Međunarodni dan zaštite močvara i močvarnih staništa obilježava se 2. veljače u svim državama svijeta. Na taj dan 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru donesena je Konvencija o zaštiti vlažnih staništa, koju je do danas potpisalo više od 159 zemalja, među kojima i Hrvatska. Ramsarska Konvencija je sporazum koji čini okvir za međunarodnu suradnju u zaštiti i razumnom iskorištavanju močvara.
Konvencija je u Hrvatskoj stupila na snagu 25. lipnja 1991. godine. Hrvatska trenutno ima 5 područja označenih kao močvarna područja od međunarodnog značaja (Ramsarska područja): Crna Mlaka, Donji tok Neretve, Kopački rit, Lonjsko i Mokro polje, s ukupnom površinom od 93.590 hektara.
Mediteranska inicijativa za močvarna područja (MedWet) osnovana je 1991. godine i okuplja 27 mediteranskih i perimediteranskih zemalja koje su stranke Ramsarske konvencije o močvarama, među kojima je i Hrvatska. Cilj ove inicijative je osigurati učinkovito očuvanje funkcija i vrijednosti mediteranskih močvara.
Dana 30. kolovoza 2021. Opća skupština UN-a usvojila je Rezoluciju 75/317 kojom je 2. veljače ustanovljen kao Međunarodni dan zaštite močvara i močvarnih staništa.
Značaj močvara i močvarnih staništa
Močvare su ekosustavi u kojima je voda primarni čimbenik koji kontrolira okoliš i pripadajući biljni i životinjski svijet. Široka definicija močvara uključuje i slatkovodne i morske i obalne ekosustave kao što su sva jezera i rijeke, podzemni vodonosnici, močvare i močvare, vlažni travnjaci, tresetišta, oaze, estuariji, delte i plimne ravnice, mangrove i druga obalna područja, koraljni grebeni, i sva mjesta koja je napravio čovjek kao što su ribnjaci, rižina polja, rezervoari i solane. Ukratko močvarna područja ili vlažna staništa možemo definirati kao dijelove zemlje koji plave, periodično ili stalno. Duž obale, močvare su zaštita od prodora mora. U kopnenim dijelovima imaju funkciju spužve te upijaju velike količine padalina koje se tu skladište te time sprečavaju poplavu na širem području. Prirodne močvare i šume imaju glavnu ulogu u održavanju zaliha čiste slatke vode.
Ta su zemljišta ključna za ljude i prirodu, s obzirom na intrinzičnu vrijednost ovih ekosustava te njihove koristi i funkcije, uključujući njihov ekološki, klimatski, društveni, ekonomski, znanstveni, obrazovni, kulturni, rekreacijski i estetski doprinos održivom razvoju i ljudskom blagostanju.
Iako pokrivaju samo oko 6% kopnene površine Zemlje, 40% svih biljnih i životinjskih vrsta živi ili se razmnožava u močvarama. Bioraznolikost močvarnih područja važna je za naše zdravlje, opskrbu hranom, za turizam i radna mjesta. Močvare su vitalne za ljude, druge ekosustave i našu klimu, kroz regulaciju voda, kontrolu poplava i pročišćavanje vode. Opstanak više od milijarde ljudi diljem svijeta ovisi o močvarama – to je otprilike jedan od osam ljudi na Zemlji.
Zašto su močvare u opasnosti
Močvare su među ekosustavima s najvećim stopama opadanja, gubitka i degradacije. Prema predviđanjima ovi će se negativni trendovi nastaviti i dalje uzrokovani brzim rastom ljudske populacije, neodrživaom proizvodnjom i potrošnjom, kao i nepovoljnim učincima klimatskih promjena.
Močvare nestaju tri puta brže od šuma i najugroženiji su ekosustav na Zemlji. U samo 50 godina — od 1970. — izgubljeno je 35% svjetskih močvara. Procjenjuje se da je od početka 18. stoljeća do danas u svijetu nestalo čak 78% močvarnih staništa. Ljudske aktivnosti koje dovode do gubitka močvara uključuju isušivanje i zatrpavanje za potrebe poljoprivrede i gradnje, onečišćenje, prekomjerni izlov i prekomjerno iskorištavanje resursa, uvođenje invazivnih vrsta te klimatske promjene.
Ovaj začarani krug gubitka močvara, ugroženih sredstava za život i produbljivanja siromaštva rezultat je pogrešnog viđenja močvara kao pustih područja, a ne životnih izvora poslova, prihoda i osnovnih funkcija ekosustava. Ključni izazov je promijeniti način razmišljanja kako bi se vlade i zajednice potaknule da cijene i daju značaj močvarama.
Kako se močvare bore protiv klimatskih promjena?
Močvare izuzetno dobro apsorbiraju ugljični dioksid čime usporavaju globalno zagrijavanje i smanjuju zagađenje, stoga ih se često naziva “bubrezima Zemlje”. Sama tresetišta pohranjuju dvostruko više ugljika nego sve svjetske šume zajedno. No, kada se isuše i unište, močvare emitiraju ogromne količine ugljika. Močvare također predstavljaju zaštitu od utjecaja poplava, suša, uragana i tsunamija te jačaju otpornost na klimatske promjene.
Očuvanje i obnova močvara i močvarnih područja
UN poziva na hitno podizanje nacionalne i globalne svijesti o močvarama kako bismo preokrenuli njihov brz gubitak i potaknuli akcije za njihovo očuvanje i obnovu. Obnovljena močvarna područja mogu pružiti mnoge funkcije koje pružaju i izvorna prirodna močvarna područja. Međunarodni dan zaštite močvara i močvarnih staništa idealno je vrijeme za povećanje razumijevanja ljudi o ovim kritično važnim ekosustavima.
Pročitajte i druge naše članke na temu močvara i močvarnih staništa…
DOBRA HRVATSKA