Ministarstvo unutarnjih poslova ove je godine najavilo izdavanje najmanje 160 tisuća dozvola za boravak i rad stranaca u Hrvatskoj, što je oko 10 posto svih zaposlenih u našoj zemlji (1,550.000), i gotovo 30% više nego lani. Ali ni tu nije kraj. Procjenjuje se da bi broj izdanih dozvola u 2023. mogao biti i veći – čak 180 tisuća. Za usporedbu, lani je takvih dozvola izdano 124.121. Dakle, u dvije godine imamo rast radnih dozvola za 50%. Zna li se da u produktivnom sektoru imamo zaposlenih oko 800.000 (poljoprivreda, industrija, energetika, graditeljstvo, ugostiteljstvo i hotelijerstvo, promet.. i sl.), proizlazi da su strani radnici tu zastupljeni sa 20%. Od četiri radnika, jedan je stranac!
BEZ STRANIH RADNIKA NAŠE GOSPODARSTVO BI STALO! A KAKO IM UZVRAĆAMO?!
O problematičnom i nehumanom postupanju, mimo Zakona i postignutih svjetskih standarda, sa stranim radnicima u više je navrata u javnosti otvoreno govorio i Mario Iveković, predsjednik Novog sindikata što je i nas potaknulo na ovaj razgovor.

Ne treba puno da se već na prvi pogled uoči da u Hrvatskoj radi sve veći broj stranih radnika. Vidimo ih na biciklima i motociklima kao dostavljače, radnike na gradilištima, u prodavaonicama, na poljoprivrednim imanjima…
U Hrvatskoj najviše radi radnika iz BiH, zatim iz Srbije, a odmah potom iz Nepala, kojih je oko 12 tisuća. No, za razliku od Filipinaca, kod kojih njihova država regulira i nadzire zapošljavanje svojih državljana u drugim zemljama, Nepalci su prepušteni sami sebi.
O stranim se radnicima sve više piše i govori u medijima. Ima lijepih i pohvalih primjera, onih gdje su strani radnici ravnopravni dio zaposlenih, zajedno s Hrvatima, što pokazuje našu pravu dušu – otvorenost i gostljubivost, poslovnost, odgovornost i zrelost.Nažalost, sve češći su napisi s negativnim predznakom, neprihvatljivi slučajevi kao su rasistički napadi na strane radnike, neljudski uvjeti u kojima neki od njih žive i rade, minorna radnička prava i zaštita na radu… Malo po malo javnost sve više saznaje o detaljima užasnog položaja dijela stranih radnika u Hrvatskoj.
U potrazi za boljim životom mnogi od tih ljudi, naročito oni iz dalekih zemalja, stavili su sve na kocku da bi došli do boljeg života – podigli su kredit, stavili pod hipoteku sve što imaju kako bi skupili za avionsku kartu i dolazak u Hrvatsku. O tome preko koje agencije su stigli i kod kojeg su se poslodavca zaposlili, ovisit će i ostvarenje njihova „hrvatskog sna“. Neke će dočekati upravo ono što su s agencijom dogovorili prije dolaska, ali ozbiljne su šanse da dio njih zapadne u moderno ropstvo.
O TEŠKOM KRŠENJU RADNIH I LJUDSKIH PRAVA STRANIH RADNIKA
- Neki poslodavci i posrednici tjeraju strane radnike da rade po dva posla (rade i po 80 sati tjedno što je značajno više od zakonski dopuštenih 48 sati tjedno).
- Neki rade za minimalac, iako su dogovorili puno veću plaću, i to teške fizičke poslove. Dio zarade isplaćuje se na crno.
- Oduzimaju im dio zarade, tjeraju ih da od njih iznajmljuju bicikle ili skutere koji im služe kao sredstvo rada.
- Umjesto obećanog ugodnog smještaja, trpaju ih u zapuštene kuće ili kontejnere bez osnovnih higijenskih uvjeta, poput toaleta.
- Nehuman smještaj i siromašan gablec još im i naplaćuju.
- Posrednici dovedu radnika, naplate i nestanu, a uz njih kasnije nikog nema da im pomogne ako im pomoć zatreba.
- Prijetnje, obmanjivanje, manipuliranje, neinformiranje.
- U snižavanju cijene rada u Hrvatskoj nekim nesavjesnim poslodavcima odlično su došli strani radnici, posebno u djelatnosti dostave hrane (Wolt, Glovo, Bolt…) i taxi prijevoza (Uber, Bolt…).
U Hrvatskoj, dakle, promatrajući izolirano ovu problematiku, za dio ograđana kao da ne postoji vladavina prava, ni Zakon o radu.
Digitalne dostavljačke platforme– nevidljivi poslodavci kojima su bicikl i radnik isto
Borba za prava radnika na digitalnim platformama (Wolt, Uber, Bolt, Glovo…) dovela je Novi sindikat i njegova predsjednika Marija Ivekovića do toga da se počnu baviti i iznimno nezavidnim statusom dijela stranih radnika, jer baš u toj djelatnosti danas uglavnom rade strani radnici.
