spot_img

Razgovor s povodom: Prekarni rad – Filipinci, Nepalci… nepravedno veoma težak položaj stranih radnika u Hrvatskoj. Pomoći može i sindikalno organiziranje, tvrdi Mario Iveković iz Novog sindikata.

Ministarstvo unutarnjih poslova ove je godine najavilo izdavanje najmanje 160 tisuća dozvola za boravak i rad stranaca u Hrvatskoj, što je oko 10 posto svih zaposlenih u našoj zemlji (1,550.000), i gotovo 30% više nego lani. Ali ni tu nije kraj. Procjenjuje se da bi broj izdanih dozvola u 2023. mogao biti i veći – čak 180 tisuća. Za usporedbu, lani je takvih dozvola izdano 124.121. Dakle, u dvije godine imamo rast radnih dozvola za 50%. Zna li se da u produktivnom sektoru imamo zaposlenih oko 800.000 (poljoprivreda, industrija, energetika, graditeljstvo, ugostiteljstvo i hotelijerstvo, promet.. i sl.),  proizlazi da su strani radnici tu zastupljeni sa 20%. Od četiri radnika, jedan je stranac!

BEZ STRANIH RADNIKA NAŠE GOSPODARSTVO BI STALO! A KAKO IM UZVRAĆAMO?!

O problematičnom i nehumanom postupanju, mimo Zakona i postignutih svjetskih standarda,  sa stranim radnicima u više je navrata u javnosti otvoreno  govorio i Mario Iveković, predsjednik Novog sindikata što je i nas potaknulo na ovaj razgovor.

Mario Iveković, predsjednik Novog sindikata
Mario Iveković, predsjednik Novog sindikata / Foto: novisindikat.hr

Ne treba puno da se već na prvi pogled uoči da u Hrvatskoj radi sve veći broj stranih radnika. Vidimo ih na biciklima i motociklima kao dostavljače, radnike na gradilištima, u prodavaonicama, na poljoprivrednim imanjima…

U Hrvatskoj najviše radi radnika iz BiH, zatim iz Srbije, a odmah potom iz Nepala, kojih je oko 12 tisuća. No, za razliku od Filipinaca, kod kojih njihova država regulira i nadzire zapošljavanje svojih državljana u drugim zemljama, Nepalci su prepušteni sami sebi. 

O stranim se radnicima sve više piše i govori u medijima. Ima lijepih i pohvalih primjera, onih gdje su strani radnici ravnopravni dio zaposlenih, zajedno s Hrvatima, što pokazuje našu pravu dušu – otvorenost i gostljubivost, poslovnost, odgovornost i zrelost.Nažalost, sve češći su napisi s negativnim predznakom, neprihvatljivi slučajevi kao su rasistički napadi na strane radnike, neljudski uvjeti u kojima neki od njih žive i rade, minorna radnička prava i zaštita na radu… Malo po malo javnost sve više saznaje o detaljima užasnog položaja dijela stranih radnika u Hrvatskoj.

U potrazi za boljim životom mnogi od tih ljudi, naročito oni iz dalekih zemalja, stavili su sve na kocku da bi došli do boljeg života – podigli su kredit, stavili pod hipoteku sve što imaju kako bi skupili za avionsku kartu i dolazak u Hrvatsku. O tome preko koje agencije su stigli i kod kojeg su se poslodavca zaposlili, ovisit će i ostvarenje njihova „hrvatskog sna“. Neke će dočekati upravo ono što su s agencijom dogovorili prije dolaska, ali ozbiljne su šanse da dio njih zapadne u moderno ropstvo.

