Međunarodni dan materinskog jezika 2026.: Glasovi mladih o višejezičnom obrazovanju

Međunarodni dan materinskog jezika obilježava se svake godine 21. veljače kako bi se promicala jezična i kulturna raznolikost i višejezičnost. U Hrvatskoj je to i prvi dan Mjeseca hrvatskog jezika koji traje do 17. ožujka (dana objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika iz 1967.). Podsjeća nas na važnost hrvatskog jezika kao temelja nacionalnog identiteta, na bogatstvo njegovih narječja te brojnih lokalnih govora.

Jezici, sa svojim složenim implikacijama za identitet, komunikaciju, društvenu integraciju, obrazovanje i razvoj, od strateške su važnosti za ljude i planet. Ipak, zbog procesa globalizacije, sve su više ugroženi ili potpuno nestaju.

Svaka dva tjedna nestaje jedan jezik, noseći sa sobom cijelu kulturnu i intelektualnu baštinu. Kada jezici blijede, gubi se i bogata svjetska tapiserija kulturne raznolikosti. Gube se i prilike, tradicije, sjećanje, jedinstveni načini razmišljanja i izražavanja – vrijedni resursi za osiguranje bolje budućnosti.

UNESCO procjenjuje da postoji 8324 jezika, govornih ili znakovnih. Od njih se oko 7000 jezika još uvijek koristi. Samo nekoliko stotina jezika je zaista dobilo mjesto u obrazovnim sustavima i javnoj domeni, a manje od stotinu se koristi u digitalnom svijetu.

Jezici igraju vitalnu ulogu u razvoju, osiguravanju kulturne raznolikosti i međukulturnog dijaloga, ali i u jačanju suradnje i postizanju kvalitetnog obrazovanja za sve, izgradnji uključivih društava znanja i očuvanju kulturne baštine te u mobiliziranju političke volje za primjenu dobrobiti znanosti i tehnologije u održivom razvoju.

Višejezična i multikulturalna društva postoje kroz svoje jezike, koji prenose i čuvaju tradicionalno znanje i kulture na održiv način.

Tema 2026.: Glasovi mladih o višejezičnom obrazovanju

Nadovezujući se na prošlogodišnju kampanju Međunarodni dan materinskog jezika 2026. stavlja mlade u središte svoje rasprave o višejezičnom obrazovanju. Mladi ljudi nisu samo nasljednici jezične raznolikosti: oni su ključni akteri u njezinoj budućnosti. Osiguravanje pristupa obrazovanju, informacijama i digitalnim prostorima na vlastitom jeziku ključno je za uključivost, jednakost i održivi razvoj.

Jezični krajobraz posljednjih je godina doživio duboke promjene. One su oblikovane povećanim migracijama i brzim tehnološkim razvojem. Ali i rastućim prepoznavanjem kognitivnih, društvenih i ekonomskih koristi višejezičnosti.

Danas se višejezičnost sve više shvaća ne samo kao društvena stvarnost već i kao temeljna ljudska karakteristika i snažan obrazovni pristup. Mladi ljudi igraju vitalnu ulogu u toj evoluciji braneći i revitalizirajući jezike, stvarajući digitalni sadržaj i koristeći tehnologiju kako bi jezična raznolikost bila vidljivija i cijenjenija. Ovi napori jačaju duboku vezu između jezika, identiteta, učenja, dobrobiti i sudjelovanja u društvu, istovremeno ističući potrebu za obrazovnim sustavima koji prepoznaju i podržavaju jezike učenika.

Istodobno, značajni izazovi ostaju, budući da 40% učenika diljem svijeta još uvijek nema pristup obrazovanju na jeziku koji najbolje razumiju, a najviše su pogođeni mladi starosjedioci, migranti i manjine. Rješavanje ovog jaza zahtijeva obrazovne politike i prakse koje u svoju srž ugrađuju višejezično obrazovanje kako bi se promicala uključivost, jednakost i učinkovito učenje za sve. Unapređenjem konkretnih akcija, dijeljenjem obećavajućih iskustava i poticanjem dijaloga među mladima, edukatorima i kreatorima politika, globalne inicijative stvaraju prostore za razmjenu ideja i pronalaženje rješenja koja jačaju jezičnu raznolikost u školama i zajednicama diljem svijeta.

Višejezično obrazovanje ne samo da promiče uključiva društva, već i pomaže u očuvanju nedominantnih, manjinskih i autohtonih jezika. To je temelj za postizanje jednakog pristupa obrazovanju i mogućnostima cjeloživotnog učenja za sve pojedince.

Izvor: UN