Internacionalno ugledan, futurist, astronom, edukator i ljubitelj prirode Korado Korlević upozorava kako smo svjedoci pogubnog utjecaja čovjeka prema Zemlji – priroda oko nas umire, a čovjek strada, a na tu katastrofu se ne obaziramo. Velika većina čovječanstva ravnodušno gleda. Upravitelji svijeta – politički i financijski moćnici uglavnom samo pričaju, desetljećima. Prva konferencija o klimi održana je 1992. u Rio de Janeiru.
Danas je prilikom spomena klimatskih promjena glavna tema ugljikov dioksid. No, nisu problem samo štetne emisije, ističe Korado Korlević koji je nedavno održao predavanje o toj problematici u Centru za posjetitelje Poklon u Parku prirode Učka.
NAGLASCI NA PREDAVANJU – IZVADAK:
- Znanstvenici upozoravaju na visoke razine štetnih plinova u atmosferi, kao i na to da je svijet blizu scenarija bez povratka za što okrivljuju čovjeka.
- Promjene klime uključuju porast prosječne globalne temperature, promjene u oborinama, porast razine mora i druge utjecaje na okoliš.
- U zadnjih 30 godina broj leptira u Istri pao je na deset posto.
- Svako parkiralište, svaki novi krov kuće koji nije svijetle boje, u stvari je solarni panel; zato je u gradovima toplije.
- Razina podzemnih voda pada; konkretno u Motovunskoj šumi, snizile su se već za jedan metar. Istarskih tartufa više neće biti.
- Raseljavanje ljudi iz centralne i sjeverne Afrike koje slijedi je ”migracija iz očaja”.
- Jug Europe će do kraja stoljeća biti gotovo neizdrživ za život.
- Utjecaj Sunca se multiplicira efektom plastenika u atmosferi, kojeg uzrokuju ljudi.
- Normalno je u ovom povijesnom prirodnom ciklusu da razina mora raste tri milimetra godišnje. No, ove je godine razina porasla za pet mm.
- Znanstvenici su gotovo sigurni da bi Golfska struja – „radijator Europe“, do kraja stoljeća mogla nestati.
- Daljnjim zagrijavanjem, u atmosferu će odjednom biti ispušten CO2 koji se ”spremao” u oceane zadnjih 300 godina.
- Možemo li zaustaviti sav ovoj proces? ” Odgovor je NE.
***
Naglasio je tada kako svaki puta kada asfaltiramo cestu kreiramo solarni panel, a da toga nismo svjesni. Crna površina kolnika privlači toplinu, baš kao tamni solarni panel postavljen na krov kuće radi proizvodnje toplinske energije, pojašnjava.
”U Phoenixu u SAD-u, naprimjer, temperatura je dva stupnja viša nego izvan grada, a ljudi se čude zašto je u gradovima vruće. Svako parkiralište, svaki krov kuće koji nije svijetle boje, u stvari je solarni panel; zato je u gradovima toplije”, navodi Korlević.
Stavimo li na kuću dva četvorna metra crnog panela, negdje treba površinu iste veličine obojati u bijelo kako bi se na planetu održala ravnoteža. Možda možemo farbati zgrade i krovove u bijelo, da budu svijetli kao na Braču, ili u Maroku, možda ne mora toliko toga biti tamno, predlaže istarski astronom, pokretač Zvjezdarnice Višnjan i futurolog, ali prvenstveno učitelj, kako sam za sebe voli reći.
Stvari nisu jednostavne: lakonski govor o njima je poguban!
Klimatske promjene su dugoročne promjene u globalnom klimatskom sustavu. Promjene klime uključuju porast prosječne globalne temperature, promjene u oborinama, porast razine mora i druge utjecaje na okoliš.
Rezultat su, između ostaloga, povećane koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi koji se šire iz fosilnih goriva, industrije i drugih ljudskih aktivnosti te predstavljaju ozbiljan izazov današnjice.
