spot_img

Ursula von der Leyen najavila je strategiju za održivo upravljanje vodom u EU

Moramo učiniti više kako bismo osigurali da naši poljoprivrednici budu bolje pripremljeni za klimatske promjene… Zbog toga ću predstaviti plan za poljoprivredu kako bi se odgovorilo na potrebu prilagodbe klimatskim promjenama i, paralelno, strategiju za održivo upravljanje dragocjenim resursom vode.

– najavila je von der Leyen u svom govoru uoči glasovanja u Europskom parlamentu u četvrtak (18. srpnja)

Najava je uslijedila nakon što su ministri okoliša iz 21 zemlje EU-a (sve osim Finske, Švedske, Češke, Latvije, Mađarske, Irske) pozvali na EU strategiju sigurnosti vode, u pismu u koje je poslano potpredsjedniku Komisije Marošu Šefčoviču i povjereniku za klimu Wopke Hoekstra u srijedu, 17. srpnja ove godine.

Ministri su pozvali na mjere “kako bi se osigurala dostupnost i sigurnost opskrbe vodom” kroz “rješenja temeljena na prirodi” i “adekvatno i učinkovito financiranje” za istraživačke i inovacijske aktivnosti u sektoru voda. Također su naglasili potrebu “osigurati da voda bude apsolutni prioritet na europskom dnevnom redu u nadolazećim godinama i da se ciljevi upravljanja vodama EU-a pretvore u stvarnost”.

Predvođeno Portugalom, zajedničko upozorenje diže uzbunu zbog visoke razine suša, nestašice vode i poplava diljem EU, a za koje potpisnici tvrde da “u Europi više nisu samo anomalija”.


EU Komisija pokušava organizirati društvo za ponovnu upotrebe vode


30% Europljana pati od nedostatka vode svake godine

Oko 20% europskog teritorija i 30% Europljana pati od nedostatka vode svake godine, prema Europskoj agenciji za okoliš. Agencija procjenjuje gospodarski trošak od nedostatka vode na oko 9 milijardi eura svake godine. Ako se tome pridoda šteta ekosustavima trošak potencijalno doseže 65 milijardi eura godišnje do kraja stoljeća.

Očekuje se da će klimatske promjene pogoršati problem s vodom jer suše postaju učestalije i sve jače magnitude i utjecaja. Trendovi su posebno zabrinjavajući za južnu i jugozapadnu Europu gdje bi riječni protok tijekom ljeta mogao pasti do 40%, prema scenariju porasta temperature od 3°C. U tim područjima poljoprivreda, javna vodoopskrba i turizam predstavljaju glavne pritiske na dostupnost vode sa značajnim sezonskim vrhuncem ljeti.

DOBRA HRVATSKA

Ako vam se članak svidi, dijelite ga – podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet.

VEZANI ČLANCI
- Oglas -spot_img

NAJČITANIJE

- Oglas -spot_img
- Oglas -spot_img