Klimatska kriza ugrozila ljudska prava: Europski sud za ljudska prava osudio Švicarsku zbog neučinkovite klimatske politike

Ništa više neće biti isto. Političke institucije moraju na svaki način služiti dobrobiti građana. Europski sud za ljudska prava, kojeg često ga nazivaju i „savjest čovječanstva“, proglasio švicarsku vladu nedovoljno učinkovitom i ozbiljnom u zaštiti temeljnih ljudskih prava. Pozvao se, po PRVI PUT IZRAVNO, na prava ljudi na zdravlje, na zdravi okoliš, na dostojanstven obiteljski i privatni život, koji su klimatskim promjenama ozbiljno ugroženi. Švicarski slučaj će zasigurno postati putokaz, mjerilo ponašanja svim državama u svijetu.

Europski sud za ljudska prava je 9. travnja 2024. donio povjesnu presudu da švicarska klimatska politika krši konvenciju o ljudskim pravima. Prvi put je jedna zemlja osuđena zbog svoje klimatske politike. Ova presuda ne uključuje nikakve sankcije švicarskoj vladi, ali predstavlja važan presedan.

Europski sud za ljudska prava sa sjedištem u Strasbourgu pravosudni je ogranak Vijeća Europe, međunarodne organizacije za ljudska prava odvojene od Europske unije. Njegove su odluke obvezujuće za 46 članica Vijeća, što uključuje svih 27 zemalja EU-a.

Sud, koji sebe naziva “savješću Europe”, utvrdio je da Švicarska nije ispunila svoje dužnosti da zaustavi odnosno ublaži klimatske promjene. Švicarska presuda otvara za svih 46 članica Vijeća Europe mogućnost podnošenja sličnih slučajeva pred nacionalne sudove. Države sada znaju kako mogu biti izvedene pred sud i osuđene zbog svoje klimatske politike. Time zaštita klime ne ostaje više samo predmetom neobvezujućih političkih izjava i dobrih želja.

Joie Chowdhury, odvjetnica u kampanji Centra za međunarodno pravo okoliša, rekla je kako presuda ne ostavlja nikakvu sumnju da je klimatska kriza – kriza ljudskih prava. “Očekujemo da će ova presuda utjecati na klimatske akcije i klimatske parnice diljem Europe i daleko šire”, rekla je.

ECHR je isti dan donio presude u tri klimatska slučaja

“Jasno je da će buduće generacije vjerojatno nositi sve teži teret posljedica sadašnjih neuspjeha i propusta u borbi protiv klimatskih promjena”

– izjavila je predsjednica suda Siofra O’Leary

Presuda Švicarskoj bila je jedna od tri klimatska slučaja visokog profila pred sudom za ljudska prava. Svi su tvrdili da nedjelovanje vlade u vezi s klimatskim promjenama krši temeljna prava ljudi na život, privatnost i obitelj. Sud je u utorak, 9.4.2024. odbacio druge dvije tužbe. U odlukama je sud rekao da ova dva slučaja ne zadovoljavaju kriterije prihvatljivosti:

• Slučaj Carême protiv Francuske odnosio se na pritužbu bivšeg stanovnika i gradonačelnika općine Grande-Synthe. On tvrdi da Francuska nije poduzela dovoljno koraka za sprječavanje globalnog zatopljenja. A da taj propust podrazumijeva kršenje prava na život i prava na poštivanje privatnog i obiteljskog života. Sud je proglasio zahtjev nedopuštenim na temelju toga što podnositelj zahtjeva nije imao status žrtve u smislu članka 34. Konvencije.
• Predmet Duarte Agostinho i drugi protiv Portugala i 32 drugih odnosio se na sadašnje i buduće teške učinke klimatskih promjena koje podnositelji zahtjeva pripisuju tuženim državama. Što se tiče izvanteritorijalne nadležnosti tuženih država osim Portugala, Sud je utvrdio da u Konvenciji nije bilo temelja za proširenje njihove izvanteritorijalne nadležnosti. Pritužba protiv Portugala također je bila nedopuštena i to zbog neiscrpljivanja domaćih pravnih sredstava.

