Najnovije izvješće Komisije EAT Lancet okupilo je znanstvenike diljem svijeta kako bi analizirali podatke o ulozi hrane u ljudskom zdravlju, klimatskim promjenama, bioraznolikosti te radnim i životnim uvjetima ljudi.
U svom izvješatju objavljenom 2. listopada 2025. znanstvenici upozoravaju da bez većih promjena u prehrani neće biti ostvareni klimatski ciljevi. Ističu kako bi se moglo izbjeći oko 15 milijuna smrtnih slučajeva godišnje ako ljudi diljem svijeta prijeđu na zdraviju, pretežno biljnu prehranu. Istovremeno bi se emisije iz poljoprivrede mogle smanjiti za 15 posto.
Prvo izvješće komisije iz 2019. godine smatrano je „monumentalnom prekretničkom studijom“ zbog spremnosti da ozbiljno shvati reformu prehrambenog sustava, uzimajući u obzir ljudsko i okolišno zdravlje.
Najvažniji zaključci novog izvješća Komisije EAT Lancet
Ovogodišnje izvješće ističe kako se globalni kontekst dramatično promijenio od 2019. godine. Povećana je geopolitička nestabilnost, cijene hrane vrtoglavo rastu. Još se osjećaju posljedice pandemije COVID-a. Sve to pogoršava postojeće ranjivosti i stvara nove izazove.
Prehrambeni sustavi ostaju u središtu sigurnosti hrane, ljudskog zdravlja, održivosti okoliša, socijalne pravde i otpornosti nacija. Djelovanja u vezi s prehrambenim sustavima snažno utječu na živote i dobrobit svih. Nužna su za napredak prema Ciljevima održivog razvoja, Pariškom sporazumu i Globalnom okviru za biološku raznolikost Kunming-Montreal.
- Više od polovice svjetskog stanovništva bori se za pristup zdravoj prehrani. To snažno utječe na javno zdravlje, socijalnu jednakost i okoliš.
- Iako je glad smanjena u nekim regijama, sve brojniji sukobi i negativni utjecaj klimatskih promjena preokrenuli su ovaj pozitivan trend.
- S druge strane stope pretilosti i dalje globalno rastu.
- Pritisak koji prehrambeni sustavi vrše na planetarne klimatske i okolišne granice ne pokazuje znakove smanjenja.
U sadašnjem trenutku sve veće nestabilnosti, prehrambeni sustavi i dalje nude neviđenu priliku za izgradnju otpornosti okolišnih, zdravstvenih, ekonomskih i društvenih sustava. Oni nude jedinstvene mogućnosti za poboljšanje ljudske dobrobiti, a istovremeno doprinose stabilnosti Zemljinog sustava.
‘Planetarna zdrava prehrana’ mogla bi spriječiti 15 milijuna smrti svake godine
U prvom izvješću EAT-Lanceta predložena je „planetarna zdrava prehrana“ usredotočena na žitarice, voće, povrće, orašaste plodove i mahunarke. Ovogodišnje izvješće navodi da je za poboljšanje zdravlja ali i istovremeno smanjenje globalnog zatopljenja, preporučljivo da ljudi jedu jednu porciju životinjskih proteina i mliječnih proizvoda dnevno. Konzumaciju crvenog mesa ljudi bi trebali ograničiti na otprilike jednom tjedno. To se posebno odnosi na ljude u razvijenim zemljama koji nesrazmjerno doprinose klimatskim promjenama i imaju više izbora u pogledu hrane koju jedu. Kad bi stanovništvo zemalja s visokim i srednjim dohotkom ograničilo konzumaciju govedine i janjetine na otprilike jednu porciju tjedno, moglo bi se smanjiti emisije jednake ukupnim godišnjim emisijama Rusije.
Manje mesa, a više mahunarki! – Ažurirane prehrambene preporuke
Prehrambene preporuke temeljile su se na podacima o rizicima od bolesti koje se mogu spriječiti poput dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti, a ne na kriterijima okoliša. Ljudsko i planetarno zdravlje su u skladu, rekli su istraživači.
Rockström, jedan od autora izvješća, ističe da iako se može činiti „dosadnim“ da analiza dođe do istog zaključka šest godina kasnije, to se može smatrato utješnim jer je znanost o hrani područje koje se brzo razvija s mnogim velikim studijama i poboljšanom analitikom.
Naš izbor hrane mogao bi planet dovesti do prekretnice
Istraživači su se usredotočili na čimbenike koji se ne odnose samo na klimatske promjene i emisije stakleničkih plinova, već i na bioraznolikost, korištenje zemljišta, kvalitetu vode i poljoprivredno onečišćenje. Zaključili su da su prehrambeni sustavi najveći krivci za približavanje Zemlje pragovima održivosti života na planetu.
Samo promjena prehrane diljem svijeta mogla bi dovesti do smanjenja emisija stakleničkih plinova iz poljoprivrede za 15 posto. Zato što proizvodnja mesa, posebno crvenog mesa, zahtijeva ispuštanje mnogo plinova koji zagrijavaju planet. Osim toga povećana produktivnost usjeva, smanjenje otpada od hrane i druga poboljšanja mogla bi taj broj povećati na 20 posto, navodi se u izvješću.
Uključivanje pravde u nejednak svijet
Izvješće zaključuje da gotovo polovici svjetskog stanovništva nije dostupna odgovarajuća hrana, zdrav okoliš ili dostojanstven posao u prehrambenom sustavu.
Etničke manjine, autohtoni narodi, žene i djeca te ljudi u zonama sukoba suočavaju se sa specifičnim rizicima za svoja ljudska prava i pristup hrani.
U susret nadolazećih pregovora UN-a o klimi u studenom, Rockström i drugi suautori nadaju se da će čelnici u zemljama diljem svijeta uključiti znanstvene perspektive o prehrambenom sustavu u svoje nacionalne politike. U suprotnom, „idemo u smjeru koji nas čini sve krhkijim“, rekao je.
Izvor: euronews.green
