U Hrvatskoj se od 2003., svake godine na prvi dan Korizme, obilježava nacionalni dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima. Cilj obilježavanja je osvijestiti javnost o štetnim posljedicama pušenja na zdravlje.
Pušenje je jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova današnjice – odgovorno za milijune smrti svake godine. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije u svijetu godišnje od posljedica korištenja duhanskih proizvoda umre 8 milijuna ljudi! Od kardiovaskularnih bolesti i respiratornih bolesti do raznih oblika raka, zdravstvene posljedice upotrebe duhana su dalekosežne i teške. Štoviše, ekonomski i društveni troškovi upotrebe duhana predstavljaju veliko opterećenje za pojedince, obitelji i zdravstvene sustave diljem svijeta.
Hrvatska, nažalost, po raširenosti te štetne navike spada u sam europski vrh (puši 38% odrasle populacije). Dok je među pušačima u svijetu izrazita prevalencija muških osoba (35% muških pušača naspram 7% ženskih) u Hrvatskoj je 42,8% muških i čak 33% ženskih pušača.
Prema podacima HZJZ-a u Hrvatskoj puši oko 900.000 građana, i to sve više mladih.
– Dvije od pet mlađih odraslih osoba zapravo puše. Što se tiče konzumiranja e-cigareta, brojka govori da 33 posto mladih između 15 i 16 godina je posljednjih mjesec dana od kada se istraživanje provodilo konzumiralo e-cigarete. Mislim da to govori dovoljno za sebe, poručila je Smilja Golomejić, voditeljica Odjela za posebne programe na području alkohola i duhana HZJZ.
Pušenje je u Hrvatskoj i dalje uglavnom društveno prihvatljivo
Hrvatski zakonodavni okvir za kontrolu duhana na papiru nije bitno slabiji od onoga u većini država Europske unije. Zabrane pušenja u zatvorenim javnim prostorima, ograničenja oglašavanja i upozorenja na pakiranjima postoje već godinama. Međutim, ključna razlika između Hrvatske i zemalja koje su uspjele značajno sniziti prevalenciju pušenja ne leži u tekstu zakona, nego u njegovoj dosljednoj provedbi i društvenoj percepciji legitimnosti tih mjera.
U praksi, pušenje se u Hrvatskoj i dalje doživljava kao “siva zona” društvenog ponašanja, osobito u ugostiteljskim objektima. Izuzeci tj. popularne rupe u propisima, ventilacijski standardi i tolerancija prema “pušačkim prostorima” često se koriste kao alat za zaobilaženje duha zakona. Time se šalje dvoznačna poruka: formalno je pušenje ograničeno, ali se istodobno poručuje da je ono i dalje prihvatljiv dio društvenog života. Upravo ta dvoznačnost razlikuje Hrvatsku od zemalja u kojima je pušenje u zatvorenim prostorima postalo društveno neprihvatljivo, a ne samo zakonski zabranjeno.
Poseban problem predstavlja izloženost duhanskom dimu na radnim mjestima. U sektorima poput ugostiteljstva, trgovine i dijela uslužnih djelatnosti, pasivno pušenje i dalje je realnost, iako se rijetko tretira kao pitanje radnih prava i zaštite zdravlja na radu. Dok se u razvijenijim članicama EU pasivno pušenje na radnom mjestu sve češće promatra kao oblik profesionalnog rizika, u Hrvatskoj se ono i dalje pretežno svodi na osobni izbor zaposlenika ili “specifičnost struke”.
E-cigarete i grijani duhanski proizvodi
U javnosti se e-cigarete i grijani duhanski proizvodi često predstavljaju kao tehnološki napredak ili “manje štetna alternativa” ili put prema prestanku pušenja. No epidemiološki podaci i iskustva iz drugih europskih zemalja pokazuju da se time problem često samo prebacuje, a ne rješava.