U izvješću Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (Intergovernmental Panel on Climate Change – IPCC) znanstvenici upozoravaju na visoke razine štetnih plinova u atmosferi, kao i na to da je svijet blizu scenarija bez povratka za što okrivljuju čovjeka.
”Astronomija je jedna sedmina onoga što radimo u Zvjezdarnici Višnjan, a šest sedmina je nešto drugo. Jedan dio toga su i klimatske promjene”, rekao je Korlević, koji smatra da je čovječanstvo u ogromnom problemu te da ne zna što donosi budućnost.
”Stvari nisu nimalo jednostavne – kao što to mediji često prikazuju – jer još ništa konkretno ne znamo, još smo u fazi učenja”, poručuje. „Nastojimo naučiti, spoznati, ali stvari su već u procesu.“
Priroda oko nas umire – leptiri, krijesnice… Krijesnice se gase zauvijek
Ono što se sa zvjezdarnice može mjeriti, kaže, količina je svjetlosnog onečišćenja, koliko se struje, ili svjetla baca u nebo, umjesto da osvjetljuje kolnik te koliko vrsta leptira nestaje u okolini. ”U zadnjih 30 godina broj leptira u Istri pao je na deset posto. Dakle, u samo tri desetljeća došli smo na 10 posto populacije leptira u jednoj županiji ”, upozorava.
”Ravnodušno gledamo kako priroda oko nas umire”, u nevjerici kaže Korlević.
„Nikoga kao da ne zanima gdje su nestale krijesnice. A nema ih zato što umjesto da mužjaci pronalaze ženke, zbunjeni morem izvora svjetlosti u svom okolišnom prostoru, lete na uličnu rasvjetu”, ističe.
Nema razloga da po cijele noći lampe svijetle kao da je dan, jedna desetina svjetlosti je dovoljna. poručuje. Ostalih 90% je zagađivanje i to nepotrebno.
Mirna donosi mulj u Jadran, podzemne vode, nestaju naši tartufi…
Nastavio je o zagađenju sjevernog Jadrana, prvenstveno rijekom Po, ali niti ”Hrvatske vode se ne šale kada je u pitanju Mirna. Non-stop nešto kopaju i stvaraju hrpetine blata; doneseno riječno blato ubilo je sve sjevernojadranske koralje u ogromnom dijelu podmorja”, rekao je. (Koralj uspijeva samo na kamenitom tlu.)
Svake godine se dodatno taloži dva milimetra glinastog blata na dno mora. Preko svega što se nalazi na morskom dnu svakim danom padaju nove čestice blata..
”Prije je Mirna bila gotovo kao Amazona, ali nekima to nije odgovaralo pa su potamanili sve biljke uz rijeku. Osim toga, napravili su njenu obalu prestrmom pa svaka kiša sada odnosi dio riječnog korita u more”, opisao je Korlević. Prirodna rijeka, međutim, ima svoje obale koje nisu strme, obrasle su šumom, ili grmljem čije korijenje sprječava eroziju zemlje.
S obzirom da velika brzina vode ispire riječno dno, razina rijeke, kao i razina podzemnih voda pada; konkretno u Motovunskoj šumi, snizile su se već za jedan metar, kazao je. Kako više nemamo plavljenja Motovunske šume, tamo su već počele rasti i nove vrste drveća – bršljan i jasen. Ta je šuma promijenila karakter – prije je Motovunska šuma bila ona naplavnog tipa, a sad postaje suha šuma“.
”Tartufe koje ćemo u budućnosti u Istri kupovati dolazit će s nekih drugih područja, jer istarskih tartufa više neće biti”, upozorio je, dodavši kako smo upravo u fazi ubijanja hrastove šume i svih biljaka zbog kojih tartufi tamo rastu – jer su podzemne vode pale.
Korlević ističe kako se od doba Austrije do danas, dakle u samo 100 godina, na morskom dnu se nataložilo, oko dva metra naslaga blata.
