spot_img

Klimatska kriza se grubo očituje; je li lipanjska vrućina s 35 stupnjeva upravo to? „No ono najgore tek slijedi“, kažu.

Koliko može pomoći najnoviji dokument – nacrt izvješća UN-a, koji će operabilan postati u 2022. Neki, oni najveći zagađivači i najbogatiji među nama, opet otežu i kalkuliraju, a beskonačni aspekti krize i posljedica su toliko očigledni:

  • Djeca rođena u 2021., osjetit će nevolje – posljedice krize i prije svoje 30-e.
  • Najnovije predviđanje je znatno gore nego ono iz 2014.
  • Klima s već dosadašnjim zagrijavanjem od 1,1 Celzijeva stupnja ozbiljno mijenja, što osjećaju mnogi stanovnici Zemlje.
  • Trendovi pokazuju da će zatopljenje biti i preko 3 stupnja, pa je sporazum i cilj Zemljana da ga zadrže na 2 stupnja gubitničko neshvaćanje i iluzija.
  • Svijet se suočava sa nizom složenih i isprepletenih izazova, i ako ih ne riješi sve, neće riješiti ni jedan od njih.
  • Emisije neće biti smanjene uvođenjem električnih vozila ili sadnjom milijardi stabala, upozorava se u izvješću. Potrebna je promjena najdubljih shvaćanja o ispravnom načinu života ljudi.
  • Svaki pojedinac, tvrtke, institucije i vlade, svijetska zajednica, mogu i trebaju krenuti prvo u promjenu sebe i kod sebe!

Klimatske promjene iz temelja će preoblikovati život na Zemlji u sljedećim desetljećima, čak i ako uspijemo zauzdati emisije stakleničkih plinova navodi se u nacrtu izvješća UN-ovih savjetnika za klimu iz lipnja o.g. (UN će izvješće usvojiti službeno u 2022.)

Život na Zemlji može se oporaviti od drastičnog klimatskog pomaka evolucijom u nove vrste i stvaranjem novih ekosustava, ali što će biti s ljudskom vrstom ?!, ostaje otvoreno.

4000 tisuće stranica, stotine organizacija i tisuće ljudi … složni su!

Izumiranje vrsta, širenje bolesti i zaraza, neizdržive vrućine i nestašice vode, kolaps ekosustava, podizanje razine mora i brojni drugi razorni klimatski utjecaji ubrzavaju se i postat će bolno očigledni i prije 2050. godine kada djeca rođena 2021. ne budu imala ni 30 godina, upozorava UN-ovo izvješće koje su priredile stotine znanstvenika pri Međuvladinom panelu o klimatskim promjenama (Intergovernmental Panel on Climate Change, IPCC).

Odluke koje ćemo donijeti sada odredit će hoće li naša vrsta napredovati ili će se tijekom 21. stoljeća morati boriti za preživljavanje, navode stručnjaci IPCC-a u nacrtu izvješća koji je AFP ekskluzivno dobio na uvid. Prijetnje su sve veće i bliže nego što se nekada mislilo, a strašne posljedice koje proizlaze iz desetljeća neobuzdanog porasta količine stakleničkih plinova u atmosferi kratkoročno su neizbježne.

„Najgore tek slijedi i utjecat će na život naše djece i unuka, daleko više nego na naše“, navodi se u dosad najopsežnijem izvješću na 4000 stranica, koje je mnogo alarmantnije od prethodnog iz 2014. godine. Međutim, ovaj ključni dokument službeno bi trebao biti objavljen tek u veljači 2022. nakon što ga konsenzusom odobri 195 država članica. Kako navode neki znanstvenici, nažalost, prekasno za nadolazeću UN-ovu središnju klimatsku konferenciju COP26, koja će se održati u studenom ove godine u Glasgowu.

Prirodne saveznike – šume i oceane – onemogućujemo da nam pomognu

Nacrt izvješća dolazi u vrijeme globalnog „ekološkog buđenja“ i služi kao provjera stvarnosti protiv gomile loše definiranih ciljeva postizanja nulte emisije štetnih plinova svjetskih vlada i multinacionalnih korporacija. U njemu se ističu sustavni izazovi koji su utkani u samo tkivo svakodnevnog života, koji su ujedno duboko nepravedni jer će oni koji su za globalno zatopljenje najmanje odgovorni najviše patiti, jasno stoji u izvješću.

