Svakog 23. ožujka Svjetski dan meteorologije nastoji privuči pozornost svijeta na promjene vremena i klime na Zemlji radi sigurnosti i dobrobiti društva.
Svjetska meteorološka organizacija (WMO) osnovana je ratifikacijom Konvencije WMO-a u Ženevi, u Švicarskoj 23. ožujka 1950. Sastoji se od 193 zemlje članice, a korijene vuče iz Bečkog međunarodnog meteorološkog kongresa 1873. Osnovana je s ciljem olakšavanja razmjene informacija o vremenu preko državnih granica. Sljedeće godine (1951.) organizacija je postala specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda za klimu, vrijeme i vodu. Svojim radom nastoji podržati razumijevanje neraskidive veze između oceana, klime i vremena.
Godišnje teme odabrane za Svjetski meteorološki dan odražavaju aktualna pitanja vezana uz vrijeme, klimu ili vodu. Klimatske promjene stvarna su i neporeciva aktualna prijetnja cijeloj našoj civilizaciji. Učinci su već vidljivi i bit će katastrofalni ako odmah ne djelujemo. Sotga je tema Svjetskog dana meteorologije 2024: Na prvoj liniji klimatskih akcija.
Na prvoj liniji klimatskih akcija
Rad WMO zajednice neophodan je za klimatske akcije i ciljeve održivog razvoja u cijelosti. Rad je od velike društvene važnosti: smanjenje gladi i siromaštva; poboljšanje zdravlja i dobrobiti; osiguranje čiste vode i pristupačne i čiste energije; zaštita života ispod vode i života na kopnu; i učiniti naše gradove i zajednice otpornijima na klimatske promjene.
Vremenska i klimatska predviđanja pomažu u povećanju proizvodnje hrane i približavanju nultoj razini gladi. Integriranje epidemioloških i klimatskih informacija pomaže u razumijevanju i upravljanju bolestima osjetljivima na klimu. A sustavi ranog upozoravanja pomažu smanjiti siromaštvo dajući ljudima priliku da se pripreme i ograniče utjecaj ekstremnih vremenskih prilika.
WMO, njegove članice i partneri pokreću ciklus pune vrijednosti, od znanosti preko usluga do djelovanja za dobrobit društva. Unapređuje znanje o našem Zemljinom sustavu, prati stanje klime i vodnih resursa, pruža znanstvene informacije za informiranje o smanjenju emisija stakleničkih plinova i pruža klimatske usluge i rana upozorenja za podršku prilagodbi klimi.
Znanost je ključna za rješenja i može pojačati napredak u pogledu ciljeva održivog razvoja u svim segmentima. WMO ostaje na prvoj liniji klimatskih akcija dok prihvaća put suradnje i inovacija, iskorištavajući kolektivnu stručnost za prevladavanje izazova i postizanje zajedničke vizije sigurnijeg, otpornijeg svijeta za buduće generacije.
Ove godine Svjetska meteorološka organizacija (WMO) u partnerstvu s UN-ovim programom za razvoj (UNDP) pokreće klimatsku akcijsku kampanju za podizanje svijesti na globalnoj razini i mobiliziranje društva na djelovanje. Ova kampanja kreće 21. ožujka na televiziji i društvenim kanalima te uživo na pozornici WMO-a. Podržavaju ga nacionalne meteorološke i hidrološke službe, voditelji vremenskih prognoza i medijske kuće diljem svijeta.
Kako održati cilj od 1,5° na životu?
Izvješće WMO-a o stanju globalne klime podsjeća sve na hitnost rješavanja klimatske krize. Posvuda u svijetu ljudi već pate od negativnog utjecaja klimatskih promjena. Rastuće temperature zraka, ekstremni vremenski uvjeti, porast temperature i kiselosti oceana, led i povlačenje ledenjaka utječu na ljudsko zdravlje, gospodarstva i ekosustave. Znanost pokazuje da se negativni utjecaji povećavaju i da postoji rizik da će neke promjene biti nepovratne.
Ključne poruke izvješća o stanju globalne klime
- Izvješće o stanju globalne klime potvrđuje 2023. kao najtopliju godinu u povijesti
- Srušeni rekordi za temperaturu oceana, porast razine mora, gubitak antarktičkog morskog leda i povlačenje ledenjaka
- Ekstremni vremenski uvjeti potkopavaju društveno-ekonomski razvoj
- Prijelaz na obnovljivu energiju daje nadu
- Cijena klimatske neaktivnosti veća je od cijene klimatske akcije
Klimatsko djelovanje ključno je za održivi razvoj, uključujući dobro zdravlje, pristup vodi i sanitarnim uvjetima te slobodu od siromaštva i gladi. Nema načina za ljudski razvoj bez davanja prioriteta klimatskim mjerama. Pariški sporazum o klimatskim promjenama postavio je temelje za osmišljavanje snažnih klimatskih mjera kroz nacionalno određene doprinose (NDC) i mehanizam koji obvezuje vlade da preispituju i poboljšavaju svoje ciljeve svakih pet godina.
No problemi i pitanja su brojni. Svi se slažu oko potrebe pridržavanja pariškog cilja od 1,5°, ali možemo li zaista do njega doći i pod kojim uvjetima? Kako to da unatoč znanstvenim dokazima i mnoštvu klimatskih podataka, javne politike ne idu brže i šire? Što se očekuje od različitih aktera – uključujući javni, korporativni i financijski sektor? Kako mladi ljudi mogu utjecati na povećanje klimatskih ambicija i pridonijeti pomicanju igle?
DOBRA HRVATSKA
