spot_img

Svjetski dan nepušenja – Svjetski dan bez duhana

Svjetski dan bez duhana organizira Svjetska zdravstvena organizacija svake godine 31. svibnja. Cilj je promicanje svijesti o rizicima konzumacije duhana te o njegovom štetnom utjecaju na obitelj, društvo i okoliš.

Upotreba duhana i njegova konzumacija jedan je od vodećih uzroka mnogih vrsta raka. Potvrđeno je uzrok raka pluća, grkljana, usta, jednjaka, grla, mjehura, bubrega, jetre, želuca, gušterače, debelog crijeva i vrata maternice i akutne mijeloične leukemije. Procjenjuje se da više od 1 milijuna ljudi godišnje umre zbog konzumiranja duhana. Osim što duhan šteti našem zdravlju, uzgoj duhana šteti i poljoprivredi, zdravlju planeta te održivom razvoju.

Svjetski dan bez duhana utemeljile su države članice Svjetske zdravstvene organizacije 1987. godine. Cilj je bio podizanje svijesti o razornim učincima (smrti i bolesti) upotrebe duhana na javno zdravlje diljem svijeta. Svjetska zdravstvena skupština proglasila je 7. travnja 1988. Svjetski dan nepušenja u Rezoluciji WHA40.38 iz 1987. Potom je 1988.  godine donesena Rezolucija WHA42.19 kojom se određuje 31. svibnja kao Svjetski dan bez duhana.

Utjecaj duhana na okoliš i održivi razvoj

Kontrola duhana: informativni list o duhanu i ciljevima održivog razvoja
Kontrola duhana: informativni list o duhanu i ciljevima održivog razvoja

Diljem svijeta oko 3,5 milijuna hektara zemlje se svake godine prenamijeni za uzgoj duhana. Uzgoj duhana također pridonosi krčenju šuma od 200.000 hektara godišnje. No proizvodnja duhana ima i znatno veći razorni učinak na ekosustave. Poljoprivredne površine duhana sklonije su dezertifikaciji (gubitku biološke produktivnosti) u usporedbi s drugim poljoprivrednim aktivnostima. Osim toga, uzgoj duhana zahtijeva veliku upotrebu kemijskih gnojiva i pesticida. To dovodi do smanjenja plodnosti tla te posljedično rezultira smanjenjem proizvodnje drugih prehrambenih usjeva. Opušci cigareta — čiji filteri sadrže sitna plastična vlakna — najčešća su vrsta plastičnog otpada koji se nalazi u okolišu.

Rizici uzgoja duhana, proizvodnje, distribucije, potrošnje i otpada do sada su nedovoljno osviješteni i dokumentirani. Štetan utjecaj duhanske industrije na okoliš golem je i raste, a istraživači i kreatori politike dosad su mu posvetili relativno malo pažnje.

Ekološke posljedice upotrebe duhana premještaju ga iz ljudskog u planetarni problem. Ne radi se samo o životima korisnika duhana i onih oko njih, pa čak ni onih koji su uključeni u proizvodnju duhana. Duhan se više ne može jednostavno kategorizirati kao prijetnja zdravlju – on je prijetnja ljudskom razvoju u cjelini.

Duhan ugrožava održivu proizvodnju hrane u slabije razvijenim zemljama

Održiva proizvodnja hrane u siromašnim i srednje razvijenim zemljama mogla bi biti ugrožena ako bi se duhan uzgajao kao komercijalna kultura. Većina (90%) najvećih regija u kojima se uzgaja duhan su zemlje s niskim i srednjim dohotkom, pri čemu četiri zemlje spadaju u kategoriju nacija s niskim dohotkom i deficitom hrane.

Duhanska industrija često sebe reklamira kao zagovornika za život uzgajivača duhana. Ovo je daleko od istine. Nepošteni ugovorni aranžmani s duhanskim kompanijama drže poljoprivrednike u siromaštvu, a dječji rad koji je često utkan u uzgoj duhana zadire u pravo na obrazovanje i predstavlja kršenje ljudskih prava.

Bilo kakav profit koji bi se mogao steći od duhana kao novčane kulture teško će nadoknaditi štetu nanesenu održivoj proizvodnji hrane u zemljama s niskim i srednjim dohotkom. U tom kontekstu, postoji hitna potreba za poduzimanjem zakonskih mjera za smanjenje uzgoja duhana i pomoć poljoprivrednicima da prijeđu na proizvodnju alternativnih prehrambenih usjeva.

Trebamo hranu, a ne duhan

Kampanja: Uzgajajte hranu, a ne duhan
Kampanja: Uzgajajte hranu, a ne duhan

Globalna prehrambena kriza raste potaknuta sukobima, klimatskim promjenama, učincima pandemije COVID-19 kao i sadašnjeg rata u Ukrajini. Posljedica su poremećaji u proizvodnji i obskrbnim lancima. U konačnici rastu cijene hrane, goriva i gnojiva.

U mnogim područjima se oskudna obradiva zemlja i voda koriste za uzgoj duhana. Uništavaju se tisuće hektara šuma kako bi se stvorio prostor za proizvodnju duhana i gorivo za sušenje lišća duhana. Plodna zemlja se tako uništava i ne može se koristiti za uzgoj prijeko potrebnih prehrambenih usjeva.

Uzgoj i proizvodnja duhana dovode do dugoročnih, globalnih ekoloških šteta i klimatskih promjena te participiraju u određivanju budućnosti poljoprivrede i sigurnosti hrane.

Stoga je ovogodišnja tema Svjetskog dana bez duhana: “Trebamo hranu, a ne duhan”. Globalna kampanja 2023. godine ima za cilj podići svijest o alternativnoj proizvodnji usjeva i marketinškim mogućnostima za uzgajivače duhana te ih potaknuti na uzgoj održivih, hranjivih usjeva. Namjera je i razotkriti nastojanja duhanske industrije da sabotira pokušaje zamjene uzgoja duhana s održivim usjevima.

Kampanja 2023 WNTD poziva vlade i kreatore politike da pojačaju zakonodavstvo, razviju odgovarajuće politike i strategije. Time bi se omogućili tržišni uvjeti da se uzgajivači duhana prebace na uzgoj prehrambenih usjeva. I to tako da ti prehrambeni usjevi njima i njihovim obiteljima omogućuju bolji život. Okvirna konvencija Svjetske zdravstvene organizacije o kontroli duhana nudi konkretna načela i opcije politika o promicanju ekonomski održivih alternativa za radnike, uzgajivače i pojedinačne prodavače duhana (navedeno u članku 17.), te o poboljšanju zaštite okoliša i zdravlja ljudi (članak 18.).

DOBRA HRVATSKA

Ako vam se članak svidi, dijelite ga – podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet.

VEZANI ČLANCI
- Oglas -spot_img

NAJČITANIJE

- Oglas -spot_img
- Oglas -spot_img