Pročitajte: INA je primjer organiziranja volontera i primila je Priznanje za izrazito veliki i značajni doprinos razvoju korporativnog volontiranja u Hrvatskoj

  • INA ima gotovo 1400 volontera i predvodnik korporativnog volontiranja u Hrvatskoj
  • INA Klub volontera djeluje još od 2011. godine
  • INA je također potpisala Povelju o volontiranju zaposlenika

Volonterski centar Zagreb održao je 7. svibnja 2019. treću Konferenciju o korporativnom volontiranju i Sajam volontiranja u Kongresnom centru Forum u Zagreb. Na konferenciji je Ini uručeno Priznanje za izrazito veliki i značajni doprinos razvoju korporativnog volontiranja u Hrvatskoj kako bi se naglasila spremnost kompanije na suradnju i doprinos u području korporativnog volontiranja.

Također, kao predvodnik korporativnog volontiranja u Hrvatskoj, kompanija je uz ostalih 20-ak tvrtki i institucija potpisala i Povelju o volontiranju zaposlenika, čime su još jednom potvrđene Inine dobre prakse.

Član Uprave Ine g. Niko Dalić zahvalio je na vrijednom priznanju: „Tijekom više od pet desetljeća poslovanja INA je uvijek bila pouzdan partner lokalnim zajednicama u kojima djeluje te društvu u cjelini. Iznimno mi je drago što smo danas dio ovog događanja i što zajednički gradimo sustavniji pristup volontiranju u organizacijama. Ovo priznanje vrlo nam je značajno jer smo kao kompanija uložili puno truda i vremena, ali i ljubavi u mnogobrojne volonterske projekte koje smo proveli, kako samostalno, tako u suradnji s različitim partnerima. Veoma sam ponosan na sve naše zaposlenike uključene u Inin Klub volontera.“

INA je 2011. pokrenula Projekt korporativnog volontiranja svojih zaposlenika s ciljem dobrovoljnog ulaganja osobnog vremena, truda, znanja i vještina za opću dobrobit. Tako je nastao INA Klub volontera, koji danas djeluje u čitavoj Hrvatskoj i broji gotovo 1.400 članova te je sudjelovao u ukupno više od 240 volonterskih akcija.

Godine 2010. i 2012. godine Klub je dobio nagradu Volonterskog centra Osijek za doprinos poslovnog sektora razvoju volonterstva na području Slavonije i Baranje. Posebna priznanja Volonterskog centra Osijek za doprinos poslovnog sektora razvoju volonterstva Klub je primio pet godina zaredom od 2014. godine, a u 2018. godini Klub je osvojio i nagradu lokalnog volonterskog centra Orkas za najbolju kompaniju koja provodi volonterski program.

O INA Grupi

INA Grupa ima vodeću ulogu u naftnom poslovanju u Hrvatskoj te značajnu ulogu u regiji u istraživanju i proizvodnji nafte i plina, preradi nafte te distribuciji nafte i naftnih derivata. INA Grupu čini više ovisnih društava u potpunom ili djelomičnom vlasništvu INA, d.d. Sjedište Grupe nalazi se u Zagrebu, Hrvatska. U području istraživanja i proizvodnje nafte i plina, INA danas posluje, osim u Hrvatskoj, u Angoli i Egiptu. Prerada nafte odvija se u Ininim rafinerijama nafte; RN Rijeka i RN Sisak, dok se regionalna maloprodajna mreža sastoji od 500 maloprodajnih mjesta u Hrvatskoj i u susjednim zemljama. INA Grupa je članica MOL Grupe.

Dobra Hrvatska,
Svibanj, 2019.

VITALNA TEMA: Ekonomski rast usporava. Nejednakost, demografija i okoliš trebaju doći u centar pažnje!

