Mediji za planet: Novinarstvo u uvjetima ekološke krize – uz Svjetski dan slobode medija 2024.

Svjetski dan slobode medija proglasila je Glavna skupština UN-a u prosincu 1993. godine, na preporuku Generalne konferencije UNESCO-a. Od tada se 3. svibnja, godišnjica Deklaracije iz Windhoeka, diljem svijeta slavi kao Svjetski dan slobode medija.

Cilj obilježavanja je podsjetiti vlade na potrebu poštovanja slobode medija. To je također dan razmišljanja među medijskim profesionalcima o pitanjima slobode medija i profesionalne etike. Prilika je to za:

• slaviti temeljna načela medijskih sloboda;
• ocijeniti stanje slobode medija u cijelom svijetu;
• braniti medije od napada na njihovu neovisnost;
• i odati počast novinarima koji su izgubili živote na dužnosti.

Neovisno novinarstvo suočava se s brojnim izazovima

Neovisno novinarstvo – ono koje daje prednost javnom interesu nad političkim, komercijalnim ili frakcijskim programima – u opasnosti je. Brza erozija poslovnih modela koji podupiru održivost medija produbila je krizu u slobodi i sigurnosti novinara diljem svijeta. Svjetski trendovi u slobodi izražavanja i razvoju medija UNESCO-a: Globalno izvješće 2021./2022. objedinjuje sumorne dokaze da se novinarstvo više ne može uzimati zdravo za gotovo i navodi korake za globalnu zajednicu da brzo djeluje kako bi zaštitila i promicala medijske slobode i javni pristup slobodnim, neovisnim i pluralističkim medijima.

SLOBODA IZRAŽAVANJA pokretač je svih drugih ljudskih prava!

Novinari se danas susreću sa značajnim izazovima u traženju i širenju informacija o suvremenim temama, kao što su problemi opskrbnih lanaca, klimatske migracije, ekstraktivne industrije, ilegalno rudarstvo, zagađenje, krivolov, trgovina životinjama, krčenje šuma ili klimatske promjene. Osiguravanje vidljivosti ovih pitanja ključno je za promicanje mira i demokratskih vrijednosti diljem svijeta.

Mediji za planet: Novinarstvo u uvjetima ekološke krize

Ove 2024. godine Svjetski dan slobode medija posvećen je važnosti novinarstva i slobode izražavanja u kontekstu trenutne globalne ekološke krize.

Svijest o svim aspektima globalne ekološke krize i njezinih posljedica ključna je za izgradnju demokratskih društava. Novinarski rad je nezaobilazan u tu svrhu.

U kontekstu svjetske trostruke planetarne krize — klimatskih promjena, gubitka bioraznolikosti i onečišćenja zraka — kampanje dezinformiranja dovode u pitanje znanje i metode znanstvenog istraživanja. Napadi na valjanost znanosti predstavljaju ozbiljnu prijetnju pluralističkoj i informiranoj javnoj raspravi. Doista, pogrešne i lažne informacije o klimatskim promjenama mogu, u nekim slučajevima, potkopati međunarodne napore za njihovo rješavanje.

Dezinformacije o pitanjima okoliša mogu dovesti do nedostatka javne i političke potpore za klimatske akcije, učinkovite politike i zaštitu ranjivih zajednica pogođenih klimatskim promjenama, kao i žena i djevojaka, jer klimatske promjene imaju tendenciju pogoršati postojeće nejednakosti.

Uloga novinarstva i pouzdanih informacija u zaštiti našeg planeta

Za postizanje održivog razvoja potrebno je da novinari točno, pravodobno i iscrpno izvještavaju o problemima okoliša i njihovim posljedicama, kao i o mogućim rješenjima. To zahtijeva sveobuhvatnu strategiju koja uključuje:

• Sprječavanje i zaštita od kaznenih djela počinjenih nad novinarima.
• Osiguravanje prava na slobodu izražavanja, slobodu znanstvenog istraživanja i pristup ključnim izvorima informacija, uz borbu protiv dis-/dezinformiranja kroz novinarstvo.
• Promicanje pluraliteta, raznolikosti i održivosti medija, posebno regionalnih, lokalnih, autohtonih i/ili medija temeljenih na zajednici.
• Osigurati da upravljanje digitalnim platformama potiče transparentnost tehnoloških tvrtki, njihovu odgovornost, dubinsku analizu, osnaživanje korisnika te moderiranje i vođenje sadržaja na temelju međunarodnih standarda ljudskih prava, kao što je navedeno u UNESCO-vim Smjernicama za upravljanje digitalnim platformama.
• Promicanje programa medijske i informacijske pismenosti za osnaživanje korisnika vještinama uključivanja i kritičkog razmišljanja u digitalnom okruženju.

Globalna konferencija Svjetskog dana slobode medija

Od 2. do 4. svibnja, Vlada Čilea i UNESCO bit će domaćini 31. konferencije Svjetskog dana slobode medija u Santiagu. Partneri iz medija, akademske zajednice i civilnog društva osim u Santiagu organizirati će diljem svijeta razne događaje usredotočene na ovogodišnju temu. Konferencija će se usredotočiti na znanstvenu komunikaciju u oblikovanju javnog razumijevanja i kreiranja politike u vezi s ekološkim pitanjima, strategije za osiguravanje širenja točnih i pouzdanih informacija, borbu protiv dezinformacija o klimi, korporativnog zarobljavanja i zelenašenja, rješavanje dezinformacija i dezinformacija u izvještavanju o okolišu te zaštitu novinara i znanstvenika , posebno žena, protiv specifičnih izazova i prijetnji s kojima se susreću u tim područjima.

Svjetski dan slobode medija poslužiti će kao platforma za okupljanje ključnih aktera i razmišljanje o temeljnoj ulozi novinarstva i pouzdanih informacija u zaštiti našeg planeta.

DOBRA HRVATSKA