”Pričamo o milijunima kubika iz sliva Mirne, jer se po njenim obalama konstantno nešto kopa”. Kao, nešto se uređuje, a zapravo, u širem kontekstu i zbirno, to itekako šteti.
Utjecaj Sunca na klimatske promjene
Korlević je potom pričao o rastu temperature na Sredozemlju i u Africi. Raseljavanje ljudi iz centralne i sjeverne Afrike koje slijedi je ”migracija iz očaja”. Spomenuo je da će se s naglim porastom temperature morati suočiti također određeni dijelovi Hrvatske.
Naglasio je kako su klimatske promjene ”uvijek bile prisutne i uvijek će biti, jedino je pitanje brzine”.
”Sunce isto tako utječe na klimatske promjene, i to jako. Na kraju krajeva, to je naša peć. Sada ulazimo u solarni maksimum. Prije tri godine je bio minimum, a sada idemo prema drugoj krajnosti”, opisao je. Utjecaj Sunca se multiplicira efektom plastenika u atmosferi, kojeg uzrokuju ljudi.
Jesu li klimatske promjene kojima svjedočimo zbilja neviđena katastrofa? Kako se uzme, odgovara.
U doba dinosaura, prije 66 milijuna godina, temperatura na Zemlji bila je deset stupnjeva viša nego danas. Na polovima su živjeli koralji, a na području Kvarnera obitavale su neke školjke koje su mogle izdržati tako visoke temperature mora.
”Dakle, planet je poznavao i puno gore od ovoga o čemu mi danas pričamo”, zaključio je Korlević. Međutim, svaki puta kada se desi to nešto ‘klimatsko gore’, ogroman broj vrsta izumre i svijet se naglo promijeni.
Utjecaj čovjeka
Ono što znamo da ne možemo izbjeći su ledena doba. Zemlja radi jedan krug oko svoje osi u 24 sata, ali to nije njena jedina rotacija. Druga rotacija je planetna precesija koja traje 20.000 godina, rekao je.
”Oscilacija osi Zemlje itekako utječe na to da imamo ledena i ne-ledena doba. I mi sada upravo završavamo izlaziti iz jednog takvog razdoblja”, otkriva Korlević.
Zbog toga je normalno da se temperatura diže; normalno je u ovoj epohi da razina mora raste tri milimetra godišnje. No, ove je godine razina porasla za pet mm. I tu se postavlja pitanje – zašto?
”Jer smo mi, ljudi, tome pridonijeli. Sada imamo situaciju da ne možemo zaustaviti ubrzano zagrijavanje”, ustvrdio je.
”O otapanju ledenih površina ovisi refleksivnost Zemlje. Led je bijeli i ako on nestaje, Zemlja se brže zagrijava i obrnuto”, pojasnio je.
Golfska struja
El Nino i La Nina glavni su krivci makro promjena i ciklusa te, bez obzira što je Tihi ocean u pitanju, utječu i na nas.
”Međutim, za nas je mnogo važnija Golfska struja, a količina ledene vode koja dolazi sa sjevera upravo je gasi. Procjena najranijeg gašenja je 2025. Znanstvenici su gotovo sigurni da bi Golfska struja do kraja stoljeća mogla nestati”, ispričao je Korlević.
Golfska struja tisućljećima je ”radijator” Europe. No, inercija sustava je ogromna i neće se sve ohladiti odjednom kao u filmovima katastrofe. Ali, problem postoji, zaključio je.
Kiselost oceana
Podaci pokazuju da je na sjevernoj polutci najmanja koncentracija ugljikovog dioksida u proljeće, kada stabla počinju listati i drveće ga upija. Zimi koncentracija raste.
”Količina ugljikovog dioksida ide nezaustavljivo prema gore. Da se razumijemo, mi dodajemo mrvicu onoga što sama priroda izbacuje, ali već je i ta mrvica previše”, ističe.
U posljednjih 300 godina izbacili smo u zrak ogromne količine CO2, mnogo više no što pokazuju mjerenja. Pitanje je kamo je nestao ostatak?