Foto: Freepik

Tokyo – Japan već desetljećima institucije prilagođava usporenom ekonomskom rastu i starenju

 „Jedino možemo očekivati daljnji porast duga“, kaže Reiner Klingholz iz berlinskog instituta koji je proveo istraživanje o izazovima svijeta bez ekonomskog rasta „Rješavanje strukturnih problema, smanjivanjem kamatnih stopa i zaduživanjem, dakle korištenjem cikličnih ekonomskih instrumenata – pogrešno je.“ 

Svjedočimo li prekretnici u povijesti čovječanstva? Potkraj prošle godine berlinski Institut za demografiju i razvoj objavio je studiju koja istražuje problem dugotrajne stagnacije ekonomskog rasta u svijetu, s naglaskom na razvijenim zemljama. Institut smatra kako je malo vjerojatno da će industrijske zemlje povratiti visoke stope ekonomskog rasta iz prošlosti. No naši sustavi o kojima ovisimo razvijali su se te ovise o ekonomskom rastu. Ostanu li kakvi su danas, širi društveni slojevi neće sudjelovati u prosperitetu i porastu kvalitete života kakve očekuju. Jesmo li pripremljeni na ono što slijedi?

Ekonomski rast u industrijskim državama polako godinama usporava (Slike 1 i 2). Trend je uzrokovan strukturnim faktorima kao što su demografske promjene i povećanje nejednakosti. Države koje su pogođene trendovima trebale bi sustave pripremati za kontinuirano smanjenje rasta.

Slika 1. Godišnje stope rasta BDP-a Njemačke u desetogodišnjim intervalima (%) od 1951. godine. Izvor: Penn World Table, German Federal Statistical Office (as of 2015) 23, Berlin Institute.
Slika 2. Desetogodišnji prosjek rasta BDP-a za odabrane zemlje (%) od 1951. d0 2015. godine. Izvor: Penn World Table, German Federal Statistical Office (as of 2015) 23, Berlin Institute.

Rast se pojavljuje kao ultimativni cilj na međunarodnim samitima i u ekonomiji, u ustavima i programima političkih stranaka. Sadržan je čak i u Ciljevima održivog razvoja UN-a (Cilj 8) iako se suprotstavlja pojmu održivosti.

Direktor Berlinskog instituta, dr. Reiner Klingholz rekao je: „Oblik rasta koji koristi ljudskom društvu, sve je teže postići. Rast je u svim industrijskim zemljama snažno usporio. U Njemačkoj je desetogodišnji prosjek u 50-tim godinama bio oko 8%, ova se brojka prepolovila u 60-tima dosegnuvši 1,5% u periodu 2011 – 2016.” (Slika 1)
U međuvremenu su i zemlje u razvoju suočene s usporavanjem rasta.

Reiner Klingholz

Zanimljivo je da rast usporava usprkos jačanju globalizacije, liberalizaciji trgovine i digitalnoj revoluciji, procesima koji su svi prepoznati kao poluge jačanja ekonomskog rasta. Slab ekonomski rast nije cikličan kako pokazuje Slika 2. Iako su vidljivi periodi recesije i oporavka trend trajnog usporavanja je vidljiv. Primjerice, ekonomija EU nije se oporavila nakon recesije 2008 – 2010 (Slika 3).

Slika 3: Desetogodišnji prosjek rasta (%) i godišnje vrijednosti BDP (u bilijunima US dolara) Europske unije. Izvor: Svjetska banka, MMF, Berlinski Institut. 

PREPREKE RASTU

Najvažnije poluge rasta gube zamašnjak: zaustavlja se demografski rast, nejednakost buja i ograničava potrošnju nižih društvenih skupina koje su sve brojnije, šteta na okolišu dodatno doprinosi usporavanju. Koliko je BDP u ovisnosti o demografskom rastu pokazuje Slika 4.

Slika 4: Globalni BDP u bilijunima međunarodnih dolara (apsolutne vrijednosti, kupovna moć 1990. godine) i svjetska populacija u milijardama, nulta godina do 2008. Izvor: Angus Maddison.

