Međunarodni dan migranata obilježava se svake godine 18. prosinca. Prilika je to za isticanje doprinosa migranata te skretanje pozornosti na izazove s kojima se suočavaju u potrazi za boljim životom.
Migracije su oduvijek bile sila koja povezuje svijet. Preko granica i generacija, kretanje ljudi pokretalo je kulturnu razmjenu, jačalo zajednice i osnaživalo gospodarstva. Međunarodni dan migranata služi ne samo kao proslava otpornosti i raznolikosti, već i kao poziv na okupljanje za zaštitu prava i dostojanstva migranata diljem svijeta.
- Temelji za Međunarodni dan migranata postavljeni su 18. prosinca 1990. godine, kada je Opća skupština UN-a usvojila Međunarodnu konvenciju o zaštiti prava svih radnika migranata i članova njihovih obitelji.
- Prepoznajući brzo rastući broj migranata diljem svijeta i složenost migracijskih pitanja, Opća skupština je rezolucijom A/RES/55/93 u prosincu 2000. službeno proglasila 18. prosinca Međunarodnim danom migranata.
Sukobi, klimatske katastrofe i ekonomski pritisci i dalje tjeraju milijune ljudi iz njihovih domova u potrazi za sigurnošću ili jednostavno prilikom. Prošle godine svjedočili smo rekordnim razinama unutarnjeg raseljavanja, rastućim humanitarnim potrebama u tekućim i novim krizama te, tragično, najvećem ikad zabilježenom broju smrtnih slučajeva migranata u tranzitu.
Od 2014. godine gotovo 70.000 migranata je umrlo ili nestalo kopnenim i morskim putovima. Stvarni broj vjerojatno je mnogo veći. Svaka zabilježena smrt predstavlja osobu čiji gubitak duboko utječe na njezinu obitelj i odjekuje u zajednicama i društvima. Ovo je tiha humanitarna kriza i mi je možemo riješiti.
No, uz ove izazove, postoje i priče o otpornosti, napretku i nadi. Jer sigurne i dobro upravljane migracije imaju izvanredan potencijal. Podržavanjem regularnih putova migracije mogu se omogućiti prilike migrantima i bolje zaštititi njihova prava. Time se istovremeno može doprinijeti većem prosperitetu u zemljama iz kojih migranti dolaze kao i onima koje ih ugošćuju. Migranti igraju ključnu ulogu na tržištima rada, popunjavajući praznine u vještinama, potičući inovacije i poduzetništvo te rješavajući demografske izazove u društvima koja stare. Migranti potiču gospodarski rast i pružaju spas obiteljima i zajednicama u domovini, potičući razvoj.
Migranti i ciljevi održivog razvoja
Agenda za održivi razvoj do 2030. prepoznaje pozitivan doprinos migranata uključivom rastu i održivom razvoju. Temeljno načelo Agende je „nikoga ne ostaviti iza sebe“, što uključuje i migrante.
Mnogi ciljevi održivog razvoja Agende sadrže ciljeve i pokazatelje koji su relevantni za migrante ili migracije. Cilj 10.7. SDG-a poziva zemlje da „olakšaju uredne, sigurne, redovite i odgovorne migracije i mobilnost ljudi, uključujući provedbu planiranih i dobro upravljanih migracijskih politika“. Ostali ciljevi izravno povezani s migrantima ili migracijama odnose se na zdravstvenu radnu snagu u zemljama u razvoju (3.c), mobilnost međunarodnih studenata (4.b), trgovinu ljudima (5.2, 8.7 i 16.2), migracije radne snage (8.7 i 8.8), doznake (10.c) i pravni identitet (16.9). Nadalje, cilj 17.8. SDG-a poziva na razvrstavanje podataka prema migracijskom statusu.
S klimatskim promjenama, geopolitičkom nestabilnošću i sve većim ekonomskim razlikama, migracije će u nadolazećim godinama postati još značajniji globalni izazov. No migracije ne treba promatrati samo kao problem, već kao priliku za kolektivni rast. Poštivanjem i prihvaćanjem migranata, društva mogu iskoristiti raznolike talente, ojačati gospodarstva, promicati mir i izgraditi budućnost utemeljenu na empatiji i zajedničkom prosperitetu.
Migracije u Hrvatskoj
Migracije u Hrvatskoj su dinamične. Istovremeno su obilježene velikim iseljavanjem hrvatskih državljana (najviše u Njemačku, Austriju) te značajnim doseljavanjem stranih radnika (većinom iz azijskih i jugoistočnih zemalja) radi popunjavanja radnih mjesta. To u konačnici rezultira pozitivnim saldom vanjske migracije.
Istovremeno u Hrvatskoj postoje i znatne unutarnje migracije (prema urbanim središtima). Pozitivan saldo imaju Zagreb, Zagrebačka i Istarska županija, dok regije poput Slavonije bilježe velike gubitke stanovništva.
Osim toga Hrvatska kao zemlja koja se nalazi na ruti migracija, bilježi porast tražitelja azila i nezakonitih prelazaka. Stoga se suočava s velikim naporima u suzbijanju krijumčarenja i upravljanju granicama.
Posljedice i izazovi migracija u Hrvatskoj
- Demografski izazovi: Iseljavanje pogoršava demografsku sliku i ubrzava starenje populacije i depopulaciju ruralnih područja, dok doseljavanje ne nadoknađuje taj gubitak.
- Društvene napetosti: Raste netrpeljivost i ksenofobija prema stranim radnicima, unatoč statistički niskoj razini kriminala vezanog uz njih, naglašavajući potrebu za integracijom i boljim upravljanjem migracijama.
- Ekonomske potrebe: Uvoz radne snage nužan je za popunjavanje radnih mjesta, ali se suočava s izazovima integracije i društvenog prihvaćanja.
Izvor: UN
