Troje planinara visjelo je sa stijene visoke 300 metara na Biokovu, a ispod njih zjapila je provalija duboka 150 metara. Od pada ih je osiguravao samo jedan jedini klin, koji je mogao svakoga časa popustiti. Nakon trosatne akcije spasili su ih članovi makarskog i splitskog HGSS-a pomoću helikoptera HV-a. Elisa helikoptera okretala se na samo metar udaljenosti od stijene. Scena kao iz filmova o Jamesu Bondu, o kojoj su se te 2015. godine raspisali mediji.
Možda nisu sve akcije Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS) tako spektakularne, ali gotovo sve su opasne i neizvjesne do samoga kraja.
U opsežnoj potrazi za tijelom silovane i ubijene djevojke Antonije Bilić sudjelovalo je čak 120 HGSS-ovaca , čemu su posvetili 20.000 sati, što naša kolektivna svijest i danas pamti.
Djevojke i dečki u crvenim HGSS-ovim odorama danas su simbol pouzdanosti i stručnosti službe koja već punih 70 godina nesebično spašava ljude (i životinje) iz nemogućih situacija i s najnepristupačnijih terena. I sve to rade dobrovoljno i bez plaće. Bravo! Statistika je suhoparna, ali ova je puna života: godišnje HGSS poduzme 500 akcija u planinama, 180 potraga za nestalim osobama, 270 intervencija, 30-ak akcija uz upotrebu helikoptera i 20-ak akcija spašavanja na vodi.
Skromni počeci, današnja izvrsnost
Početak je bio skroman, sve se dogodilo jednostavno. Stotinjak planinara okupilo se u siječnju 1950. i u sklopu Hrvatskog planinarskog društva osnovalo Hrvatsku gorsku službu spašavanja kako bi spašavala planinare. Već 25. travnja imali su prvu intervenciju pa taj dan obilježavaju kao svoj rođendan. U ovih sedam desetljeća svoju je požrtvovnost i profesionalnost HGSS dokazao u više od 10.000 akcija. Postajao je sve bolje opremljen, ovladao je svim modernim tehnikama spašavanja, prvi se počeo služiti helikopterima u akcijama spašavanja, a odnedavno ima i flotu bespilotnih letjelica (dronova). U svoje su redove osim iskusnih planinara uključili i alpiniste, speleologe, skijaše, a od 1996. u njihovu su timu i posebno obučeni potražni psi. Slične organizacije u mnogim zemljama naplaćuju svoje usluge, ali HGSS je od početka bio i ostao dobrovoljna služba, a njezini su članovi isključivo volonteri. Mnogo im znače donacije tvrtki i pojedinaca.
Često nas današnji HGGS-ovci nasmijavaju duhovitim objavama na društvenim mrežama, poput znaka zabrane s prekriženim japankama. Ili njihov komentar na vijest da će Česi doći na Jadran unatoč korona krizi: „Što japanka sastavi, ni korona ne rastavi.“
Iako su se HGSS-ovci naspašavali i neopreznih inozemnih turista, ipak se 80 posto njihovih intervencija odnosi na domaće ljude.
Danas, nakon 70 godina, HGSS je nacionalna, dobrovoljna, stručna, neprofitna, humanitarna i nestranačka udruga od javnog interesa koja se brine o sigurnosti građana. Od 2015. operativna su snaga sustava Civilne zaštite, a ustroj i djelatnost službe propisani su Zakonom o HGSS-u iz 2006. Udruga kojoj je posvećen i jedan zakon – nije li to samo po sebi nevjerojatan dokaz značaja i dobrobiti koje su svjesni svi građani i institucije jedne zemlje.
Misija koja nadahnjuje
„Spašavanje i sprečavanje nesreća u planinama i posvuda gdje naša vještina, znanje i oprema ljudima može spasiti život“, misija je HGSS-a, koju su ugradili u svoj statut.
„HGSS nije samo služba za spašavanje, nego izvrsnost koja pomiče standarde i granice mogućega. HGSS je uspostavio novi etički odnos prema spašavanju – da se za svaki ljudski život treba boriti svim silama i znanjem“, kaže dugogodišnji pročelnik HGSS-a Vinko Prizmić, koji je u službi djelovao 47 godina i sudjelovao u više od 2000 akcija spašavanja.
Prizmić dodaje da je ponosan što je HGSS pridonio sustavu sigurnosti, što su „prozivali“, inicirali zakone, uvođenje broja 112, prvi započeli s helikopterskim spašavanjima i uveli niz sposobnosti koje su poslije postale standard i zbog čega je Hrvatska danas sigurnija zemlja… „Unaprijedili smo sustav potraga, uveli specijalizirane potražne pse, spašavanje na brzim i divljim vodama i još mnogo toga“, kaže.
Svjetski ugled
Svojim zahtjevnim i profesionalnim akcijama stekli su golem ugled u svjetskoj spasilačkoj zajednici i postali spasilačka elita. Spasioci iz inozemstva dolaze u HGSS na obuku, a služba je, uz domaća, dobila i mnoga međunarodna priznanja i nagrade.
Članova HGGS-a, tih entuzijasta i volontera, a ujedno i profesionalaca, mlađih i „seniora“, danas je oko 1.000
Zbog svega što su u 70 godina učinili, zbog hrabrosti, humanosti i poštenja, HGSS i njegovi članovi uživaju veliko povjerenje i divljenje građana Hrvatske. I zato smo ponosni na svoj HGSS!
Mirela Drkulec Miletić
DOBRA HRVATSKA
Rujan, 2020.
Zamjenica urednika – novinarka
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.