„Kako bismo potaknuli ekonomski rast, vlade i središnje banke ponovno u funkciju stavljaju klasične instrumente ekonomske politike kao što su investicijski programi financirani javnim novcem ili niže kamatne stope. Rješavanje strukturnih problema korištenjem cikličnih ekonomskih instrumenata je pogrešno. Jedini rezultat koji možemo očekivati je daljnji porast duga. “ kaže Klingholz.

Ironija je u tome da bolja medicinska skrb, bolje obrazovanje i kvalitetniji život utječu na dulji životni vijek dok istovremeno utječu na manji broj djece (Slika 5). To znači da što je građanima život kvalitetniji to je demografski rast sporiji, a time usporava i ekonomski rast.

Slika 5. Broj djece po ženi (ukupna stopa fertiliteta) u odabranim zemljama od 1950. do 2015. godine.

U mnogim zemljama jača nejednakost. Prosperitet i bogatstvo su sve neravnomjernije rasprostranjeni. Profit od rasta raspodjeljuje se neravnomjerno unutar viših slojeva i onih s višim primanjima. Kućanstva s nižim primanjima ne sudjeluju u raspodjeli ove vrijednosti, pokazuju istraživanja OECD-a. To smanjuje kupovnu moć, potražnju za proizvodima i uslugama te sprečava kućanstava nižih primanja da ulažu u razvoj ljudskog kapitala što u konačnici negativno utječe na ekonomski rast.

Još je jedna prepreka rastu degradacija okoliša koju uzrokuje prekomjerna potrošnja i emisije na koje utječe sve veća ljudska populacija. Zagađenje zraka i zagađenje pitke vode utječu na zdravlje ljudi i produktivnost. Klimatske promjene mogu kompletno promijeniti tijesno nastanjena područja uništavanjem poljoprivrede i posredno postrojenja za proizvodnju. Suše i poplave koje uzrokuju snažne kiše i oluje ugrožavaju poljoprivredu u mnogim dijelovima svijeta te potiču migraciju koja postaje sve veći problem.

OVISNOST O RASTU

Problem je da vlade, gospodarstvo i društvo ovise o trajnom rastu. Klingholz: „Trenutna društvena organizacija je takva da države ovise o ekonomskom rastu kako bi servisirale dug ili održale učinkovitost socijalnih sustava u društvima koja stare.“ Dapače, u demokraciji vlade se ocjenjuju po tome jesu li stvorile preduvjete za ekonomski rast. Bez rasta poduzeća moraju smanjivati očekivanja profita i investicija, što će utjecati na vjeru građana da će im biti bolje nego prethodnim generacijama. Demokracije su nastajale i preživljavale na širokoj distribuciji bogatstva. Stagnacija pred nas stavlja još nepoznate izazove.

Dosadašnji odgovor vlada je podizanje kredita i povećanje javne potrošnje. Središnje banke su smanjile kamatne stope kako bi potaknule državne i privatne investicije. Uvode se subvencije ili smanjene porezne stope kako bi se potaknula potrošnja. Za poticanje inovacija koriste se dugoročni instrumenti rasta, ukidaju trgovinske barijere te financira istraživanje. No nisu riješeni fundamentalni problemi, slabosti ekonomije uzrokovane demografskim promjenama, smanjenom koristi od porasta produktivnosti te rastućom nejednakosti, a to ne može riješiti monetarna politika.

Ekonomisti podupiru tezu da je jedina strategija u kapitalističkom sustavu „rasti ili nestani“. Stoga je za očekivati da će se usredotočenost poslovnog sektora na rast pod svaku cijenu nastaviti i dalje.

Većina demokracija još nije dovoljno dugo iskusila stagnaciju da osjete pad primanja i probleme u socijalnim sustavima. No bez ekonomskog rasta sve će više društvenih slojeva osjetiti gubitke te se okrenuti političkim snagama koje će obećavati povratak na staro. Države će morati provesti ozbiljne reforme sustava i društva.

NIŽI RAST VEĆA ODRŽIVOST?

