Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta obilježava se svake godine 27. siječnja. Opća skupština Ujedinjenih naroda odabrala je ovaj datum obilježavanja u spomen na oslobađanje nacističkog koncentracijskog logora i logora za istrebljenje Auschwitz-Birkenau 1945. godine.
Ove se godine obilježava 80. godišnjica oslobađanja Auschwitz-Birkenaua, najvećeg kompleksa nacističkog koncentracijskog logora. U bivšem logoru održava se velika komemoracija na Međunarodni dan sjećanja na holokaust. Nazočiti će brojni šefovi država i vlada, te drugi uglednici.
Važnost Dana sjećanja na holokaust u današnjem kontekstu
Za cijeli je svijet Auschwitz tragično upisan u povijest. Ova 80. obljetnica oslobađanja logora Auschwitz prilika je za kolektivnu komemoraciju žrtvama. Podsjetnik je to na opasnost od ravnodušnosti i potrebu stalnog opreza kako bi se nadvladali stereotipi i predrasude.
Refren ‘nikad više’ izravno je utjecao na stvaranje onoga što je danas postala Europska unija, koja je u svom početku bila projekt mira i pomirenja nakon Drugog svjetskog rata.
Ovi napori da se prisjetimo holokausta i učimo iz povijesti od ključne su važnosti i u danešnjem kontekstu, koji karakteriziraju antisemitizam i poricanje holokausta, te iskrivljavanje i trivijalizacija povijesti, uzrokovano ili pojačano digitalnom tehnologijom, društvenim medijima te stranim uplitanjem i propagandom.
U srpnju 2024. Agencija EU-a za temeljna prava (FRA) objavila je rezultate svog najnovijeg istraživanja iskustava Židova i percepcije antisemitizma. Pokrivao je 13 država članica EU-a, u kojima živi oko 96% židovskog stanovništva EU-a. Ovo istraživanje, provedeno prije napada Hamasa u listopadu 2023. i rata u Gazi, otkrilo je visoke stope antisemitizma.
Učiti iz prošlosti za bolju budućnost
Na Dan sjećanja na holokaust prisjećamo se 6 milijuna Židova ubijenih u holokaustu i milijuna ljudi ubijenih pod nacističkim progonom različitih skupina, te tijekom nedavnih genocida u Kambodži, Ruandi, Bosni i Darfuru, te genocida nad Jazidima.
I dok rasizam i mržnja ne dovode uvijek do genocida, svi genocidi započinju podmuklim fazama uključujući propagandu, ‘drugost’ i dehumanizaciju. Profesor Gregory Stanton razvio je akademski model koji ocrtava 10 faza genocida, pokazujući da je genocid proces koji se razvija u fazama koje su predvidljive – ali ne i neizbježne. I u svakoj fazi ga preventivne mjere mogu zaustaviti. Učenje o holokaustu i novijim genocidima može nam svima pomoći da prepoznamo znakove upozorenja u svijetu oko nas.
Holokaust je bio pokušaj nacista i njihovih suradnika da unište sve Židove u Europi. Odvijao se u 22 različite zemlje uz aktivno sudjelovanje nekih od građana tih zemalja. Nadovezujući se na stoljećima antisemitizma (antižidovske mržnje), progon Židova započeo je čim su nacisti došli na vlast u Njemačkoj 1933. Klasifikacija, podjela ljudi na ‘nas’ i ‘njih’ uslijedila je s Nürnberškim zakonima koji su diskriminirali Židove, oduzimajući im njemačko državljanstvo. Bili su prisiljeni nositi žute zvjezdice, vizualnu manifestaciju mržnje koja je eskalirala do dehumanizacije, polarizacije, progona. U konačnici je to dovelo do istrebljenja 6 milijuna Židova.
Noviji genocidi predstavljaju neuspjeh čovječanstva da uči iz holokausta i podsjetnik da moramo činiti više kako bi izbjegli ponovne genocide u budućnosti.
DOBRA HRVATSKA