O TEŠKOM KRŠENJU RADNIH I LJUDSKIH PRAVA STRANIH RADNIKA
  • Neki poslodavci i posrednici tjeraju strane radnike da rade po dva posla (rade i po 80 sati tjedno što je značajno više od zakonski dopuštenih 48 sati tjedno). 
  • Neki rade za minimalac, iako su dogovorili puno veću plaću, i to teške fizičke poslove. Dio zarade isplaćuje se na crno. 
  • Oduzimaju im dio zarade, tjeraju ih da od njih iznajmljuju bicikle ili skutere koji im služe kao sredstvo rada. 
  • Umjesto obećanog ugodnog smještaja, trpaju ih u zapuštene kuće ili kontejnere bez osnovnih higijenskih uvjeta, poput toaleta.
  • Nehuman smještaj i siromašan gablec još im i naplaćuju. 
  • Posrednici dovedu radnika, naplate i nestanu, a uz njih kasnije nikog nema da im pomogne ako im pomoć zatreba.
  • Prijetnje, obmanjivanje, manipuliranje, neinformiranje.
  • U snižavanju cijene rada u Hrvatskoj nekim nesavjesnim poslodavcima odlično su došli strani radnici, posebno u djelatnosti dostave hrane (Wolt, Glovo, Bolt…) i taxi prijevoza (Uber, Bolt…).

U Hrvatskoj, dakle, promatrajući izolirano ovu problematiku, za dio ograđana kao da ne postoji vladavina prava, ni Zakon o radu. 

Digitalne dostavljačke platforme– nevidljivi poslodavci kojima su bicikl i radnik isto

Borba za prava radnika na digitalnim platformama (Wolt, Uber, Bolt, Glovo…) dovela je Novi sindikat i njegova predsjednika Marija Ivekovića do toga da se počnu baviti i iznimno nezavidnim statusom dijela stranih radnika, jer baš u toj djelatnosti danas uglavnom rade strani radnici. 

– U reguliranju prava radnika na digitalnim platformama važno je da se pomogn našim, ali posebno i stranim radnicima, ponajprije jer ih se iskorištava i to sa „strateškim“ ciljem smanjenja plaća i snižavanja razine uvjeta rada svim radnicima u toj djelatnosti. Mislim da im sindikalno organiziranje svima može mnogo pomoći – kaže Mario Iveković.

Naravno da to na neki ugrožava i naše radnike, jer poslodavci u stranim radnicima nalaze izvrsnu zamjensku radnu snagu – jeftinu i „nijemu“. 

Zapravo, strani radnici iz dalekih zemalja postali su u vrlo kratkom vremenu, u nekoliko godina „odlična“ alternativa našim radnicima. Može ih se puno lakše iskorištavati, ne poznaju svoja prava ni zakone, osamljeni su i u stalnom strahu od otkaza i izgona… 

Iako su predstavnici Novog sindikata u stalnom kontaktu sa stranim radnicima, zasad im se s članskom iskaznicom priključio samo jedan Indijac.  Priča jednoga drugog Indijca svojedobno je uzburkala javnost. Taj je strani radnik na svojoj koži iskusio nepošteno postupanje prema stranim radnicima: zbog bolesti pao je s motora, a onda umjesto pomoći i bolovanja dobio – otkaz. 

Iako smo stalno u kontaktu sa stranim radnicima, oni se teško otvaraju, jer su u velikom strahu, a poslodavci im prijete deportacijom. Doznali smo da je jedan poslodavac, koji i inače svoje radnike drži u užasnom smještaju, otišao i korak dalje – radnicima je rekao da je sindikalno organiziranje stranih radnika u Hrvatskoj teroristički čin. Stoga se ti ljudi boje da će biti privedeni, uhićeni i da će im se tko zna što dogoditi – kaže Iveković.

Novi sindikat i Iveković postavili su dva osnovna cilja u svojoj sindikalnoj borbi za poboljšavanje prava radnika na digitalnim platformama: 

  • ukidanje agregatora, odnosno tvrtki posrednika između radnika i krajnjeg, stvarnog  poslodavca
  • kolektivno pregovaranje s poslodavcima o uvjetima rada. 

Kada govori o problemima u reguliranju statusa stranih radnika, Iveković ističe da ih je jako puno. Mnogi poslodavci ciljano zapošljavaju strane radnike baš zato što oni ne znaju ništa o pravima radnika u Hrvatskoj. Kada ih mame u Hrvatsku, agencije im obećavaju dobre uvjete rada, plaćen smještaj, dobru plaću i sl. A kad ih namame, često je sve posve drukčije.