Ekonomska aktivnost i ekonomski rast neupitno ovise o potrošnji resursa. U uvjetima ograničenih resursa i prijetnji za ekološku održivost planete, zaštitari okoliša zagovaraju nulte stope rasta. No nije sigurno može li usporavanje doprinijeti oporavku okoliša. Za očekivati je da će kreatori javnih politika reagirati cikličkim intervencijama i zanemariti okolišni učinak. To znači da bi se moglo dogoditi da prestanak rasta kojeg već dugo prizivaju okolišni stručnjaci i organizacije, u stvari prouzroči suprotan učinak na okoliš od očekivanog. Iako ekolozi i fizičari već dugo upozoravaju da trajan ekonomski rast, odnosno stalan porast proizvodnje proizvoda i usluga u zatvorenom sustavu kakav je Zemlja, jednostavno nije moguć, mi smo i dalje ovisni o rastu.

Jevonsov paradoks: efikasnija proizvodnja nekog proizvoda povećava potražnju za njim te raste proizvodnja, a time i utjecaj proizvoda na okoliš. Ovaj efekt je i danas vidljiv na – posjedovanju drugog hladnjaka, povećanju životnog prostora po osobi…

Danas je moguće povećati BDP s manjim ekološkim otiskom no što je bio slučaj u prošlosti. Ipak, moderna društva teško mogu odvojiti rast od potrošnje prirodnih resursa. Djelomično je tome uzrok Jevonsov paradoks: efikasnija proizvodnja nekog proizvoda povećava potražnju za njim te raste proizvodnja, a time i utjecaj proizvoda na okoliš. Ovaj efekt je i danas vidljiv na: posjedovanju drugog hladnjaka, povećanju životnog prostora po osobi, energetski-učinkovitim televizorima čiji se ekrani stalno povećavaju i slično.

Dugotrajna stagnacija mogla bi dovesti do odbacivanja okolišnih ugovora pa da se ponovo u funkciju stave zastarjele tehnologije kao što je korištenje ugljena, kako bi se potaknula ekonomija na kratak rok. Ovi su trendovi vidljivi u Sjedinjenim Američkim Državama. Politika i gospodarstvo će trebati s tržišta izbaciti kompanije koje su odgovorne za najveće štete na okolišu. Samo tada će dugotrajna stagnacija rasta dovesti do sveukupnih koristi za okoliš.

Čini se da je jedina opcija postizanje nultog rasta na globalnoj razini. Upravo ovu ideju promovira pokret „degrowth“ (odrast, hrv. prev). Ciljevi pokreta su smanjiti posljedice rasta štedljivim pristupom kako bi budućim generacijama ostalo dovoljno prostora da sami odrede svoje mogućnosti i životne stilove. Zagovornici života bez rasta propituju dogmu rasta, trude se ukazati na postojeće alternative te ukazuju na globalnu odgovornost.

KAKO DALJE?

U svakom slučaju, države moraju pripremati alternativna rješenja temeljena na dugotrajnom padu ekonomske aktivnosti i naći načina da odbace snažnu ovisnost o rastu. Moraju pronaći načina kako osigurati dobrobit građana u svjetlu smanjenog ili potpunog nestanka ekonomskog rasta.

Nitko do sada nije ozbiljno pokušao pripremiti društvo za stagnaciju ili potpuni prestanak rasta.

  • Potrebna je socio-ekonomska reforma poreznog sustava.
  • Bit će potrebno oporezivati ekološki štetne poslovne prakse te smanjivati pritisak na troškove rada.
  • Neki stručnjaci predlažu uvođenje temeljnog dohotka.
  • Svakako je potrebno pojačati investicije u održive tehnologije.

Autori studije zaključuju da kreatori javnih politika mogu birati između dva puta: mogu odlučiti spriječiti štetne posljedice ili mogu učiniti ništa i nadati se da će se problemi riješiti sami od sebe, da će ljudi naći načina da pomognu sami sebi.

