„Pronađi posao koji voliš i nećeš morati raditi niti jednog dana u životu? – koliko ste samo puta čuli ili pročitali tu čuvenu izreku? Sjećate se i one od Thomasa A. Edisona: „Ni jedan dan u životu nisam radio. Cijeli sam svoj život – stvarao. Moj je život bio igra.“ I Edison i narod misle, pri tome, na zadovoljstvo radnika vrstom posla, važnim motivom da se svatko od nas rado zaputi ujutro na posao.
Dvije gornje izreke zvuče, dapače, čak i samorazumljivo. Međutim, jesu li ljubav i strast koje osjećamo prema onome čime se bavimo dostatni da bismo svaki radni dan započinjali s osmijehom na licu? Je li grč u želucu, s druge strane, biti posljedicom nečeg drugog, snažno odbijajućeg?
Svi se psiholozi slažu da je vrsta posla važna, ali nije dostatna za sreću u uredu.
Što se to događa s radnom snagom, zadovoljstvom zaposlenika i zabrinutošću poslodavaca s druge strane?
Čovječanstvo se pokušava naviknuti na ono nešto novo normalno, a nesumnjivo je da žali i za onim starim nenormalnim.

U svijetu je ustanovljen novi fenomen – Big Qiut – koji je prema pisanju mnogih portala stigao i u Hrvatsku. Radnici očekuju da ih tvrtka poštuje, da je odnos poslodavca prema njima korektan u mnogom aspektu, da su kao zaposlenici (u neku ruku) nešto i kao partneri poslodavcu A kako je takva praksa relativno rijetka, mnogi radnici lako i učestalo napuštaju tvrtku. Lojalnost radnika tvrtki u slučaju generacije Z općenito je mala i to se unaprijed zna. Velika potražnja za adekvatnom radnom snagom danas je apsolutna pojava : na svakom izlogu u gradu vidimo natpise poput traži se djelatnica, trebamo djelatnika. Poslodavci su suočeni s velikim problemom – sve češće znaju reći kako im je ograničenje „broj 1“ za redovno poslovanje i rast tvrtke upravo radna snaga. S druge strane, poslodavci ne mogu uvijek puno napraviti, i kad hoće, jer ekonomski, a u zadnje vrijeme i politički i okolišni uvjeti za poslovanje, sve teži su.
I zato je svakom poslodavcu postalo nasušno važnim sljedeće strateško usmjerenje: uspostaviti adekvatnu korporacijsku kulturu i korektne radne uvjete te fer status zaposlenika.
Nekad su istraživanja, ona od prije 15 ili 20, 30, godina na Zapadu govorila: „Radnici češće napuštaju tvrtku zbog šefa, nego li zbog plaće ili politike tvrtke.“ Danas je sve važno.
„Radnici, radujete li se odlasku na posao?“
Odgovor na ovo pitanje doznao je MojPosao, provođenjem ankete u kojoj je sudjelovalo više od 1.000 ispitanika.
Neugodu, tjeskobu i strah osjećaju mnogi, njih 34%! Prema istraživanju, 34 posto radnika u Hrvatskoj svakodnevno odlazi na posao s grčem u želucu, osjećajući se tjeskobno ili čak prestrašeno pri pomisli na ono što ga očekuje u satima koji slijede.
Petina zaposlenih (21%) priznaje kako se s tim negativnim emocijama suočava često, 18% ih proživljava povremeno, dok 15% radnika tvrdi kako se u radnom okruženju najčešće osjećaju ugodno, a mučninu u želucu doživljavaju rijetko, tek u iznimnim situacijama.
Na nezadovoljstvo radnika poslom utječe niz faktora, koje oni navode kao RAZLOGE ZA NE-SREĆU NA POSLU, a to su: loši međuljudski odnosi s kolegama, loši odnosi s nadređenim osobama, niska plaća, prekomjerna količina posla, mobing, nagomilani stres, kratki rokovi, nesigurnost posla te izostanak podrške od strane poslodavca.
Pri odlasku jutrom na posao i u nedjelju dobro se osjeća 11% zaposlenih! Naime, 11% radnika tvrdi kako nikad, neovisno o situaciji, na posao ne dolaze praćeni mučninom u želucu. Na pitanje koja je njihova tajna, daju odgovore, koji si ujedno i SAVJETI ZA SREĆU NA POSLU. Sugeriraju kako se rješenje krije u pronalasku posla koji će nas ispunjavati te radnog okruženja sa normalnim i neopterećenim ljudima.
Ističu kako je nužno odmah u startu zauzeti čvrst stav i ne dopustiti nikome manipulaciju, uvrede ili prebacivanje radnih zadataka koje drugi ne žele odraditi na nas.
Život nije samo posao, stoga bismo se kroz karijeru trebali voditi krilaticom „radi da bi živio, nemoj živjeti da bi radio“, poručuju ispitanici.
***
Test za ambiciozne poslodavce
Ne bi li ovaj jednostavni test: „Radnici, radujete li se odlasku na posao?“, mogao biti onaj polazni za kojim će poslodavac posegnuti? A da svi daljnji sofisticirani alati i upitnici neka budu nadogradnja u traženju suptilnijih odgovora.
Reference: ebrod.net i mojposao
DOBRA HRVATSKA/ MT
Travanj, 2022.
odgovorno@odgovorno.hr
Ako vam se članak svidi, dijelite ga: podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet!
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.