To pokazuje da čak i dok u atmosferu izbacujemo rekordne količine stakleničkih plinova, potkopavamo sposobnost šuma i oceana da ih apsorbiraju te tako naše najveće prirodne saveznike u borbi protiv globalnog zatopljenja pretvaramo u neprijatelje. U izvješću se također upozorava kako su i prethodni veliki klimatski šokovi dramatično promijenili okoliš i izbrisali većinu vrsta, zbog čega se postavlja pitanje dovodi li se čovječanstvo svjesno u opasnost od uništenja.

 „Život na Zemlji može se oporaviti od drastičnog klimatskog pomaka evolucijom u nove vrste i stvaranjem novih ekosustava, ali ne i ljudska vrsta“, navodi se u sažetku izvješća.

Nepovratne posljedice (topljenje leda, isušivanje najvećih rijeka….)

U nacrtu izvješća postoje najmanje četiri glavna zaključka, koja su prošla temeljitu reviziju i vjerojatno se neće promijeniti prije službenog objavljivanja dokumenta u veljači 2022. godine.

PRVI JE ZAKLJUČAK da se klima već i s dosadašnjim zagrijavanjem od 1,1 Celzijeva stupnja ozbiljno mijenja.

Naime, prije deset godina znanstvenici su vjerovali da će ograničavanje globalnog zatopljenja na najmanje dva stupnja Celzija iznad predindustrijskih razina biti dovoljno za zaštitu naše budućnosti. Taj je cilj ugrađen u Pariški sporazum iz 2015. godine, koji je usvojilo gotovo 200 država koje su se obvezale da će kolektivno ograničiti zagrijavanje na „znatno ispod“ 2 °C, odnosno  – i 1,5 °C ako je moguće.

Međutim, prema trenutnim trendovima, u najboljem slučaju idemo prema zatopljenju za tri Celzijeva stupnja. Raniji modeli predviđali su da klimatske promjene vjerojatno neće značajnije mijenjati klimu na Zemlju prije 2100. godine. No, UN-ov nacrt izvješća kaže da bi produljeno zatopljenje čak i iznad 1,5 °C moglo proizvesti „postupno ozbiljne, stoljetne i, u nekim slučajevima, nepovratne posljedice“.

Prošlog mjeseca Svjetska meteorološka organizacija (WMO) prognozirala je 40-postotnu vjerojatnost da će Zemlja prijeći prag od 1,5 °C stupnjeva najmanje u jednoj godini do 2026.

Za neke biljne i životinjske vrste moglo bi biti prekasno jer „čak i pri zatopljenju od 1,5 °C, uvjeti će se promijeniti izvan mogućnosti prilagodbe mnogih organizama“, napominje se u izvješću. Koraljni grebeni – ekosustavi o kojima ovisi pola milijarde ljudi – jedan su od primjera

Stanovništvo Arktika suočava se s kulturnim izumiranjem jer se okoliš na kojem su se gradili njihovi egzistencijalni uvjeti i povijest topi ispod njihovih nogu. Globalno zatopljenje produžilo je sezone požara, udvostručilo potencijalno ugrožena područja i utjecalo na velike gubitke u prehrambenim sustavima.

Podizanje razine mora, glad, nestašica vode, oluje… ugrozit će stotine milijuna ljudi

DRUGI JE GLAVNI ZAKLJUČAK izvješća kako se „svijet mora suočiti s ovom stvarnošću i pripremiti se na izvjesno pogoršanje situacije.“ Izvješće upozorava: „Trenutne razine prilagodbe bit će neadekvatne kako bi odgovorile na buduće klimatske rizike“, upozorava se u

Projekcije iz sredine stoljeća – čak i uz optimistični scenarij zagrijavanja od +2 °C, više ne vrijede. Deseci milijuna više ljudi vjerojatno će se suočiti s kroničnim problemom gladi do 2050. godine, a još 130 milijuna moglo bi doživjeti ekstremno siromaštvo u roku od deset godina ako se dopusti produbljivanje nejednakosti.