Tema svakako nije ugodna, ali društvo mora početi pregovarati o novim društvenim ugovorima u kontekstu prestanka rasta kao novog okvira. Razvijene zemlje imaju ogromno znanje o odnosima ekonomije i okoliša. Još je važnije da imaju funkcionalne institucije i financijska sredstva za provođenje potrebnih istraživanja o načinu kako zaista krenuti održivim putem.

Na njima je odgovornost da pronađu plan B za izlazak iz ove zamke ovisnosti o rastu.

 

dr. sc. Mirjana Matešić, ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj
Izvor: www.ideje.hr

Napomena: naslov i bold naglaske u članku odredilo je uredništvo portala www.odgovorno.hr

Društvo rezerviralo velika sredstva! „Pridruži se – Aktivni u mirovini”, objavljen poziv na dostavu projektnih prijedloga

Foto: freepik

Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava objavilo je otvoreni (trajni) Poziv na dostavu projektnih prijedloga “Pridruži se – Aktivni u mirovini” – Jačanje sposobnosti organizacija civilnoga društva za unaprjeđenje mogućnosti aktivnog sudjelovanja i socijalne uključenosti umirovljenika. Poziv će biti otvoren do 31. prosinca 2019. godine ili do iscrpljenja raspoložive financijske omotnice

Poziv je objavljen u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020., a namijenjen je organizacijama civilnoga društva za njihovo jačanje u području aktivnog starenja i povećavanja kvalitete života umirovljenika, odnosno jačanju kapaciteta organizacija civilnoga društva za provođenje programa aktivnog starenja na lokalnoj razini namijenjenih povećanju kvalitete života i socijalne uključenosti umirovljenika te razvoju socijalnih inovacija u radu s umirovljenicima i inovativnih programa.

Ukupni iznos bespovratnih sredstava iznosi 100.000.000,00 HRK, a udio financiranja po pojedinom projektu iznosi 100% prihvatljivih troškova, odnosno prijavitelji i partneri ne osiguravaju sufinanciranje projekata iz vlastitih sredstava.

Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti pojedinom projektu iznosi 500.000,00 HRK, a najviši iznos koji se može dodijeliti pojedinom projektu iznosi 2.000.000,00 HRK

Od ukupnih sredstava, 85% sredstava osigurano je sredstvima Europskog socijalnog fonda dok će obavezni udio nacionalnog sufinanciranja od 15% osigurati Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava iz Državnog proračuna Republike Hrvatske.

Poziv će biti otvoren do 31. prosinca 2019. godine ili do iscrpljenja raspoložive financijske omotnice, a cjelokupna natječajna dokumentacija dostupna je  OVDJE.

http://www.esf.hr/natjecaji/dobro-upravljanje/pridruzi-se-aktivni-u-mirovini-jacanje-sposobnosti-organizacija-civilnoga-drustva-za-unaprjedenje-mog

Izvor: civilnodrustvo.hr

Coca-Cola HBC Hrvatska: Surađujemo samo s onim dobavljačima koji se drže najviših standarda društveno odgovornog i održivog poslovanja

Kada govorimo o društveno odgovornom i održivom poslovanju neke tvrtke, odnos prema dobavljačima najčešće nije u prvom planu. No, on je itekako važan jer utječe na širenje prakse društveno odgovornoga poslovanja (DOP) i mnogo dalje i šire od tvrtke koja ta načela provodi u vlastitu poslovanju. Zato pozornosti stručne javnosti nije promaknula vijest da je Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) krajem 2018. godine pri dodjeljivanju svoje godišnje nagrade HUP DOP 2018 za doprinose u području društveno odgovornoga poslovanja svojim vrijednim priznanjem nagradila tvrtku Coca-Cola HBC Hrvatska, i to upravo za

PROMICANJE DRUŠTVENO ODGOVORNOGA POSLOVANJA UNUTAR DOBAVLJAČKOG LANCA.