Trebamo rasvijetliti prakse nekorektnih poslodavaca 

Ne želim generalizirati. Naravno da svugdje ima poslodavaca koji su korektni i koji poštuju prava radnika. Ali, naš je posao da rasvijetlimo onaj dio poslodavaca koji su za radnike loši, neprihvatljivi i koje si Hrvatska kao država ne bi smjela dozvoliti. Previše ima slučajeva da je radnicima prije dolaska obećavano puno, a na kraju su prevareni. Mnogi poslodavci iskorištavaju njihovo ne poznavanje zemlje u koju su došli te im nude neprihvatljive uvjete života i rada te puno nižu plaću. Velik je problem što strani radnici ne poznaju hrvatski jezik i hrvatske zakone. Kada dobiju puno manju plaću ili je uopće ne dobiju, ne poduzimaju ništa jer ne poznaju pravne mehanizme kako da se zaštite. Naravno, to se zloupotrebljava i zastrašuje ih se – kaže Iveković.

Strane radnike iz udaljenih zemalja uglavnom dovode agencije za posredovanje pri zapošljavanju ili za privremeno zapošljavanje. Da je riječ o unosnom biznisu, pokazuje i podatak da sada djeluje čak 415 agencija za posredovanju pri zapošljavanju i 352 agencije za privremeno zapošljavanje.

Što mogu biti rješenja

Kada ga upitamo koji su prijedlozi Novog sindikata za rješavanje pitanja stranih radnika, Iveković kaže:

Kao prvo, morao bi se bolje kontrolirati rad agencija koje dovode strane radnike na način da se od njih traži odgovornost za te radnike i nakon što ih dovedu u Hrvatsku. Najlakše je uzeti novac za posredovanje, dovesti ih i isporučiti nekom poslodavcu. Nakon toga oni više nemaju nikakvu obvezu i nikakvu brigu. A što se kasnije događa s radnicima, na primjer ako se radnik razboli ili dobije otkaz, njih nije briga. U tom dijelu mora se uvesti više reda i bolja kontrola. Drugo, mora se osigurati da se poštuju uvjeti koji su s radnicima dogovoreni prije dolaska. Ako je s radnikom dogovorena plaća od 800 eura, onda on mora imati plaću od barem 800 eura, a ne da mu se isplaćuje minimalac

Dalje, općenito treba poboljšati nadzor. Inspektorat je u ovom pitanju potpuno zakazao. Smatramo da bi standarde koji su propisani za smještaj sezonskih radnika trebalo primijeniti na sve strane radnike. Nadzor smještaja trebalo bi vršiti Ministarstvo unutarnjih poslova, a ne inspektorat jer je to puno ozbiljnija tema i jer je inspektorat potpuno neučinkovit.  

Postupanja institucija, Vlade, Predsjednika

Iako Iveković kaže da se zasad i Novi sindikat educira o tom pitanju kojim se bave tek nekoliko mjeseci, ističe da nisu zadovoljni postupanjem Vlade. 

– Već smo stupili u kontakt s europskim udrugama koje se bave problematikom stranih radnika kako bismo mogli prepoznati sva kršenja njihovih prava u našoj zemlji. Po svemu sudeći, postoje i neki indikatori da je ovdje riječ o modernom ropstvu. Sad smo u fazi učenja, a u kontaktu smo s europskim udrugama od kojih očekujemo pomoć u pritisku na Vladu. Naša Vlada zasad ignorira problem, ne rješava ga, nije čak niti prihvatila razgovor na tu temu kada smo ga zatražili. Svi se prave da to nije problem, a zapravo je to ogroman problem i može dovesti Hrvatsku na jako loš glasu Europskoj uniji.  Moram reći da ni odgovor iz Ureda Predsjednika države nije bio adekvatan. A budući da znamo da je nekim našim političarima upravo to najvažnije, onda ćemo se truditi da ih političari u EU zapitaju o statusu stranih radnika jer se time otvara prostor za bezakonje ne samo u Hrvatskoj nego i u cijeloj EU – kaže Iveković. 

