spot_img

Najava novog smjera! Kako će za tri, pet godina poljoprivreda u EU biti zelenija, zdravija, održiva…

… što znači održivija, zdravlju bliža, privržena autohtonom životu, flori i fauni, krajobrazima, sigurnosti hrane i načelima pravednosti, razboritosti i transparentnost? Počinju li velike promjene najavom novog smjera kojeg su Europarlamentarci usvojili sredinom listopada 2020.?

Europski parlament je usvojio stajalište o reformi poljoprivredne politike nakon 2022. godine te je njegov pregovarački tim sad spreman započeti pregovore s ministrima država članica. Buduća poljoprivredna politika Unije trebala bi biti fleksibilnija, održivija i otpornija na krize kako bi se zajamčila sigurnost hrane diljem EU-a

Poticat će se, osiguravati potpora za:

  • razvoj veće otpornosti na krize, povećanje sigurnosti prehrane u EU…
  • ciljane i cjelovite ekološke programe,
  • projekte poljoprivrednika koji dokažu da vode računa (i) o okolišu
  • zaštitu bioraznolikosti npr. prenamjenom dijela zemljišta u krajobraz koristan za bioraznolikost (živice, neproduktivno drveće i ribnjaci).
  • lakše nošenje s klimatskim promjenama
  • mala i srednje te mlade poljoprivredne poduzetnike
  • više standarde u području zaštite okoliša, zdravlja ili dobrobiti životinja….

Europarlamentarci za zeleniju, pravedniju i otporniju poljoprivrednu politiku!

Zastupnici u Europskom parlamentu prihvatili su promjenu smjera kako bi se poljoprivredna politika EU-a bolje prilagodila potrebama država članica, ali su inzistirali na očuvanju ravnopravnih uvjeta diljem Unije. Nacionalne vlade trebale bi izrađivati strateške planove u kojima će navesti kako namjeravaju provesti ciljeve EU-a na terenu i podnositi ih Komisiji na odobrenje. Komisija bi trebala provjeravati njihovu uspješnost, a ne samo usklađenost s pravilima EU-a.

 

Promicanje veće okolišne učinkovitosti poljoprivrednih gospodarstava

Europarlamentarci su upozorili kako bi ciljeve strateških planova trebalo ostvarivati u skladu s Pariškim sporazumom. Naime, Parlament je pojačao zahtjeve za tzv. uvjetovanost, odnosno prakse kojima se pazi na klimu i okoliš, a koje svaki poljoprivrednik mora primijeniti da bi primio izravnu potporu.

Uz to, zastupnici žele da se najmanje 35 % sredstava za ruralni razvoj odvoji za razne mjere povezane s okolišem i klimom. Nadalje, najmanje 30 % sredstava za izravna plaćanja trebalo bi biti namijenjeno ekološkim programima koji bi povećati dohotke poljoprivrednika, a trebali biti dobrovoljni.

Zastupnici su inzistirali i na osnivanju savjetodavnih službi za poljoprivredna gospodarstva u svim državama članicama i odvajanju najmanje 30 % sredstava koja su dobile od EU-a za pomoć poljoprivrednicima u suzbijanju klimatskih promjena, održivom upravljanju prirodnim resursima i zaštiti bioraznolikosti. Od država članica zatražili su i da potaknu poljoprivrednike da 10 % svojeg zemljišta odvoje za krajobraz koristan za bioraznolikost, kao što su živice, neproduktivno drveće i ribnjaci.

 

Smanjenje isplata velikim gospodarstvima, potpora za male i mlade poljoprivrednike

Zastupnici su glasali za to da se progresivno smanjujui godišnja izravna plaćanja poljoprivrednicima koji primaju 60.000 eura ili više. Isto tako, traže da se najviši mogući iznos tih plaćanja ograniči na 100.000 eura. Međutim, poljoprivrednici bi imali mogućnost odbiti 50 % plaća povezanih s poljoprivrednom djelatnošću od ukupnog iznosa prije smanjenja. Malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima trebalo bi biti namijenjeno najmanje 6 % nacionalnih izravnih plaćanja, no ako je taj postotak viši od 12 % pragovi bi trebali biti dobrovoljni.