Coca-Cola HBC Hrvatska, koja na hrvatskom tržištu posluje već 50 godina, vrlo često ističe da je u svoju poslovnu strategiju ugradila načela društvene odgovornosti i održivog poslovanja, a pošteno poslovanje, društvenu osjetljivost i zaštitu prirode shvaća i kao svoju konkurentsku prednost. U takvom poslovnom modelu, dakako, ni opskrbni lanac nije mogao ostati izvan važećih standarda. Tim više što su izvori i nabava sirovina glavni doprinos tvrtke ekonomskom, operativnom i ekološkom utjecaju. Stoga Coca-Cola HBC Hrvatska pomno procjenjuje koliko njezini dobavljači poštuju načela društveno odgovornog i održivog poslovanja te surađuje samo s onim dobavljačima koji se drže najviših standarda za smanjenje ispuštanja ugljikova dioksida i uporabe vode, koji poštuju ljudska prava i podižu svijest o važnosti održivoga poslovanja.

Coca-Cola HBC Hrvatska promiče uporabu održive ambalaže i njezino primjereno zbrinjavanje nakon uporabe. Sve tvrtke koje sudjeluju u zbrinjavanju otpada redovito se procjenjuju svake godine kao i svi drugi dobavljači s kojima tvrtka surađuje. K tome, Coca-Cola HBC Hrvatska omogućava partnerima da prate svoj napredak i s njima dijeli svoja znanja iz tih područja.

Kada ih upitamo što to Coca Cola HBC Hrvatska u odnosu na dobavljače radi drugačije od nekih drugih velikih tvrtki, u toj nam tvrtki odgovaraju:

– Ponajprije uvijek istražujemo domaće tržište kako bismo uvidjeli što od potrebnih sredstava možemo nabaviti od domaćih dobavljača čime podržavamo domaću proizvodnju i gospodarstvo. Osim kupovine, razmišljamo i o tome kakav svijet ostavljamo u nasljeđe uvijek ispitujući i tražeći mogućnosti prikladne za očuvanje okoliša. Aktivno pristupamo dobavljačima i istražujemo nove mogućnosti. Evo samo jedan od mnogih primjera: neke marketinške materijale od sirovina koje nisu biorazgradive mijenjamo oporabljivim aluminijskim okvirima i tekstilnim materijalima.

Ipak, postavlja se pitanje koliko zapravo tvrtka koja u svome poslovanju već ima ugrađenu praksu održivog i društveno odgovornog poslovanja može utjecati ili zahtijevati od svojih dobavljača da i oni čine isto. Pri odabiru dobavljača Coca-Cola HBC Hrvatska daje prednost onima koji dijele njezine vrijednosti te se zalažu za jednake ciljeve pri poslovanju. Stoga je razumljivo da su i pred njih postavljena jasna očekivanja u smislu društvenog, ekološkog i etičkog poslovanja. Suradnjom s dobavljačima Coca-Cola HBC Hrvatska gradi čvrste partnerske odnose, u kojima se i jedna i druga strana zalažu za smanjenje učinaka na okoliš i privlačenje ulagača u lokalna gospodarstva.

Njihovi dobavljači dolaze iz raznih država, u kojima su i uvjeti poslovanja drukčiji. Ipak, na razini Skupine Coca-Cola HBC postoji razvijena metodologija prilagođena svakoj državi tako da se dobavljači unutar pojedinih država vrednuju i promatraju na istovjetan način. Matrice za vrednovanje imaju ugrađena načela društveno odgovornog poslovanja. Uz to, od određenih se dobavljača traži da imaju potvrde Ecovadis ili Sedex, koje u sebi sadržavaju vrlo iscrpno propisane smjernice i zahtjeve.

VODA JE COCA-COLI KLJUČNA SIROVINA

Budući da je voda ključna sirovina za ovu tvrtku, važno je što Coca-Cola HBC Hrvatska čini za zaštitu voda. U Izvješću o održivome poslovanju Coca-Cole HBC Hrvatska za 2018. godinu navodi se da je tvrtka od 2010. do 2017. uspjela postići smanjenje potrošnje vode od 11 posto. Zanimalo nas je kako.