Ako Hrvatska sama ne sredi stanje, idemo na europske instance

Novi sindikat najavio je da će podnijeti prijavu međunarodnim institucijama, no zasad još nisu pokrenuli neki konkretni postupak.

Najprije moramo prepoznati što se sve ovdje događa i pod koju vrstu prijestupa potpada ono što se događa u Hrvatskoj kako bismo kvalitetno mogli podnositi prijave. Ali, to će zasigurno uslijediti ako se nešto ne promijeni. Očekujemo od hrvatskih institucija da se tim pitanjem pozabave i prekinu nered. Dakle, zasad se obraćamo državnim institucijama, ali ako ne budu reagirale, ići ćemo na europske. Nije mi to drago, ali ako nas natjeraju, moramo – kaže Iveković.

Najveći problem – izmišljanje posrednika!!

Govoreći o agregatorima, Iveković ističe da je najveći problem što je to izmišljeno posredništvo. 

Digitalne platforme bi po svim odredbama radnog zakonodavstva, i hrvatskog i međunarodnog, morale imati odgovornost za svoje radnike. Naši vladajući, vjerojatno pod utjecajem jakih lobija (tu je riječ o vrlo jakim globalnim poslodavcima koji ne djeluju samo u Hrvatskoj, nego u svijetu), pišu zakone onako kako odgovara digitalnim platformama i kako bi ih se oslobodilo bilo kakve odgovornosti. Što nama vrijedi što će za neisplaćene plaće odgovarati neka firma agregator koja više ne postoji i radnici se neće imati gdje naplatiti. Stoga smo tražili da se agregatori ukinu ili barem da se nedvojbeno i nedvosmisleno utvrdi da su i digitalne platforme odgovorne za prava radnika koji rade za njih – kaže Iveković. 

Dodaje da je promjena koja se dogodila u Woltu nakon nedavnog bunta samo pokušaj da se pobuna smiri, a kad se smiri, sve će biti po starom. 

Kad su digitalne platforme stigle u Hrvatsku nudile su radnicima dobre uvjete, plaćale su dobro i ljudi su se navukli na njihove usluge. Dugoročno, njihov je plan kada se ljudi navuku na dostavu u kuću, a to se dogodilo vrlo brzo, da onda počnu rušiti cijenu rada i uvećavati svoju zaradu. Samo od naših ugostitelja platforme uzimaju od 27 do 32 posto od cijene proizvoda. U snižavanju cijene rada u Hrvatskoj odlično su im došli i strani radnici. Rješenja koja je predvidjela Vlada novim zakonom o radu koji će stupiti na snagu početkom iduće godine, smatramo u Novom sindikatu, čini nešto jako čudno: ne ide na ruku radnicima, već u nekim dijelovima idu u korist platformama, a u nekima u korist državnog proračuna. Naime, predviđena je puno stroža kontrola naplate poreza i doprinosa (dakle, izvori kojima se pune proračun i fondovi) , ali pitanje prava radnika nije unaprijeđeno. Kolektivno pregovaranje ne postoji niti je ono predviđeno izmjenama zakona kao ni zaštita uvjeta rada – na kraju će Mario Iveković.

Odgovorno.hr zahvaljuje gosp Ivekoviću, što je i na ovaj način informirao poslovnu i ukupnu hrvatsku javnost o jednom groznom problemu.

Nadamo se da ćemo ga shvatiti kao izazov.

Razgovor vodila: Mirela Drkulec Miletić

DOBRA HRVATSKA/MDM
Svibanj, 2023.

www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

više objava

Zamjenica urednika – novinarka

Ako vam se članak svidi, dijelite ga – podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet.

VEZANI ČLANCI
- Oglas -spot_img

NAJČITANIJE

- Oglas -spot_img
- Oglas -spot_img