Od kada je prvi put obilježen 1979. godine, Svjetski dan hrane održava se svake godine 16. listopada i promiče svijest o gladi i djelovanje za budućnost hrane, ljudi i planeta.
Prvobitno ustanovljen kako bi obilježio godišnjicu utemeljenja Organizacije za hranu i poljoprivredu, Svjetski dan hrane ide ruku pod ruku s misijom FAO-a da se zaustavi glad u svijetu i poboljša životni standard ljudi. Ovaj dan predstavlja podsjetnik da su glad, nesigurnost hrane i neuhranjenost među najhitnijim problemima našeg vremena koji se nažalost pogoršavaju što se više približavamo cilju nulte gladi do 2030. godine.
Vjerojatno se neće dosegnuti nulta glad do 2030.
Tijekom prošlog desetljeća napredak u borbi protiv gladi usporio se do zabrinjavajuće razine. Situacija je najteža u podsaharskoj Africi i južnoj Aziji, koje se suočavaju s rastućom pothranjenošću, smrtnošću djece i stopom pothranjenosti djece, potaknute lošom prehranom, ekonomskim izazovima i sve većim utjecajem prirodnih katastrofa.
Imajući ovo na umu, čini se da je cilj dostizanja nulte gladi do 2030. nemoguć. Štoviše, ako napredak ostane tempom koji smo primijetili u posljednjem desetljeću, svijet neće dosegnuti ni niske razine gladi do 2160. godine — više od 130 godina od sada.
Globalni indeks gladi (GHI) koji svake godine objavljuju Concern Worldwide i Welthungerhilfe daje pregled trenutnih činjenica i brojki o gladi u svijetu, kao i pogled na to gdje smo (a gdje nismo) napredovali i što treba promijeniti kako bismo se približili osiguravanju sigurnosti hrane za sve.
Glad u svijetu u brojkama
- Svijet proizvodi dovoljno hrane da prehrani svih svojih 8 milijardi ljudi, a ipak 733 milijuna ljudi (1 od 11) gladuje svaki dan.
- Stope gladi u Africi su posebno visoke, s 1 od 5 ljudi koji su gladni svaki dan.
- 2,8 milijardi ljudi diljem svijeta ne može si priuštiti zdravu prehranu — 35% svjetske populacije.
- U zemljama s niskim prihodima 71,5% ljudi ne može si priuštiti zdravu prehranu. U zemljama s visokim dohotkom ta brojka pada na 6,3%.
- Prema Globalnom indeksu gladi za 2024., razine gladi rangirane su kao ozbiljne u 36 zemalja.
- Globalni indeks gladi za 2024. također ocjenjuje razine gladi kao alarmantne u 6 zemalja: Burundi, Čad, Madagaskar, Somalija, Južni Sudan i Jemen.
- Broj ljudi koji pate od gladi porastao je za otprilike 152 milijuna od 2019. godine.
- Od pisanja ovog članka, Integrirana klasifikacija faza prehrane (IPC) procjenjuje da 1,33 milijuna ljudi diljem svijeta doživljava glad ili stanja slična gladi.
- Polovica svih smrtnih slučajeva djece povezana je s pothranjenošću.
- Svake godine 9 milijuna ljudi umre od gladi; mnogi su djeca mlađa od 5 godina.
Pravo na hranu za bolji život i bolju budućnost
Ovogodišnja tema Svjetskog dana hrane je: “Pravo na hranu za bolji život i bolju budućnost.” Hrana je treća najosnovnija ljudska potreba nakon zraka i vode. Svatko treba imati pravo na odgovarajuću hranu. Ljudska prava kao što su pravo na hranu, život i slobodu, rad i obrazovanje priznata su Općom deklaracijom o ljudskim pravima i dva pravno obvezujuća međunarodna pakta.
Poljoprivrednici u svijetu proizvode dovoljno hrane da nahrane više od globalne populacije, ali glad i dalje postoji. Oko 733 milijuna ljudi u svijetu suočava se s glađu zbog ponovljenih vremenskih šokova, sukoba, ekonomskih padova, nejednakosti i pandemije. To najviše pogađa siromašne i ranjive, od kojih su mnoga poljoprivredna kućanstva, odražavajući sve veće nejednakosti među zemljama i unutar njih.
Više od 2,8 milijardi ljudi u svijetu ne može si priuštiti zdravu prehranu. Nezdrava prehrana vodeći je uzrok svih oblika pothranjenosti – pothranjenosti, nedostatka mikronutrijenata i pretilosti, koji sada postoje u većini zemalja, prožimajući društveno-ekonomske klase. Ipak, danas previše ljudi pati od gladi i ne mogu si priuštiti zdravu prehranu. Ranjiviji ljudi često su prisiljeni osloniti se na osnovnu hranu ili jeftiniju hranu koja može biti nezdrava, dok drugi pate zbog nedostupnosti svježe ili raznolike hrane, nedostaju im informacije potrebne za odabir zdrave prehrane ili se jednostavno odlučuju za praktičnost.
Glad i pothranjenost dodatno se pogoršavaju dugotrajnim ili dugotrajnim krizama koje su potaknute kombinacijom sukoba, ekstremnih vremenskih prilika i gospodarskih šokova. Poljoprivredno-prehrambeni sustavi, u cjelini, osjetljivi su na katastrofe i krize, posebno na utjecaje klimatskih promjena, ali istovremeno stvaraju zagađenje, degradiraju tlo, vodu i zrak te pridonose emisijama stakleničkih plinova i gubitku bioraznolikosti. Transformacijom poljoprivredno-prehrambenih sustava postoji veliki potencijal za ublažavanje klimatskih promjena i podržavanje mirnog, otpornog i uključivog života za sve.
Otkrijte kako se možete pridružiti #WorldFoodDay i pomoći u podizanju svijesti.
DOBRA HRVATSKA