Sustavno se ulaže u sustave za oporabu, odnosno ponovnu uporabu vode za proizvodni postupak, tj. postupak hlađenja i slično. Jedan je od vidova programa i projekata za smanjenje potrošnje vode inicijativa provedbe deset najboljih programa za uštedu vode. Oni su u zagrebačkoj punionici provedeni u potpunosti. Primjeri su navedenih inicijativa oporaba i ponovna uporaba vode koja se koristi za ispiranje ambalaže i ispiranje proizvodne opreme, oporaba i ponovna uporaba vode koja se koristi za ispiranje različitih filtara u proizvodnom postupku, optimizacija parametara unutarnjega i vanjskog pranja opreme, suho podmazivanje prijenosnih traka za plastičnu ambalažu (bez vode), uporaba oporabljene vode u sustavima za hlađenje i optimizacija potrošnje vode na peračici staklenih boca. Ujedno svaki stroj ima ugrađen mjerač protoka vode, pa u svakome trenutku imamo podatke o potrošnji vode na određenome dijelu opreme te preko izrađene mape potrošnje vode možemo pratiti ukupnu potrošnju i reagirati odmah na svaki rezultat izvan zadanih vrijednosti – odgovaraju u Coca-Coli HBC Hrvatska.

U zagrebačkoj se punionici provode i programi Near Loss i GMP (engl. Good Manufacturing Practice, hrv., dobra proizvođačka praksa) u koje su uključeni svi zaposlenici u proizvodnji, održavanju i skladištima putem prijave i brzog otklanjanja svakog curenja vode čime se sprečavaju gubici.

U Coca-Coli HBC Hrvatska kažu da uštedi vode doprinosi i stalno ulaganje u nabavu nove proizvodne opreme koja tijekom rada troši manje vode. Postavljaju se i godišnji ciljevi potrošnje vode po litri proizvedenoga pića koji se prate u izvješćima za Skupinu Coca-Cola HBC na mjesečnoj, tromjesečnoj i godišnjoj razini te se poduzimaju korektivne mjere ako je rezultat izvan zadanog cilja. Svi zaposlenici prolaze godišnju obuku zbog obnove znanja iz područja zaštite okoliša (koje obuhvaća i gospodarenje vodom), a svaka novozaposlena osoba u tvrtki prolazi niz usavršavanja koja obuhvaćaju i područje gospodarenja vodom i vodnim bogatstvom.

U Coca-Coli HBC Hrvatska posebno se ponose zlatnom potvrdom međunarodno priznatoga standarda European Water Stewardship, koji su dobili za dobro gospodarenje vodom i vodnim bogatstvom te odgovorno ponašanje unutar zajednice u kojoj posluju. Ističu, također, da je Coca-Cola Hrvatska jedna od rijetkih punionica u svijetu koja električnu energiju u potpunosti dobiva iz obnovljivih izvora energije. 

Mirela Drkulec Miletić
DOBRA HRVATSKA
Travanj, 2019.

Promicanje društvenog poduzetništva na Fakultetu ekonomije i turizma “Dr. Mijo Mirković” Pula

Koncepcija društvenog poduzetništva (DP) odnosi se na poduzetničke poduhvate kojima su u temelju načela društveno, ekonomski i ekološki održivog poslovanja. Društveni poduzetnici, kao akteri društvenog poduzetništva, usmjereni su na rješavanje društveno-ekonomskih izazova i neravnoteža.

Na razvoj društvenog poduzetništva utjecali su sve očitiji nedostaci dominantnoga ekonomskog modela temeljenog na neoliberalnoj politici, kao i sve prisutnije smanjivanje uloge javnog sektora u zadovoljavanju potreba različitih skupina dionika, osobito onih osoba koje su zbog različitih razloga isključene iz tržišta rada.