Kod mladih, e-cigarete vrlo često nisu alat za prestanak pušenja, nego prvi kontakt s nikotinom. Okusi, dizajn i percepcija manjeg rizika čine ih atraktivnim i društveno prihvatljivijima, osobito u adolescentskoj dobi. Jednom kada se uspostavi ovisnost o nikotinu, granica između “vapeanja”, povremenog pušenja i kasnijeg svakodnevnog pušenja postaje iznimno tanka. Upravo zato zemlje koje bilježe pad klasičnog pušenja, ali istodobno rast uporabe e-cigareta među mladima, dugoročno ne ostvaruju očekivani javnozdravstveni dobitak.
Podaci o Hrvatskoj upućuju na to da se prvi kontakt s nikotinom često događa u ranoj adolescenciji, ponekad i prije 13. ili 14. godine. Školski sustav formalno provodi preventivne programe, ali njihova učinkovitost ovisi o širem društvenom kontekstu. Ako dijete u obitelji ili bliskom okruženju svakodnevno svjedoči pušenju, a u kafićima i javnim prostorima vidi da se zabrane relativiziraju, preventivne poruke gube snagu.
Potreba za jačim politikama za zaštitu mladih u europskoj regiji
Europska regija WHO-a i dalje se suočava s visokim i rodno uravnoteženim opterećenjem adolescenata duhanom. Otprilike 11,6% mladih u dobi od 13 do 15 godina (oko 4 milijuna) koristi duhan (11,8% dječaka i 11,4% djevojčica, otprilike 2 milijuna za svaku osobu). Regija ima najveću globalnu prevalenciju pušenja cigareta među adolescenticama (8,4%) i najveću stopu pušenja među adolescenticama (8,7%).
Upotreba nikotinskih proizvoda poput e-cigareta i nikotinskih vrećica brzo raste među mladima. Europska regija ima najveću globalnu prosječnu prevalenciju upotrebe e-cigareta među adolescentima u dobi od 13 do 15 godina – 14,3%, sa sličnim stopama među dječacima (13,6%) i djevojčicama (15%). Usporedbe rezultata ankete odraslih i adolescenata otkrivaju upečatljiv obrazac: u trećini zemalja u regiji, prevalencija upotrebe e-cigareta među adolescentima je najmanje 5 puta veća nego među odraslima.
Unatoč ovim zabrinjavajućim trendovima, i dalje postoje značajne političke praznine. Podaci WHO-a za 2024. pokazuju da samo 7 zemalja u regiji zabranjuje sve okuse e-cigareta, dok 5 ne primjenjuje dobna ograničenja na prodaju. Osam zemalja nema ograničenja na oglašavanje, promociju i sponzorstvo; 19 ima djelomične zabrane; a 10 ne regulira korištenje e-cigareta na javnim mjestima. Zbog tih praznina mlade ljude čine posebno ranjivima na ciljani marketing i dizajn proizvoda namijenjenih održavanju ovisnosti o nikotinu.
Studije pokazuju da korištenje e-cigareta može povećati konzumaciju konvencionalnih cigareta, posebno među mladima koji ne puše, za gotovo 3 puta, što potkopava napore u kontroli duhana.
Ovogodišnja svjetska kampanja: Razotkrivanje privlačnosti
Svjetski dan bez duhana 2026. svojom kampanjom nastoji istaknuti kako duhanska i nikotinska industrija nastavlja prepakirati i mijenjati brendove svojih proizvoda kako bi privukla novu generaciju – posebno djecu i adolescente – dok istovremeno pokušava izbjeći strože mjere kontrole duhana diljem svijeta.
Nadovezujući se na zamah kampanje iz 2025., Svjetski dan bez duhana 2026. ističe kontinuiranu predanost WHO-a razotkrivanju taktika industrije i unapređenju politika za zaštitu mladih i zajednica od ovisnosti o nikotinu. Kampanja poziva vlade, partnere i civilno društvo da ojačaju regulaciju, zatvore praznine u politici i zaštite buduće generacije od štetnih učinaka duhana i nikotinskih proizvoda.
Izvor: WHO, Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke županije, adriapress.hr
