Čestitam svima nama Dan žena, 8. ožujak, blagdan čovječanstva, slavlje humanosti. Toga dana upale se sve lampe svijeta da osvijetle veliku ulogu žena u ljudskoj zajednici, njihovu plemenitost, trud i žrtvu – obilježavaju se gospodarska, politička i društvena dostignuća žena. Jednom godišnje svjetla pozornice sjaje najjače.
Čestitamo veliki praznik, ženama prvo, a onda i muškarcima. Onima nekim posebno, koji zajedno sa ženama, sudjeluju u vjekovnom zalaganju za ravnopravnost sviju, jednakost šansi. Ravnopravnost je sreća društva.
Visine, podvizi, djela
S iznimnim poštovanjem zauvijek se sjećamo Britanke Eglantyne Jebb, koja se cijeli život borila za obranu prava djeteta na miran život i rast, do toga da je 1923. sama sročila i razglasila Deklaraciju o pravima djeteta, iz čega se kasnije razvila Konvencija o pravima djece, usvojena od UN 1989.
Koliko poštovanja zavređuje Poljakinja Marie Curie, jedina žena sa dvije Nobelove nagrade, za otkriće prirodnog zakona radioaktivnosti, na kojem se znanju kasnije razvilo toliko toga čovječanstvu korisnog. Marie je svoje pokuse decenijama izvodila, onda još ne znajući da je izlaganje radioaktivnim zrakama pogibeljno. Umrla je od leukemije.
Koliko se duboko nakloniti „Majci oceana“, Elizabethi Mann Borgese, koja se, okupljajući oko sebe mnoge progresivne osobe tog vremena, izborila da svjetska mora, oceani, postanu „vlasništvo“ čitavog čovječanstva, a ne svojina najjačih pomorskih sila. Na njenoj ideji i tekovinama Prve međunarodne konferencije Mir u oceanima iz 1970 (koju je ona organizirala), Ujedinjene nacije su 1982. usvojile Konvenciju o Zakonu o morima.
Ako ćemo, ipak, izdvojiti samo neke iz mase svjetskih žena zbog njihova utjecaja na povijesne događaje u vezi sa priznavanjem rodne ravnopravnosti, onda ćemo izraz divljenja i zahvalnosti posebno uputiti njima dvjema smjelima – Clari Zetkin i Rosi Luxemburg, koje su bile na čelu povijesnih zalaganja za ženska prava i kojima je uspjelo godine 1910. da se na konferenciji radničke Internacionale donese odluka o obilježavanju 8. ožujka Svjetskim danom žena. Rosu je 1919. na ulici kundacima ubila njemačka profašistička falanga – policija.
A Marija Jurić Zagorka! Koju joj državnu medalju dodijeliti?, za upornost da postane novinarka-profesionalka jednaka muškarcima, u onom vremenu kad je to bilo „muško zanimanje“. Koju medalju za podnošenje ruganja njezinoj niskoj fizičkoj figuri, odbacivanja i patnje? Koliko proganjanja je podnijela za svoj politički aktivizam, svoju ustrajnu borbu za oslobađanje Hrvata od mađarske dominacije!
U kultnoj, prelijepo pisanoj knjizi, koju ću čuvati uz sebe do svoga kraja, „Velebit se nadvio nad more“, Šime Balena, autor govori o ženama podvelebitskog naroda, primorskih Bunjevaca, s prve polovice 20. stoljeća. Piše otprilike ovako: „…Podgorci su ljeti selili zajedno sa svom stokom na više predjele Velebita, bogate sočnim pašnjacima i travnjacima… Stanovali su 3 mjeseca u improviziranim kućercima. Središnja osoba doma i obitelji bila je žena – planinka. Ona vodi kućanstvo, rađa i podiže, odgaja djecu, radi u kući i povazdan je i na polju, pašnjacima i košanicama… Svaki dan, do zadnjih dana svoje trudnoće, odlazila bi za poslom, po planini gore-dolje. Ne jednom porodile bi se na otvorenom, a žene iz grupe bi im srpom odrezale pupkovinu.
