materinskog Ove godine, 21. veljače, Međunarodni dan materinskog jezika slavi 25. obljetnicu u organizaciji UNESCO-a. Obilježava se četvrt stoljeća predanih napora za očuvanje jezične raznolikosti i promicanja upotrebe materinskih jezika.
Ovaj srebrni jubilej naglašava hitnost ubrzanja napretka u jezičnoj raznolikosti i višejezičnosti kako bi postigli održiviji, pravedniji i uključiviji svijet do 2030. Također će pridonijeti Međunarodnom desetljeću autohtonih jezika (2022. – 2032.) koje predvodi UNESCO naglašavajući ključnu ulogu jezika u provedbi ciljeva održivog razvoja.
Jezici su važni
Jezici su ključni i za obrazovanje i za održivi razvoj, oblikujući način na koji ljudi uče, komuniciraju i surađuju s društvom.
Svijet je sve svjesniji svoje bogate kulturne, jezične i biološke raznolikosti i njihove međusobne povezanosti. Sve je veća spoznaja o potrebi zaštite i očuvanja ove raznolikosti pred njezinim postupnim opadanjem.
UNESCO procjenjuje da postoji 8324 jezika, govorenih ili znakovnih. Od toga je oko 7000 jezika još uvijek u upotrebi. Međutim, jezična je raznolikost ugrožena, jer mnogi jezici nestaju ubrzanim tempom u našem svijetu koji se brzo mijenja.
Jezik je primarni medij kroz koji se prenosi znanje. Obrazovanje igra ključnu ulogu u dijeljenju i održavanju svjetske raznolikosti, gdje jezici, kulture i okruženja međusobno i održivo podržavaju jedni druge.
Pravo na obrazovanje na materinjem jeziku
Još se mnogo toga treba učiniti kako bi se osiguralo da svi učenici imaju pravo na obrazovanje na jeziku koji najbolje govore i razumiju. Gotovo 37% učenika u zemljama s niskim i srednjim dohotkom ne poučava se na jeziku koji najbolje govore i razumiju. Ova brojka raste do 90% učenika u nekim zemljama. Mnogi obrazovni sustavi nailaze na političke, logističke i resursne prepreke.
UNESCO vjeruje da svatko ima pravo učiti na vlastitom jeziku i da je to važno sredstvo za poboljšanje učenja, ishoda učenja i socio-emocionalnog razvoja. Višejezično obrazovanje koje se temelji na materinjem jeziku ključno je za poboljšanje pristupa kvalitetnom obrazovanju i učenju, posebno za skupine stanovništva koje govore nedominantnim, manjinskim i autohtonim jezicima.
Kada učenici uče na materinjem jeziku, poboljšavaju se razumijevanje, angažman i kritičko mišljenje. Pristupi višejezičnom obrazovanju mogu potaknuti sudjelovanje u razredu, poboljšati stope zadržavanja i potaknuti veću uključenost obitelji i zajednice u obrazovanje. Oni su također ključni u ublažavanju izazova s kojima se suočavaju učenici migranti i izbjeglice, promičući osjećaj sigurnosti i otpornosti.
U svijetu u kojem je međukulturalna komunikacija ključna za suočavanje s globalnim izazovima, višejezičnost je vrijedna prednost. Nudi pojedincima veće mogućnosti za osobni rast, profesionalni napredak i smisleno sudjelovanje u globaliziranom društvu.
Pristup višejezičnom obrazovanju nije samo ključna komponenta cilja održivog razvoja (SDG) 4 o osiguravanju uključivog i pravednog kvalitetnog obrazovanja i promicanju mogućnosti cjeloživotnog učenja za sve, već također doprinosi drugim ciljevima održivog razvoja. To uključuje SDG 5 o jednakosti spolova, SDG 13 o klimatskim mjerama i SDG 11 o održivim gradovima i zajednicama.
DOBRA HRVATSKA