Procjenjuje se kako će 2050. godine u obalnim gradovima – na „prvoj liniji bojišnice“ protiv klimatske krize, stotine milijuna ljudi biti u opasnosti od poplava i sve češćih olujnih udara koji su podizanjem razine mora sve smrtonosniji.

Oko 350 milijuna ljudi koji žive u urbanim područjima bit će izloženo nestašici vode zbog jakih suša već uz porast temperature za 1,5 °C, odnosno 410 milijuna uz porast od 2 °C. Tih dodatnih pola stupnja Celzija ugrozit će dodatnih 420 milijuna ljudi koji će biti izloženi ekstremnim i potencijalno smrtonosnim toplinskim valovima.

Prekretnice bez povratka?

Kao TREĆI ZAKLJUČAK U IZVJEŠĆU se navodi opasnost od složenih i kaskadnih utjecaja, zajedno s prekretnicama bez povratka u klimatskom sustavu, koje su znanstvenicima još uvijek prilično nepoznate. Sada je u klimatskom sustavu identificirano desetak „okidača“ porasta temperature zbog nepovratnih i potencijalno katastrofalnih promjena.

Nedavna istraživanja pokazala su da bi zagrijavanje od +2 °C moglo potaknuti otapanje ledenih ploča na vrhu Grenlanda i zapadnoj Antarktici što bi razinu oceana podiglo za 13 metara – i nakon čega više ne bi bilo povratka. Također, postoji mogućnost da se sliv Amazone iz tropskih šuma transformira u područje savana, kao i otpuštanja milijarde tona CO2 iz sibirskog permafrosta, što bi potaknulo daljnje ubrzano zagrijavanje.

U neposrednijoj budućnosti pojedine regije svijeta poput:

  • istočnog Brazila,
  • jugoistočne Azije,
  • Sredozemlja,
  • središnje Kine i
  • gotovo svih svjetskih obala,

mogle bi istovremeno biti ugrožene cijelim nizom klimatskih nepogoda: sušom, vrućinama, ciklonama, požarima i poplavama.

Utjecaji globalnog zatopljenja pojačani su i svim ostalim načinima na koje je čovječanstvo narušilo Zemljinu ravnotežu. To uključuje „gubitke staništa i bioraznolikosti, pretjerano korištenje prirodnih resursa, a posebice vode, onečišćenje, invazivne vrste i širenje štetnika i bolesti“, navodi se u izvješću.

„Ne postoji jednostavno rješenje za takav splet problema“, rekao je Nicholas Stern, bivši glavni ekonomist Svjetske banke i autor izvješća „Stern Review of the Economics of Climate Change“. „Svijet se suočava sa složenim nizom isprepletenih izazova, a ako ih ne riješite zajedno, nećete uspjeti ni na jednom od njih“, dodao je Stern, koji nije surađivao na pripremi izvješća IPCC-a.

Transformacijske promjene koje su nužne

U izvješću je navedeno vrlo malo dobrih vijesti, ali IPCC ipak naglašava da se može učiniti mnogo s ciljem izbjegavanja najgorih scenarija kako bismo se pripremili za posljedice koje se više ne mogu izbjeći, što je ujedno konačan zaključak izvješća.

Očuvanjem i obnavljanjem takozvanih ekosustava plavog ugljika, primjerice priobalnih šuma mangrova, povećali bismo zalihe ugljika i zaštitili se od olujnih udara, ali i osigurali staništa divljim životinjama, pomogli obalnim zajednicama i omogućili sigurnost hrane. Prijelaz na biljnu prehranu mogao bi također smanjiti emisije povezane s proizvodnjom hrane i to za čak 70 posto do 2050. godine.

No, emisije nam neće smanjiti električna vozila ili sadnja milijarde stabala, upozorava se u izvješću. „Potrebne su nam transformacijske promjene koje djeluju na procese i ponašanja na svim razinama – pojedinaca, zajednica, tvrtki, institucija i vlada. Moramo redefinirati svoj način života i potrošnju“, zaključuje su u izvješću IPCC-a.

Izvor: EKO VJESNIK – OVDJE

DOBRA HRVATSKA
Lipanj, 2021

VEZANI ČLANCI
- Oglas -spot_img

NAJČITANIJE

- Oglas -spot_img