– U reguliranju prava radnika na digitalnim platformama važno je da se pomogn našim, ali posebno i stranim radnicima, ponajprije jer ih se iskorištava i to sa „strateškim“ ciljem smanjenja plaća i snižavanja razine uvjeta rada svim radnicima u toj djelatnosti. Mislim da im sindikalno organiziranje svima može mnogo pomoći – kaže Mario Iveković.
Naravno da to na neki ugrožava i naše radnike, jer poslodavci u stranim radnicima nalaze izvrsnu zamjensku radnu snagu – jeftinu i „nijemu“.
Zapravo, strani radnici iz dalekih zemalja postali su u vrlo kratkom vremenu, u nekoliko godina „odlična“ alternativa našim radnicima. Može ih se puno lakše iskorištavati, ne poznaju svoja prava ni zakone, osamljeni su i u stalnom strahu od otkaza i izgona…
Iako su predstavnici Novog sindikata u stalnom kontaktu sa stranim radnicima, zasad im se s članskom iskaznicom priključio samo jedan Indijac. Priča jednoga drugog Indijca svojedobno je uzburkala javnost. Taj je strani radnik na svojoj koži iskusio nepošteno postupanje prema stranim radnicima: zbog bolesti pao je s motora, a onda umjesto pomoći i bolovanja dobio – otkaz.
– Iako smo stalno u kontaktu sa stranim radnicima, oni se teško otvaraju, jer su u velikom strahu, a poslodavci im prijete deportacijom. Doznali smo da je jedan poslodavac, koji i inače svoje radnike drži u užasnom smještaju, otišao i korak dalje – radnicima je rekao da je sindikalno organiziranje stranih radnika u Hrvatskoj teroristički čin. Stoga se ti ljudi boje da će biti privedeni, uhićeni i da će im se tko zna što dogoditi – kaže Iveković.
Novi sindikat i Iveković postavili su dva osnovna cilja u svojoj sindikalnoj borbi za poboljšavanje prava radnika na digitalnim platformama:
- ukidanje agregatora, odnosno tvrtki posrednika između radnika i krajnjeg, stvarnog poslodavca
- kolektivno pregovaranje s poslodavcima o uvjetima rada.
Kada govori o problemima u reguliranju statusa stranih radnika, Iveković ističe da ih je jako puno. Mnogi poslodavci ciljano zapošljavaju strane radnike baš zato što oni ne znaju ništa o pravima radnika u Hrvatskoj. Kada ih mame u Hrvatsku, agencije im obećavaju dobre uvjete rada, plaćen smještaj, dobru plaću i sl. A kad ih namame, često je sve posve drukčije.
Trebamo rasvijetliti prakse nekorektnih poslodavaca
– Ne želim generalizirati. Naravno da svugdje ima poslodavaca koji su korektni i koji poštuju prava radnika. Ali, naš je posao da rasvijetlimo onaj dio poslodavaca koji su za radnike loši, neprihvatljivi i koje si Hrvatska kao država ne bi smjela dozvoliti. Previše ima slučajeva da je radnicima prije dolaska obećavano puno, a na kraju su prevareni. Mnogi poslodavci iskorištavaju njihovo ne poznavanje zemlje u koju su došli te im nude neprihvatljive uvjete života i rada te puno nižu plaću. Velik je problem što strani radnici ne poznaju hrvatski jezik i hrvatske zakone. Kada dobiju puno manju plaću ili je uopće ne dobiju, ne poduzimaju ništa jer ne poznaju pravne mehanizme kako da se zaštite. Naravno, to se zloupotrebljava i zastrašuje ih se – kaže Iveković.
Strane radnike iz udaljenih zemalja uglavnom dovode agencije za posredovanje pri zapošljavanju ili za privremeno zapošljavanje. Da je riječ o unosnom biznisu, pokazuje i podatak da sada djeluje čak 415 agencija za posredovanju pri zapošljavanju i 352 agencije za privremeno zapošljavanje.
Što mogu biti rješenja
Kada ga upitamo koji su prijedlozi Novog sindikata za rješavanje pitanja stranih radnika, Iveković kaže:
– Kao prvo, morao bi se bolje kontrolirati rad agencija koje dovode strane radnike na način da se od njih traži odgovornost za te radnike i nakon što ih dovedu u Hrvatsku. Najlakše je uzeti novac za posredovanje, dovesti ih i isporučiti nekom poslodavcu. Nakon toga oni više nemaju nikakvu obvezu i nikakvu brigu. A što se kasnije događa s radnicima, na primjer ako se radnik razboli ili dobije otkaz, njih nije briga. U tom dijelu mora se uvesti više reda i bolja kontrola. Drugo, mora se osigurati da se poštuju uvjeti koji su s radnicima dogovoreni prije dolaska. Ako je s radnikom dogovorena plaća od 800 eura, onda on mora imati plaću od barem 800 eura, a ne da mu se isplaćuje minimalac.
