznalo uživo. Točnije, to je činilo svako deseto dijete u dobi od 9 do 11 godina, 28% djece u dobi od 12 do 14 godina te 48% mladih u dobi od 15 do 17 godina. Uznemirujuće zvuči podatak da se više od desetine svih ispitanika u posljednjih godinu dana i uživo susrelo s osobom koju su upoznali na internetu – toj je potencijalno opasnoj praksi podleglo 26% posto mladih u dobi od 15 do 17 godina, 12% u dobi od 12 do 14 godina, pa čak i 3% djece u dobi od 9 do 11 godina.

Svako peto dijete u dobi od 9 do 17 godina u potpunosti ili uglavnom ne zna promijeniti postavke privatnosti, na primjer na društvenim mrežama. Ipak, djeca u velikoj mjeri misle da znaju što rade u virtualnom svijetu i previše su samouvjerena, smatra Ante Šalinović, dodajući da virtualni svijet pruža lažni osjećaj zaštićenosti, ali posljedice njegove zloporabe vrlo su stvarne, i fizičke i psihičke

Pozornost osobito privlače rezultati istraživanja vezani za nasilje i druga uznemirujuća iskustva na internetu. Zabrinjava podatak da je u proteklih godinu dana više od polovice djece u dobi od 9 do 17 godina primilo neprimjerenu ili poruku koja ih je povrijedila – u dobi od 9 do 11 godina njih 42%, u dobi od 12 do 14 godina 48% te čak 72% mladih u dobi od 15 do 17 godina! Više od desetine ispitanika bilo je zastrašivano na internetu – 8% djece u dobi od 9 do 11 godina, 17% djece od 12 do 14 godina te 14% mladih od 15 do 17 godina. U istraživanju iskače još jedan vrlo neugodan podatak – gotovo dvije trećine djece bilo je izloženo neželjenim seksualnim sadržajima (fotografijama ili filmovima). Iako im nije bila namjera vidjeti ih, s takvim se sadržajima susrelo 73% djece u dobi od 9 do 11 godina, 68% djece od 12 do 14 godina te 60% mladih od 15 do 17 godina. No čini se da djeca zbog toga nisu zabrinuta jer podrazumijevaju sve te rizike, kazao je Šalinović.

U slučaju uznemirenosti samo je 11% djece zatražilo pomoć druge osobe. Kada bi nečim bila uznemirena, djeca su najčešće zatvarala stranicu ili aplikaciju (52%), blokirala osobu kako ih više ne bi mogla kontaktirati (36%), svako četvrto dijete ignoriralo je problem, a svako peto promijenilo je postavke privatnosti.

Komunikacija s roditeljima

Zanimljivi su i rezultati istraživanja u pogledu komunikacije s roditeljima o iskustvima s interneta. Tako je 81% djece od 9 do 11 godina te 86% djece od 12 do 14 i 71% djece od 15 do 17 godina započelo s roditeljima razgovor o toj temi. No, samo je 66% djece u dobi od 9 do 11 godina zatražilo savjet roditelja. Ustanovljeno je da roditelji o internetu češće razgovaraju s mlađom djecom, a najviše kontroliraju količinu vremena koje dijete provede na internetu.

“Ovo je prvi korak u sustavnom istraživanju medijskih navika djece i roditelja temeljem kojega ćemo moći razvijati nove obrazovne politike s ciljem osnaživanja djece i mladih u medijskoj pismenosti. Rezultati pokazuju kako je i djeci i roditeljima potrebna edukacija ”, istaknuo je doc. dr. sc. Igor Kanižaj, potpredsjednik DKMK-a i koordinator hrvatskog tima EU Kids Online.

“Vjerujemo da će podaci i preporuke iz istraživanja služiti oblikovanju konkretnih i sustavnih obrazovnih politika”, rekla je Nataša Rapaić, članica Uprave Hrvatskog Telekoma, koji je u sklopu svoje inicijative “Šeraj pozitivu, blokiraj negativu” podržao istraživanje koje je ujedinilo akademsku zajednicu, nevladin sektor i državne institucije.

“Rezultati istraživanja potvrđuju da je potrebno dodatno intenzivirati napore i da svi zajedno moramo još više raditi na medijskoj pismenosti te da cijelo društvo mora shvatiti njezinu važnost ”, izjavio je Robert Tomljenović, zamjenik predsjednika Vijeća za elektroničke medije.

Rezultati ovoga sveobuhvatnog istraživanja pružaju odličan temelj za donošenje nacionalnih smjernica za sigurno korištenje interneta, izradu edukativnih materijala za djecu i roditelje te izradu nacionalnih i lokalnih obrazovnih politika.

Dodajmo da uz podršku nacionalnom istraživanju, u Hrvatskom Telekomu razvijaju i hrvatsku inačicu europskog portala Teach Today na kojem će djeca i roditelji pronaći korisne informacije i savjete o sigurnosti na internetu, a sadržaj će nadopunjavati partneri inicijative.

Više na službenoj stranici hrvatskog projekta.

Ako vam se članak svidi, dijelite ga – podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet.

VEZANI ČLANCI
- Oglas -spot_img

NAJČITANIJE

UM 2024 - poklon koji ima što reći

- Oglas -spot_img
- Oglas -spot_img