Međunarodni dan autohtonih naroda svijeta obilježava se svake godine 9. kolovoza kako bi se podigla svijest o potrebama ovih skupina stanovništva. Taj datum obilježava dan prvog sastanka, 1982. godine u Ženevi, Radne skupine UN-a za domorodačko stanovništvo Potkomisije za promicanje i zaštitu ljudskih prava. Odluka o obilježavanju dana autohtonih naroda donešena je rezolucijom 49/214 Opće skupštine Ujedinjenih naroda od 23. prosinca 1994.
Trebamo autohtone zajednice za bolji svijet
Procjenjuje se da u svijetu živi oko 476 milijuna pripradnika autohtonih naroda, koji se sami tako identificiraju, u 90 zemalja. Oni čine manje od 6 posto svjetske populacije, ali istovremeno čine najmanje 15 posto najsiromašnijih. Oni govore velikom većinom od procijenjenih 7000 svjetskih jezika i predstavljaju 5000 različitih kultura.
Autohtoni narodi su nasljednici i praktičari jedinstvenih kultura i načina odnosa prema ljudima i okolišu. Zadržali su društvene, kulturne, ekonomske i političke karakteristike koje se razlikuju od onih u dominantnim društvima u kojima žive. Unatoč svojim kulturološkim razlikama, domorodački narodi diljem svijeta dijele zajedničke probleme vezane uz zaštitu svojih prava kao različitih naroda. Prečesto se i dalje suočavaju s diskriminacijom i njihovi se glasovi i dalje ne čuju.
Autohtoni narodi su stoljećima bili lišeni svoje zemlje, teritorija i resursa i, kao rezultat toga, često su gubili kontrolu nad svojim načinom života. Oni godinama traže priznanje svog identiteta, načina života i prava na tradicionalnu zemlju, teritorije i prirodne resurse. Ipak, kroz povijest su njihova prava kršena. Autohtoni narodi danas su nedvojbeno među najugroženijim i najranjivijim skupinama ljudi na svijetu. Međunarodna zajednica sada priznaje da su potrebne posebne mjere za zaštitu njihovih prava i održavanje njihove posebne kulture i načina života.
Neprocjenjivo znanje za planet koji se mijenja
Autohtoni narodi imaju posebnu ulogu u očuvanju i održivom upravljanju prirodnim resursima. Njihovo detaljno, raznoliko i lokalno ukorijenjeno znanje može pomoći svijetu da se prilagodi i ublaži posljedice klimatskih promjena. Područja domorodačkih naroda obuhvaćaju 28% površine zemaljske kugle i sadrže 11% svjetskih šuma. Oni su čuvari većine preostale biološke raznolikosti na svijetu.
Autohtoni narodi imaju jedinstvene prehrambene sustave utemeljene na praksama održivog obrađivanja, koji su prilagođeni specifičnim ekosustavima njihovih teritorija. Prehrambeni sustavi autohtonih naroda imaju visoku razinu samodostatnosti, u rasponu od 50% do 80% u proizvodnji hrane i resursa.
Žene domorodačkog stanovništva posebno su pune neiskorištenog potencijala kao upraviteljice prirodnih resursa i bioraznolikosti.
Oni su čuvari kulturne raznolikosti i mirovni posrednici u rješavanju sukoba.
Desetljeće autohtonih jezika 2022. – 2032.
Najmanje 40% od 7000 jezika koji se koriste u cijelom svijetu je na određenoj razini ugroženosti. Autohtoni jezici posebno su ranjivi jer se mnogi od njih ne uče u školi niti se koriste u javnoj sferi. Opća skupština Ujedinjenih naroda (Rezolucija A/RES/74/135) proglasila je razdoblje između 2022. i 2032. Međunarodnim desetljećem autohtonih jezika (IDIL 2022-2032), kako bi skrenula globalnu pozornost na kritičnu situaciju mnogih autohtonih jezika i mobilizirati dionike i resurse za njihovo očuvanje, revitalizaciju i promicanje. Proglašenje desetljeća autohtonih jezika ključni je rezultat Međunarodne godine autohtonih jezika 2019., za koju Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) predvodi globalne napore.
Strategija Međunarodne organizacije rada (ILO) o pravima domorodačkih naroda za uključiv i održiv razvoj
Međunarodna organizacija rada (ILO) se bavi pitanjima domorodačkih i plemenskih naroda od 1920-ih. Odgovorna je za Konvenciju o domorodačkim i plemenskim narodima iz 1989. (br. 169), jedini međunarodni ugovor otvoren za ratifikaciju koji se bavi isključivo pravima ovih naroda. Program dostojanstvenog rada ILO-a, s ravnopravnošću spolova i nediskriminacijom kao međusektorskom brigom, služi kao okvir za osnaživanje domorodačkih i plemenskih naroda.
Pristup pristojnom radu omogućuje ženama i muškarcima domorodačkim stanovništvom da iskoriste svoj potencijal kao nositelji promjena u smanjenju siromaštva, održivom razvoju i djelovanju protiv klimatskih promjena.
DOBRA HRVATSKA