Dalje, općenito treba poboljšati nadzor. Inspektorat je u ovom pitanju potpuno zakazao. Smatramo da bi standarde koji su propisani za smještaj sezonskih radnika trebalo primijeniti na sve strane radnike. Nadzor smještaja trebalo bi vršiti Ministarstvo unutarnjih poslova, a ne inspektorat jer je to puno ozbiljnija tema i jer je inspektorat potpuno neučinkovit.
Postupanja institucija, Vlade, Predsjednika
Iako Iveković kaže da se zasad i Novi sindikat educira o tom pitanju kojim se bave tek nekoliko mjeseci, ističe da nisu zadovoljni postupanjem Vlade.
– Već smo stupili u kontakt s europskim udrugama koje se bave problematikom stranih radnika kako bismo mogli prepoznati sva kršenja njihovih prava u našoj zemlji. Po svemu sudeći, postoje i neki indikatori da je ovdje riječ o modernom ropstvu. Sad smo u fazi učenja, a u kontaktu smo s europskim udrugama od kojih očekujemo pomoć u pritisku na Vladu. Naša Vlada zasad ignorira problem, ne rješava ga, nije čak niti prihvatila razgovor na tu temu kada smo ga zatražili. Svi se prave da to nije problem, a zapravo je to ogroman problem i može dovesti Hrvatsku na jako loš glasu Europskoj uniji. Moram reći da ni odgovor iz Ureda Predsjednika države nije bio adekvatan. A budući da znamo da je nekim našim političarima upravo to najvažnije, onda ćemo se truditi da ih političari u EU zapitaju o statusu stranih radnika jer se time otvara prostor za bezakonje ne samo u Hrvatskoj nego i u cijeloj EU – kaže Iveković.
Ako Hrvatska sama ne sredi stanje, idemo na europske instance
Novi sindikat najavio je da će podnijeti prijavu međunarodnim institucijama, no zasad još nisu pokrenuli neki konkretni postupak.
– Najprije moramo prepoznati što se sve ovdje događa i pod koju vrstu prijestupa potpada ono što se događa u Hrvatskoj kako bismo kvalitetno mogli podnositi prijave. Ali, to će zasigurno uslijediti ako se nešto ne promijeni. Očekujemo od hrvatskih institucija da se tim pitanjem pozabave i prekinu nered. Dakle, zasad se obraćamo državnim institucijama, ali ako ne budu reagirale, ići ćemo na europske. Nije mi to drago, ali ako nas natjeraju, moramo – kaže Iveković.
Najveći problem – izmišljanje posrednika!!
Govoreći o agregatorima, Iveković ističe da je najveći problem što je to izmišljeno posredništvo.
– Digitalne platforme bi po svim odredbama radnog zakonodavstva, i hrvatskog i međunarodnog, morale imati odgovornost za svoje radnike. Naši vladajući, vjerojatno pod utjecajem jakih lobija (tu je riječ o vrlo jakim globalnim poslodavcima koji ne djeluju samo u Hrvatskoj, nego u svijetu), pišu zakone onako kako odgovara digitalnim platformama i kako bi ih se oslobodilo bilo kakve odgovornosti. Što nama vrijedi što će za neisplaćene plaće odgovarati neka firma agregator koja više ne postoji i radnici se neće imati gdje naplatiti. Stoga smo tražili da se agregatori ukinu ili barem da se nedvojbeno i nedvosmisleno utvrdi da su i digitalne platforme odgovorne za prava radnika koji rade za njih – kaže Iveković.
Dodaje da je promjena koja se dogodila u Woltu nakon nedavnog bunta samo pokušaj da se pobuna smiri, a kad se smiri, sve će biti po starom.
– Kad su digitalne platforme stigle u Hrvatsku nudile su radnicima dobre uvjete, plaćale su dobro i ljudi su se navukli na njihove usluge. Dugoročno, njihov je plan kada se ljudi navuku na dostavu u kuću, a to se dogodilo vrlo brzo, da onda počnu rušiti cijenu rada i uvećavati svoju zaradu. Samo od naših ugostitelja platforme uzimaju od 27 do 32 posto od cijene proizvoda. U snižavanju cijene rada u Hrvatskoj odlično su im došli i strani radnici. Rješenja koja je predvidjela Vlada novim zakonom o radu koji će stupiti na snagu početkom iduće godine, smatramo u Novom sindikatu, čini nešto jako čudno: ne ide na ruku radnicima, već u nekim dijelovima idu u korist platformama, a u nekima u korist državnog proračuna. Naime, predviđena je puno stroža kontrola naplate poreza i doprinosa (dakle, izvori kojima se pune proračun i fondovi) , ali pitanje prava radnika nije unaprijeđeno. Kolektivno pregovaranje ne postoji niti je ono predviđeno izmjenama zakona kao ni zaštita uvjeta rada – na kraju će Mario Iveković.
Odgovorno.hr zahvaljuje gosp Ivekoviću, što je i na ovaj način informirao poslovnu i ukupnu hrvatsku javnost o jednom groznom problemu.
Nadamo se da ćemo ga shvatiti kao izazov.
Razgovor vodila: Mirela Drkulec Miletić
DOBRA HRVATSKA/MDM
Svibanj, 2023.
www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr
Zamjenica urednika – novinarka
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.