KlimaSeniorinnen protiv Švicarske

Slučaj Verein KlimaSeniorinnen Schweiz i drugi protiv Švicarske odnosio se na pritužbu četiriju žena i švicarske udruge KlimaSeniorinnen, čije su članice zabrinute zbog posljedica globalnog zatopljenja na njihove životne uvjete i zdravlje. Smatraju da Švicarska čini premalo kako bi zaštitila stanovništvo, a posebno starije osobe i to naročito starije žene, od posljedica klimatskih promjena.

Sud je utvrdio da Konvencija obuhvaća pravo na učinkovitu zaštitu državnih tijela od ozbiljnih štetnih učinaka klimatskih promjena na živote, zdravlje, dobrobit i kvalitetu života. Sud nije prihvatio tužbu 4 građanke iz proceduralnih razloga, a u slučaju tužbe udruge smatra da je došlo do povrede prava ljudi na poštivanje privatnog i obiteljskog života. Sud je utvrdio da Švicarska Konfederacija nije ispunila svoje dužnosti („pozitivne obveze“) prema Konvenciji o klimatskim promjenama.

Što presuda znači za klimatske akcije?

Presudom se stvara svijest da zaštita klime nije samo neobavezna politička želja, već da se radi o konkretnoj zaštiti ljudskih prava koja se može ostvariti i sudskim putem. Međunarodni i nacionalni sudovi vjerojatno će se sada time pomnije pozabaviti. A političari sada moraju postati svjesniji odgovornosti te ozbiljnije shvatiti pitanja zaštite klime.

Sud je donio hrabru presudu u korist održive budućnosti. “Priroda i ozbiljnost prijetnje klimatskim promjenama – i hitnost da se na njih učinkovito odgovori – zahtijevaju da se vlade mogu i moraju smatrati odgovornima za nedostatak odgovarajuće akcije”

– rekla je Charlotte Blattner, stručnjakinja za klimatsko pravo sa Sveučilišta u Bernu

Ova tri slučaja pokrenula su nekoliko pravnih pitanja o obvezama vlada kada je riječ o klimatskim promjenama. To uključuje:

• njihovu dužnost da spriječe predvidivu štetu ljudskim pravima uzrokovanu klimatskim promjenama,
• tko može od Europskog suda za ljudska prava tražiti zaštitu i naknadu štete od klimatskih promjena, i
• ulogu međunarodnog prava i ugovora kao što je Pariški sporazum, u određivanju što je odgovarajuća klimatska mjera.

U Europskoj konvenciji o ljudskim pravima ne spominju se posebno klimatske promjene. No sud je već presudio za industriju i gospodarenje otpadom da, temeljem članka 8. ili prava na poštivanje privatnog i obiteljskog života, države imaju obvezu održavati “zdrav okoliš”.

Što presuda znači za Švicarsku?

U 20min.ch švicarski stručnjak za međunarodno pravo, Matthias Hartwig, objašnjava što presuda znači za Švicarsku:

• Europski sud za ljudska prava ne može izričito diktirati političarima u Švicarskoj koje mjere moraju poduzeti kako bi se postigao cilj smanjenja emisija CO2. U presudi je izrijekom navedeno kako je prekršen članak 8. Konvencije o ljudskim pravima. Švicarska nije postigla klimatske ciljeve koje je sama sebi postavila. Osim toga nije izradila plan smanjenja emisije ugljičnog dioksida. Kako će sada reagirati ovisi o njoj. Za očekivati je da će država napraviti novi plan smanjenja emisije CO2.
• Iako je Švicarska osuđena, Matthias Hartwig pozitivnim smatra aktivno zauzimanje švicarskih građana za klimatske probleme. Npr. iako bi u Njemačkoj bilo i više razloga za negodovanje ili tužbu jer je emisija CO2 veća nego u Švicarskoj, Švicarci – konkretno švicarske seniorke, su jednostavno bili brži i angažiraniji.

Simpatične švicarske seniorke svojim angažmanom i aktivnim zalaganjem u borbi protiv klimatskih promjena – mogu svima biti pozitivan primjer i inspiracija.

DOBRA HRVATSKA