INA u svoje strateške poslovne odrednice uključuje i tranziciju prema novim biznisima, što znači i razvijanje projekata koji nisu nužno vezani za naftu i plin.
Dugoročna održivost imperativ je svijeta u kojem živimo. Teme poput klimatskih promjena, siromaštva i pandemije dolaze u prvi plan i jasno daju do znanja kako će agilnost i inovativnost koja vodi do održivosti biti jedna od ključnih vještina koje treba savladati za osiguranje kontinuiteta i održivosti poslovanja.
Prilagodba poslovanja zahtjevima i potrebama nove realnosti
Postojeći poslovni modeli i proizvodi mijenjaju se brže nego ikada i sve se više prilagođavaju zahtjevima i potrebama suvremene realnosti. Ovaj trend se odražava i na naftnu industriju, promjenama u načinu na koji potrošači percipiraju i koriste energiju. Tu možemo govoriti o nizu novih trendova kao što su električna vozila, vozila na vodik, ekonomija dijeljenja i nova percepcija mobilnosti koja je sve jača među mlađim generacijama.
S druge strane, naftne industrije počinju se povezivati i s obnovljivim izvorima energije. Velike naftne kompanije, ali isto tako i one manje, započele su tranziciju te se sve češće u kontekstu tranzicije prema nisko ugljičnom gospodarstvu spominje električna energija.
I INA je u svoje strateške odrednice uključila razvijanje projekata koji nisu nužno vezani za naftu i plin, ali se na neki način naslanjaju na poslovanje najveće hrvatske naftne kompanije. Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora zasigurno spada u jedan od tih smjerova razvoja.
Ipak, treba imati na umu da obnovljivi izvori energije sami po sebi ne jamče održivost. Održivost je mnogo složenija i treba zadovoljiti ekološke, društvene i ekonomske kriterije. Upravo zato ne govorimo o kraju ere fosilnih goriva nego je ispravnije govoriti o tranziciji k drugačijem energetskom miksu u kojem će različiti izvori energije pronalaziti svoje mjestu sukladno načelima održivosti.
Sa sunčanim elektranama u Sisku i Molvama prema drugačijoj budućnosti
Dobar primjer zadovoljavanja ključnih načela održivosti je Inin program razvoja solarnih elektrana na postojećim industrijskim postrojenjima i to se posebice odnosi na dva projekta koja su u pripremi – sunčane elektrane u Sisku i na Molvama.
Dio transformacije prostora rafinerije u Sisku je i Solarna elektrana nazivne snage 3MW kojom bi se iskoristio dio postojećeg prostora i na taj način revitalizirao. Postavljanjem solarnih panela u prostoru rafinerije daje se poticaj ukupnoj transformaciji poslovanja u Sisku, ali i prenamjeni prostora koja daje novu vrijednost zajednici.
Sličnim konceptom korištenja postojećih postrojenja pristupilo se pri planiranju solarne elektrane u Molvama gdje je još veći prostor iskorišten za projektiranje elektrane snage 9MW koja se može mjeriti s najvećima u Hrvatskoj.
Samo nekoliko podataka o projektima može vam dati bolji osjećaj veličine – više od 35.000 panela opsluživat će dvije elektrane na gotovo 15.000 m2 prostora.
Ovim projektima INA otvara vrata jednom sasvim novom modelu poslovanja koji ne završava samo na solarnim elektranama, nego računa i na potencijal razvoja drugih obnovljivih izvora kao što su iskorištavanje geotermalne energije ili energije vjetra.
Naravno, Inino temeljno poslovanje još će dugo ostati okosnica kompanije; ipak, shvaćajući ozbiljno promjene koje se događaju te prihvaćajući nove potrebe društva i kupaca, INA s ovakvim novim projektima kreće prema novoj poslovnoj platformi za budućnost.
INA d.d.
DOBRA HRVATSKA
Travanj, 2021.