”Upilo ga je more. Iz razloga velike količine upijenog CO2 u moru, povećava se kiselost oceana. Tako je Antarktiku koncentracija ugljikovog dioksida već tolika da neke larve školjkaša više ne mogu preživjeti – otapaju im se ljušture”, odgovara Korlević.
Kada voda može zadržavati CO2? Kada je hladna. Što se dogodi ako se zagrije? Voda ga ispusti.
”Sigurno nećemo zaustaviti rast ugljikovog dioksida kao što se planira, jer svi pokazatelji upućuju na to da ne radimo skoro ništa po tom pitanju, samo puno pričamo”, komentira.
Zagrijavanjem oceana diže se razina mora
S obzirom na nagli porast temperature, počeo nam je izlaziti metan zarobljen u permafrostu na sjeveru – radi se o ogromnim količinama, nastavlja Korlević.
”Nešto o čemu se ne razmišlja je podizanje razine mora što nije posljedica samo otapanja ledenjaka. Kada se voda zagrijava, voda povećava volumen. More se diže, dakle, i zbog otapanja ledenjaka, ali i zato što se morska voda grije u uvjetima povišene temperature okoline”, pojašnjava.
CRVENI ALARM (1): Tuvalu: prva nacija koja zbog klime nestaje u naraslom oceanu?!
Došli smo do situacije da je godišnje podizanje razine mora pet mm, a bilo je normalno tri mm, što ne čudi jer izlazimo iz ledenog doba.
”To se događa, ne zato što smo mi dodali puno ugljikovog dioksida, nego zbog efekta okidača. Znači, čovjek napravi nešto malo, ali dobije makro efekt”, pojašnjava.
S obzirom da svojim (ne)činjenjem podižemo temperaturu cijelog planeta, moramo biti spremni – u atmosferu će odjednom biti ispušten CO2 koji se ”spremao” u oceane zadnjih 300 godina.
Diljem oceana postoji tisuće sondi (sličnih satelitima u atmosferi) koje prikupljaju podatke iz morskih dubina. Neke od njih se spuštaju do dva kilometra dubine, po putu prikupljaju mnoštvo podataka, a kada se vrate na površinu, šalju ih satelitu.
Što su sonde otkrile?
”Otkrivene su katastrofe – gdje je koliko ugljikovog dioksida i gdje su kakve temperature mora. 2003. godine je na dubinama od 800 i 1400 metara bila hladna voda, a danas je topla. To znači da se cijeli ocean u dubinama ubrzano zagrijava”, opisuje.
Rezultat toga bit će ispuštanje ugljikovog dioksida u atmosferu.
Sudbina ljudi – zaključak! Očekuju nas ogromne promjene.
Promatra li se razdoblje do 2050. godine, cijela sjeverna Afrika i dobar dio juga Italije mjesta su gdje se skoro pa neće moći živjeti zbog više od 50 dana s temperaturama iznad 35 stupnjeva.
Klima: ‘Čovječanstvo je otvorilo vrata pakla’ – UN samit o klimatskim ambicijama
”Jug Europe će do kraja stoljeća biti gotovo neizdrživ za život, a ono što su danas žitnice, prostori gdje je poljoprivreda jako razvijena, seli sjeverno. Sjeverni dijelovi Europe i drugih kontinenata na sjevernoj polutci buduće su nove žitnice”, navodi.
Područje Mediterana se zagrijava 20 posto brže od svjetskog prosjeka
Možemo li zaustaviti taj proces? ” Odgovor je NE, iako možemo čini manju štetu Zemlji, pa onda i sebi. Zato se moramo pripremiti za to što dolazi i prilagoditi”, poručuje.
Livada s cvijećem i leptirima ponekad vrijedi više od parkirališta…
Referenca – preuzeto: HINA ZELENA HRVATSKA
DOBRA HRVATSKA
Siječanj, 2024.
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.