Dan 27. siječnja je ušao u savjest čovječanstva: Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta

Dan sjećanja na holokaust međunarodni je dan koji želi podsjetiti na sve žrtve holokausta, posebno nad Židovima, a koje je provodila nacistička Njemačka i njezini suradnici u razdoblju nacizma. Pored Židova, u holokaustu su tijekom II sv. rata stradali i drugi europski narodi, Poljaci, Romi, drugi Slaveni … 

• Drugi svjetski rat ostavio je za sobom preko 53 milijuna žrtava (više civila).
• Tijekom rata u sustavnom državnom progonu i genocidu do uništenja – holokaustu – stradalo je oko dvije trećine od devet milijuna Židova koji su ranije živjeli u kontinentalnoj Europi.
• U holokaustu je stradalo i 5 milijuna pripadnika drugih naroda.
• U holokaustu je stradalo 1,5 milijuna djece.
• Holokaust se pored Njemačke, Poljske, sustavno provodio u nizu zemalja pa i u kvislinškoj NDH, u logorima Jasenovac, Slana, Jadovno i kod Gospića. 
• Rasni zakon NDH stupio je na snagu odmah po ustanovljenju NDH u travnju, kojim je otvoren put likvidaciji Židova (primjer: U Izvješću nadređenima javlja se: „U Novoj Gradišci do srpnja 1941. židovsko pitanje je „riješeno“. Što znači da 700 Židova tamo više nema.)
• Dan 27. siječnja, kada je 1945. godine Crvena armija oslobodila najveći nacistički koncentracijski logor Auschwitz u Poljskoj, Ujedinjeni narodi su 2005. godine proglasili danom sjećanja na sve žrtve holokausta.

(Napomena: Jedna šira definicija holokausta danas obuhvaća i ratne zatočenike, disidente i političke protivnike, mentalno i fizički bolesne, homoseksualce, Jehovine svjedoke, crnce te članove drugih manjinskih skupina – „niže rase“)

Spomen dan –  2005. odluka UN 

Rezoluciju o obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta Generalna skupština UN-a je 2005. godine. Dan se obilježava i cijelom svijetu nizom mirovnih, edukativnih, kulturnih i političkih aktivnosti kojima se želi: 

• odati još jednom počast žrtvama holokausta tijekom Drugog svjetskog rata, 
• podizati svijest o prevenciji genocida i doprinosi ostvarenju ciljeva UN-ove 
• sprječavati zaborav, negiranje i zanemarivanje bolne prošlosti holokausta 

Međunarodni dan sjećanja na holokaust podsjeća i na sve žrtve Drugog svjetskog rata, tijekom kojeg je život izgubilo 53 milijuna ljudi, među kojima gotovo 31 milijun civila. Ukupan broj Židova, žrtava nacističkog progona, procjenjuje se na 4,2 do 5, 8 milijuna. U holokaustu su stradala mnoga djeca, preko 1,5 milijun.

Prema Esther Gitman, od 39.500 Židova na području Hrvatske i BiH, samo njih oko 9.500 je preživjelo holokaust.

Auschwitz, logor s ciničnim natpisom na ulazu: „Rad oslobađa“

Međunarodni dan obilježava se 27. siječnja, kao spomen na dan 1945., kad je Crvena armija Sovjetskog saveza oslobodila 7.500 preostalih zatvorenika, koje su za sobom ostavili nacisti u svom najvećem koncentracijskom logoru Auschwitz, u tadašnjem gradu Oświęcimu u Poljskoj. 

Auschwitz u ondašnjoj Poljskoj bio najveći sabirni i radni logor Trećeg Rajha. Zapovjednik logora Rudolf Höß je na suđenju u Nürnberškom procesu je prvo kazao da je u logoru stradalo 3 milijuna ljudi, da bi to ispravio potom na 1,1 milijun ljudi, koju brojku je kasnije ustvrdila i većina povjesničara (700.000 do 1.1 milijun). Većina žrtava ubijena je u plinskim komorama Ciklonom B, a dio izgladnjivanjem, prisilnim radom, manjkom higijene, pogubljenjima i medicinskim eksperimentima. Rudolf Höß  je osuđen na smrt i 1947. godine obješen pred ulazom u logor Auschwitz.