Također, države članice mogle bi upotrijebiti najmanje 4 % svojih dodijeljenih sredstava za izravna plaćanja za potporu mladim poljoprivrednicima. Dodatna potpora mogla bi se osigurati iz sredstava za ruralni razvoj, pri čemu bi se prednost mogla dati ulaganjima mladih poljoprivrednika.

Zastupnici su naglasili da bi potpore EU-a trebale biti namijenjene samo fizičkim i pravim osobama koje obavljaju barem minimalne poljoprivredne aktivnosti. Neke javne i komercijalne subjekte trebalo bi automatski isključiti, kao one koji upravljaju zračnim lukama, željezničkim poduzećima, vodoopskrbnim poduzećima, agencijama za nekretnine, trajnim sportskim i rekreativnim terenima.

Nema promjena u obilježavanju proizvoda na biljnoj bazi.

Zastupnici su odbili sve prijedloge za zabranu korištenja naziva koji asociraju na meso za proizvode koji ne sadrže meso. Ništa se neće promijeniti u vezi s proizvodima na biljnoj bazi i nazivima koja su trenutačno u upotrebi. ​

Pomoć poljoprivrednicima za suočavanje s rizicima i krizama

Parlament je zatražio i dodatne mjere za pomoć poljoprivrednicima za suočavanje s rizicima i mogućim krizama u budućnosti. Zastupnici žele transparentnije tržište, strategiju intervencije za sve poljoprivredne proizvode i da prakse kojima se nastoje uvesti viši standardi u području zaštite okoliša, zdravlja ili dobrobiti životinja budu izuzete od pravila o tržišnom natjecanju. Traže i da pričuva za krize, namijenjena poljoprivrednicima u slučaju nestabilnosti cijena ili tržišta, umjesto ad hoc rješenja postane trajni instrument s namjenskim proračunom.

Foto: gpointstudio – www.freepik.com

 

Strože sankcije za opetovane prekršaje i pritužbeni mehanizam EU-a

Parlament želi postrožiti sankcije za opetovane kršitelje zahtjeva EU-a, na primjer u pogledu okoliša i dobrobiti životinja. To bi poljoprivrednike moglo stajati 10 % iznosa potpore (umjesto trenutačnih 5 %).

Zastupnici traže i uspostavu ad hoc pritužbenog mehanizma EU-a. Njemu bi se mogli obratiti poljoprivrednici i ruralni korisnici suočeni s nepravednim postupanjem ili postupanjem koje ih dovodi u nepovoljan položaj u pogledu poticaja EU-a ako nacionalna tijela ne riješe njihove pritužbe.

Uredbe o strateškim planovima, zajedničkoj organizaciji tržišta te financiranju i nadzoru ZPP-a i upravljanju ZPP-om usvojene su s većinom glasova zastupnika u Europskom parlamentu.

Podsjetimo, zadnja reforma zajedničke poljoprivredne politike, koja datira iz 1962., provedena je 2013. godine. Pravila koja su trenutačno na snazi istječu 31. prosinca 2020., a njih bi trebala zamijeniti prijelazna pravila, koja će vrijediti sve dok Parlament i Vijeće ne dogovore i odobre reformu ZPP-a. Na ZPP otpada 34,5 % proračuna Unije za 2020. (58,12 milijardi eura). Otprilike 70 % sredstava ZPP-a koristi se za podupiranje šest do sedam milijuna poljoprivrednih gospodarstava u EU-u.

Izvori:
Europski parlament/ Ekovjesnik
https://www.ekovjesnik.hr/clanak/3415/europarlamentarci-za-zeleniju-pravedniju-i-otporniju-poljoprivrednu-politiku

DOBRA HRVATSKA
Listopad, 2020.

 

Ako vam se članak svidi, dijelite ga – podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet.

VEZANI ČLANCI
- Oglas -spot_img

NAJČITANIJE

- Oglas -spot_img
- Oglas -spot_img