Svjetski dan bez duhana organizira Svjetska zdravstvena organizacija svake godine 31. svibnja. Cilj je promicanje svijesti o rizicima konzumacije duhana te o njegovom štetnom utjecaju na obitelj, društvo i okoliš.
Upotreba duhana i njegova konzumacija jedan je od vodećih uzroka mnogih vrsta raka. Potvrđeno je uzrok raka pluća, grkljana, usta, jednjaka, grla, mjehura, bubrega, jetre, želuca, gušterače, debelog crijeva i vrata maternice i akutne mijeloične leukemije. Procjenjuje se da više od 1 milijuna ljudi godišnje umre zbog konzumiranja duhana. Osim što duhan šteti našem zdravlju, uzgoj duhana šteti i poljoprivredi, zdravlju planeta te održivom razvoju.
Svjetski dan bez duhana utemeljile su države članice Svjetske zdravstvene organizacije 1987. godine. Cilj je bio podizanje svijesti o razornim učincima (smrti i bolesti) upotrebe duhana na javno zdravlje diljem svijeta. Svjetska zdravstvena skupština proglasila je 7. travnja 1988. Svjetski dan nepušenja u Rezoluciji WHA40.38 iz 1987. Potom je 1988. godine donesena Rezolucija WHA42.19 kojom se određuje 31. svibnja kao Svjetski dan bez duhana.
Utjecaj duhana na okoliš i održivi razvoj

Diljem svijeta oko 3,5 milijuna hektara zemlje se svake godine prenamijeni za uzgoj duhana. Uzgoj duhana također pridonosi krčenju šuma od 200.000 hektara godišnje. No proizvodnja duhana ima i znatno veći razorni učinak na ekosustave. Poljoprivredne površine duhana sklonije su dezertifikaciji (gubitku biološke produktivnosti) u usporedbi s drugim poljoprivrednim aktivnostima. Osim toga, uzgoj duhana zahtijeva veliku upotrebu kemijskih gnojiva i pesticida. To dovodi do smanjenja plodnosti tla te posljedično rezultira smanjenjem proizvodnje drugih prehrambenih usjeva. Opušci cigareta — čiji filteri sadrže sitna plastična vlakna — najčešća su vrsta plastičnog otpada koji se nalazi u okolišu.
Rizici uzgoja duhana, proizvodnje, distribucije, potrošnje i otpada do sada su nedovoljno osviješteni i dokumentirani. Štetan utjecaj duhanske industrije na okoliš golem je i raste, a istraživači i kreatori politike dosad su mu posvetili relativno malo pažnje.
Ekološke posljedice upotrebe duhana premještaju ga iz ljudskog u planetarni problem. Ne radi se samo o životima korisnika duhana i onih oko njih, pa čak ni onih koji su uključeni u proizvodnju duhana. Duhan se više ne može jednostavno kategorizirati kao prijetnja zdravlju – on je prijetnja ljudskom razvoju u cjelini.
Duhan ugrožava održivu proizvodnju hrane u slabije razvijenim zemljama
Održiva proizvodnja hrane u siromašnim i srednje razvijenim zemljama mogla bi biti ugrožena ako bi se duhan uzgajao kao komercijalna kultura. Većina (90%) najvećih regija u kojima se uzgaja duhan su zemlje s niskim i srednjim dohotkom, pri čemu četiri zemlje spadaju u kategoriju nacija s niskim dohotkom i deficitom hrane.
Duhanska industrija često sebe reklamira kao zagovornika za život uzgajivača duhana. Ovo je daleko od istine. Nepošteni ugovorni aranžmani s duhanskim kompanijama drže poljoprivrednike u siromaštvu, a dječji rad koji je često utkan u uzgoj duhana zadire u pravo na obrazovanje i predstavlja kršenje ljudskih prava.
Bilo kakav profit koji bi se mogao steći od duhana kao novčane kulture teško će nadoknaditi štetu nanesenu održivoj proizvodnji hrane u zemljama s niskim i srednjim dohotkom. U tom kontekstu, postoji hitna potreba za poduzimanjem zakonskih mjera za smanjenje uzgoja duhana i pomoć poljoprivrednicima da prijeđu na proizvodnju alternativnih prehrambenih usjeva.
Trebamo hranu, a ne duhan

Globalna prehrambena kriza raste potaknuta sukobima, klimatskim promjenama, učincima pandemije COVID-19 kao i sadašnjeg rata u Ukrajini. Posljedica su poremećaji u proizvodnji i obskrbnim lancima. U konačnici rastu cijene hrane, goriva i gnojiva.
U mnogim područjima se oskudna obradiva zemlja i voda koriste za uzgoj duhana. Uništavaju se tisuće hektara šuma kako bi se stvorio prostor za proizvodnju duhana i gorivo za sušenje lišća duhana. Plodna zemlja se tako uništava i ne može se koristiti za uzgoj prijeko potrebnih prehrambenih usjeva.
Uzgoj i proizvodnja duhana dovode do dugoročnih, globalnih ekoloških šteta i klimatskih promjena te participiraju u određivanju budućnosti poljoprivrede i sigurnosti hrane.
Stoga je ovogodišnja tema Svjetskog dana bez duhana: “Trebamo hranu, a ne duhan”. Globalna kampanja 2023. godine ima za cilj podići svijest o alternativnoj proizvodnji usjeva i marketinškim mogućnostima za uzgajivače duhana te ih potaknuti na uzgoj održivih, hranjivih usjeva. Namjera je i razotkriti nastojanja duhanske industrije da sabotira pokušaje zamjene uzgoja duhana s održivim usjevima.
Kampanja 2023 WNTD poziva vlade i kreatore politike da pojačaju zakonodavstvo, razviju odgovarajuće politike i strategije. Time bi se omogućili tržišni uvjeti da se uzgajivači duhana prebace na uzgoj prehrambenih usjeva. I to tako da ti prehrambeni usjevi njima i njihovim obiteljima omogućuju bolji život. Okvirna konvencija Svjetske zdravstvene organizacije o kontroli duhana nudi konkretna načela i opcije politika o promicanju ekonomski održivih alternativa za radnike, uzgajivače i pojedinačne prodavače duhana (navedeno u članku 17.), te o poboljšanju zaštite okoliša i zdravlja ljudi (članak 18.).
DOBRA HRVATSKA
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.