Yad Vashem – središnje svjetsko mjesto očuvanja sjećanja

Središnje svjetsko mjesto očuvanja sjećanja na žrtve holokausta danas je centar Yad Vashem u Jeruzalemu. Od 1953. godine Yad Vashem je i svjetski centar za dokumentaciju, istraživanje i edukaciju o holokaustu. Memorijalni centar Yad Vashem je ustanovi posebnu listu heroja pod nazivom PRAVEDNICI MEĐU NARODIMA, na koju se uvrštava osobe koje su tijekom holokausta spašavale Židove riskirajući svoj vlastiti život. Svatko tko je posjetio Yad Vashem, izašao je užasnut i ganut, kako se i meni i mojim prijateljima dogodilo 2019.

Opominjuća 75. obljetnica – aktivnosti protiv zaborava i negiranja 

Prije par godina obilježene je tužna okrugla godišnjica – 75. godišnjica oslobađanja nacističkog logora Auschwitz-Birkenau. Tema obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta bilo je geslo „75 godina nakon Auschwitza – obrazovanjem i sjećanjem na holokaust za postizanje globalne pravde“. Riječi koje ukazuje na potrebu univerzalne borbe protiv antisemitizma i svih ostalih oblika diskriminacije kako bi se osiguralo poštivanje ljudskih prava u cijelom svijetu.

U naše vrijeme, danas, tema holokausta je dodatno aktualna jer postoje sustavni pokušaji nekih skupina njegova umanjenja ili negiranja, kako u Hrvatskoj, tako i u Europi, a i prirodni ljudski zaborav pridonosi tome. Hrvatska je članica Međunarodnog saveza sjećanja na holokaust (IHRA), koji okuplja tridesetak država. Godine 2023. Hrvatska predsjeda IHRA-om; ova će se godina posvetiti upravo borbi protiv umanjenja i negiranja zločina u Drugom svjetskom ratu.

U Hrvatskoj se prigodnim aktivnostima, komemorativnim skupovima, tematskim predavanjima i drugim svake godine obilježava sjećanje na žrtve holokausta.

„Žrtve Holokausta trajni su nam podsjetnik i upozorenje na dimenzije zla koje mogu proizaći iz mržnje. Holokaust je strašno nasljeđe i naše povijesti. Imamo odgovornost da nikada ne zaboravimo i obvezu učiniti sve da se zločini nikad više ne ponove“, poručio je premijer na obilježavanju Dana sjećanja na holokaust 2022. Andrej Plenković.

Povodom obilježavanja Dana holokausta u Hrvatskoj 2023. 

Republika Hrvatska će u 2023. i 2024. godini predsjedati Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust (IHRA). Radi se o tijelu uspostavljenom 1998. godine, radi jačanja i promicanja obrazovanja, sjećanja i istraživanja o Holokaustu. IHRA se sastoji od 35 država članica i 10 država promatrača, a Hrvatska je pristupila Savezu 2005. godine. Kao članica IHRA-e, Hrvatska s ostalim članicama Saveza i organizacijama civilnog društva pridonosi širenju znanja, javnom djelovanju te razvoju standarda na području obrazovanja mladih naraštaja o strahotama i povijesnoj istini o holokaustu. Aktivnost Hrvatske kao predsjedavajuće IHRA, možete pratiti na stranicama Vlade RH.

U povodu Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta koji se obilježava 27. siječnja i početka obilježavanja hrvatskog predsjedanja Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust – IHRA-om, Agencija za odgoj i obrazovanje uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja i drugih partnera organizira jubilarni dvadeseti državni stručni skup „Poučavanje i učenje o holokaustu i sprečavanju zločina protiv čovječnosti“.

Međunarodni dan sjećanja na žrtve holikausta prigoda je i za odavanje priznanja hrvatskim Pravednicima među narodima, koji su izložili vlastite živote kako bi spasili svoje sugrađane židovske vjere. Osječki intelektualac, odvjetnik, arhivist i povjesničar Kamilo Firinger (1893. – 1984.) u utorak, 24.01.2023., na svečanosti u Kulturnom centru u Osijeku, posmrtno je proglašen pravednikom među narodima Yad Vashema. Kamilo Firinger 130. je Hrvat “Pravednik među narodima”.

DOBRA HRVATSKA
GT&MT