Knjižnice kao dnevni boravak grada

„Nekoliko riječi o tome što za mene znači moja knjižnica. Umirovljenica sam i velik dio mog slobodnog vremena i društvenog života vezan je za događanja u mojoj knjižnici… Živim sama pa uz čitanje knjiga redovito prisustvujem predavanjima i drugim sadržajima koje knjižnica organizira. Posjećujem radionice za poeziju i likovno izražavanje i ponosim se svakim napisanim stihom i crtežom. Najviše me vesele druženja s ostalim polaznicima radionica… Predavanja se ne propuštaju!… 

Umalo sam zaboravila: u knjižnici sam naučila služiti se pametnim telefonom.Sve me to jako veseli i bogato ispunjava moje umirovljeničke dane.“

                               – Zahvalna korisnica Knjižnica grada Zagreba

Knjižnica – mjesto gdje ljudi vole boraviti

Grad oduvijek čine i njegovi javni prostori, mjesta okupljanja kao što su ulice, trgovi, parkovi, koji omogućavaju društvenu interakciju i pripadaju svim članovima zajednice. Takav su značajan javni prostor i knjižnice. Odavno su knjižnice prepoznate kao treći prostor – uz dom i posao – mjesto gdje ljudi vole boraviti, kamo dolaze radi posudbe nove knjige, ali i manifestacija, susreta i druženja, užitka u opuštenom ozračju s mnoštvom raznovrsnih edukativnih, kulturnih i digitalnih sadržaja. Ukratko – dnevni boravak grada!

Budući veliki dnevni boravak grada Zagreba

Knjižnice grada Zagreba njeguju upravo takav koncept knjižnice, što je posebno istaknuto u Strateškom planu 2021. – 2025., u kojem se kao glavni cilj ističe izgradnja nove središnje zgrade Gradske knjižnice na lokaciji Paromlina. Novim prostorom moderne knjižnice revitalizirat će se vrijedna industrijska baština Paromlina i riješiti problem smještaja više od pola milijuna jedinica raznovrsne građe te dati impuls izrastanju posve novog okruženja za sve usluge, programe i projekte koji se već danas pružaju i provode u Gradskoj knjižnici. Bilo bi tu mjesta za kinodvoranu, prostore za susrete i zajednički rad (promocije, tribine, radionice), koncerte, druženje, kafiće….

Od Gradske knjižnice 1907 do najveće ustanove u oblasti kulture u Zagrebu

Značaj i ulogu „dnevnog boravka“ hrvatske metropole, Gradska knjižnica Zagreb zadobila je još 1907., kad ju je osnovala Družba Braća hrvatskog zmaja. Tada je Zagreb bio među prvim hrvatskim gradovima s pučkom knjižnicom otvorenom za sve građane, što vjerno dočarava nedavno izdana bogato ilustrirana monografija „Gradska knjižnica u Zagrebu – u susret novom vremenu“. Prikaz je to povijesti Knjižnice, koja oslikava i povijest grada Zagreba. Knjižnice su materijalni dokaz trajnosti i postojanosti identiteta jednoga grada.

***

Knjižnice kao dnevni boravak grada postoje danas u svakom zagrebačkom kvartu – naša mreža knjižnica obuhvaća 42 lokacije. Gradske knjižnice Zagreb su najveća ustanova u oblasti kulture u gradu, sa približno 550 djelatnika.

***

S jednom članskom iskaznicom možete se služiti svim tim ugodnim prostorima ili se udomaćiti u jednom od njih, vama najbližem! Učlanite se u Knjižnice grada Zagreba i pronađite svoj treći prostor! 

***

Ako živite u nekom drugom gradu, vjerojatno uživate na sličan način. Hrvatska ima više od 300 gradskih knjižnica.

Višnja Cej
knjižničarska savjetnica, ravnateljica Knjižnica grada Zagreba

DOBRA HRVATSKA
Rujan, 2023.

Odgovorno@odgovorno.hr
www.odgovorno.hr