I ovakvih je priča – iznimnih djela, bezbroj. I treba ih naglašavati. Kao što je iznimna i sama činjenica – koje sve uloge žena obnaša u ljudskoj zajednici. Zaposlenica, čuvarica zajednice i njezina sklada, domaćica, majka, supruga, prva učiteljica života djeci, mentorica sebi… To mogu raditi i izdržati samo ONE, od Prirode ili Boga vrlinama za to darovane.
Zbog čega ovo argumentiranje
I, dobro… pa zašto ja moram, opet i ovdje, nabrajati toliki niz velikih djela poznatih žena, ali i onih „običnih“ žena iz naroda?! Znam i odgovor – zbog potrebe stalnog podcrtavanja, argumentiranja, da su ONE – ŽENE svojim djelima već dokazale da zavrjeđuju poštovanje, jednakost. Ali, kad bi rodna ravnopravnost, prihvaćanje različitosti, ljudska empatija, vrijedila u svjetskoj zajednici kao „ono nešto normalno samo po sebi“, da je svim muškarcima i ženama ravnopravnost jednako zagarantirana, da li bih i tada ovu priču počeo isticanjem onih gigantskih ženskih djela. Bih – ali s osjećajem višestruke radosti.
Užici života
Tako je lijepo pogledavati (uživati iz prikrajka) scenu sa 4-5 mladih žena, djevojaka, koje u grupi u kafiću, veselo nešto prepričavaju, smiju se, grleno i iskreno. (Ne znamo se mi muškarci tako skupno veseliti!)
Lijepo je raditi zajedno, u grupi kolegica i kolega, u uredu na zajedničkom svrhovitom poslu, gdje su svi jednaki – da uopće ne zamjećuješ tu činjenicu, muško-žensko.
Sa simpatijom bilježim kako u rekreacijskim dvoranama zajedno vježbaju žene i muškarci. Ali i to kako u mojoj likovnoj školi, na predavanju u gradskoj knjižnici, kazalištima… većinu čine žene.
Uvijek se veselim našim susretima u planinarskom društvu Kapela, kad svi na zajednički stol prinosimo „nešto za popiti i prigristi“. Ali znano je – planinarke će donijeti domaćih kolača.
Lijep je i jak opći osjećaj jednakosti!
O ishodištu prirodne ravnopravnosti i jednakosti
Je li s jednakom namjerom Priroda ili Bog stvorila i žene i muškarce?! I ne samo njih; i kukce i mačku i ribu, jelu i trešnju – da svi činimo ukupnost svijeta, jer samo tako njegova živost može opstati. Kroz bujnu raznolikost i različitost. I odakle, onda, to pravo i običaji u dijelu društva, dijelu svjetske muške populacije da idu protiv logike utemeljenja. Da zagovaraju i podržavaju svijet neravnopravnosti, nasilja, diskriminacije po spolu, kao i po rasi, boji kože, sposobnostima… „Oprosti im, ne znaju što čine“, kazano je.
***
Više od 100 godina Čovječanstvo obilježava Dan žena, slaveći rodnu jednakost, ravnopravnost žena, majki, sestara, kolegica u društvu. Milijarde žena slave taj dan – blagdan, Međunarodni dan žena, slave ga u zajedništvu s muškarcima. Nažalost, ipak ne sve; ravnopravnost osoba još nije prekrila ovaj svijet. Milijarde se žena i danas bore, trpe i podnose…, o rodnoj jednakosti tek sanjajući. U toj borbi, koja traje, svjetlom i radošću zrači ono najvrijednije: zajedništvo žena i muškaraca i u tome.
Sretan nam svima Dan žena, 8. ožujak.
Konzultant i autor, utemeljitelj Poslovne inicijative DOBRA HRVATSKA, urednik portala www.odgovorno.hr, direktor M.E.P. d.o.o., predsjednik Udruge Mijelom CRO za podršku oboljelima od multiplog mijeloma i članovima obitelji, ali i planinar, inovator,
filantrop, slikar.
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.