Europa ima jednu od najopsežnijih mreža za praćenje kvalitete zraka u svijetu, a najnoviji podaci pokazuju da Slavonski Brod i dalje ima najlošiju kvalitetu zraka u Europi. Europska agencija za okoliš rangira kvalitetu zraka gradova prema onečišćenju finim česticama koje imaju najveće negativne utjecaje na zdravlje.
EEA preglednik kvalitete zraka u gradovima rangira 375 gradova od najčišćih do najzagađenijih na temelju prosječnih razina finih čestica ili PM2,5 u posljednje dvije godine. Usredotočuje se na ovaj zagađivač jer ima najveće negativne utjecaje na zdravlje u smislu prerane smrti i bolesti.
Zagađenje zraka najveća je ekološka prijetnja javnom zdravlju
Politike za smanjenje onečišćenja zraka dovele su do poboljšane kvalitete zraka u Europi u posljednja tri desetljeća. Međutim, u nekim europskim gradovima onečišćenje zraka još uvijek predstavlja rizik za zdravlje. Tri od četiri osobe žive u urbanim područjima i većina ih je izložena opasnim razinama onečišćenja zraka.
- Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ažurirala je svoje zdravstvene smjernice za kvalitetu zraka i 2021. godine u cilju zaštite zdravlja preporučila maksimalnu razinu od 5 μg/m3 za dugotrajnu izloženost finim česticama.
- Europska unija je 2008. postavila godišnju graničnu vrijednost za fine čestice od 25 μg/m3 sukladno politikama za isporuku čistog zraka u Europi. Direktiva o kvaliteti ambijentalnog zraka 2008/50/EC trenutno je u reviziji kako bi se, između ostalog, standardi EU-a bolje uskladili s preporukama SZO-a.
Koji europski gradovi imaju najbolju, a koji najlošiju kvalitetu zraka?
Dva švedska grada, Uppsala i Umeå, na vrhu su EEA-ine liste onih s najmanje onečišćenja PM2.5. Faro u Portugalu bio je treći najmanje zagađeni grad, a slijede Reykjavik na Islandu i Oulu u Finskoj.
Smjernice Svjetske zdravstvene organizacije preporučuju najviše 5 μg/m3 za fine čestice za dugotrajnu izloženost radi zaštite zdravlja. Samo 13 europskih gradova imalo je prosječne dugoročne koncentracije PM2,5 ispod smjernica Svjetske zdravstvene organizacije, uključujući četiri glavna grada na sjeveru: Reykjavik, Tallinn, Stockholm i Helsinki.
Samo šest europskih zemalja imalo je gradove s dugotrajnim zagađenjem finim česticama ispod ove granice – Švedska, Portugal, Island, Finska, Estonija i Norveška.
Na kraju ljestvice, Slavonski Brod u Hrvatskoj imao je najgoru razinu onečišćenja PM2,5 od 26,5 μg/m3. To je iznad godišnjeg ograničenja Europske unije od 25 μg/m3 za fine čestice za dugotrajnu izloženost postavljenog 2008. i više od pet puta iznad smjernica SZO-a.
Nowy Sacz, Poljska, bio je drugi najzagađeniji, tek nešto ispod godišnje granice EU-a. Slijedilo je pet talijanskih gradova na dnu liste: Cremona, Vicenza, Padova, Venezia i Piacenza.
- Ako želite znati kakva je danas kvaliteta zraka u vašem gradu, posjetite Europski indeks kvalitete zraka. Indeks predstavlja informacije o kvaliteti zraka u posljednja dva dana i 24-satnu prognozu, zajedno sa zdravstvenim preporukama za kratkoročnu izloženost onečišćenju zraka. Također pokriva širi raspon onečišćivača zraka, uključujući čestice, dušikov dioksid, sumporov dioksid i ozon.
- Podatke o kakvoći zraka u vašem gradu proteklih godina možete pronaći u Pregledniku statistike kvalitete zraka koji daje informacije iz prošlih godina za sve onečišćivače zraka koji se razmatraju u Direktivama o kvaliteti zraka.
- Saznajte više informacija o utjecajima onečišćenja zraka na zdravlje u Europi.
Izvor: Europska agencija za okoliš EEA; euronews.green
DOBRA HRVATSKA