U Hrvatskoj je razvoj društvenog poduzetništva gotovo na početku. Tek je 2015. Vlada RH usvojila “Strategiju razvoja društvenog poduzetništva u Hrvatskoj”, što sada predstavlja kvalitetan pravni i institucionalni okvir za intenzivniji razvoj društvenog poduzetništva.

U 2016. godini u nas je mapirano stotinjak društvenih poduzetnika. Neki od najuspješnijih društvenih poduzetnika stasali su u Čakovcu: ACT Printlab d.o.o., ACT Konto d.o.o., Socijalna zadruga Humana Nova i Centar za eko-društveni razvoj CEDRA. Tu su još, da spomenemo samo neke od njih, Rodin let d.o.o. u Zagrebu, Hedona d.o.o. u Križevcima i društveno poduzeće Punkt u Puli.

Visoko obrazovanje i društveno poduzetništvo

U području visokog obrazovanja društveno poduzetništvo (DP) ima sve važniju ulogu. Prvo je predavanje o DP-u održao J. Gregory Dees, profesor Poslovne škole Fuqua Sveučilišta Duke u SAD-u sredinom 90-ih godina prošlog stoljeća. Danas je DP zastupljen kao kolegij ili nastavna tema na brojnim poslovnim školama i ekonomskim fakultetima. U Hrvatskoj više visokoškolskih institucija podržava društveno poduzetništvo, npr.: Odjel za socijalnu politiku Pravnoga fakulteta u Zagrebu, Ekonomski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet ekonomije i turizma “Dr. Mijo Mirković” Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Poslovna škola Vern u Zagrebu, Zagrebačka škola za ekonomiju i menadžment u Zagrebu i druge.

O DP-u na Fakultetu ekonomije i turizma (FET) u Puli studenti imaju priliku učiti na nekoliko kolegija, ali i na projektima. Tijekom akademskih godina 2015./2016. i 2016./2017. FET je – u suradnji s udrugom Alfa Albona, Gradom Labinom, LAG-om Istočna Istra i Srednjom školom “Mate Blažina” iz Labina – provodio projekt “Mladi u društvenom poduzetništvu” (MuDP), sufinanciran sredstvima Ministarstva socijalne politike i mladih. Cilj projekta bio je promicati DP i međusektorskom suradnjom pružiti mladima priliku da aktivnim sudjelovanjem pridonose ekonomskom i socijalnom osnaživanju svojih lokalnih zajednica.

Učenje kroz natjecanje “Izazovi društvenog poduzetništva”

Projekt je provođen natjecanjem studenata pod nazivom “Izazovi društvenog poduzetništva”. Studentima su društveni poduzetnici, vanjski suradnici projekta, ponudili izazove, realne poslovne situacije, za koje su oni, u interdisciplinarnim timovima, tražili rješenja. Edukacija, mentoriranje i rješavanje poslovnih slučajeva provodilo se na temelju metode dizajnerskog promišljanja (engl. design thinking). Metoda je usmjerena iznalaženju kreativnih rješenja na temelju razumijevanja potreba ili iskustava korisnika, i to u pet koraka: uživljavanje/razumijevanje potreba korisnika, definiranje problema, razvoj ideja i idejnih rješenja, izrada prototipova te njihovo testiranje na budućim korisnicima.

Odabrani primjeri izazova:

  1. Društveno poduzeće Punkt Pula, osnovano radi otvaranja radnih mjesta za osobe s intelektualnim teškoćama kao i za ostale teško zapošljive skupine educirane za poslove u ugostiteljstvu. Izazov: izraditi prijedlog inovativne metode promocije usluga na području grada Pule i Istarske županije.
  2. Projekt “Društveni vrtovi Labin”. Izazov: predložiti poslovni model pokretanja društvenih vrtova na području grada Labina koji bi uskladio interese i mogućnosti dionika.
  3. 3. Gradnja zgrade društvenog poduzetništva – hostela za mlade u gradu Labinu. Izazov: predložiti održiv poslovni model.
  4. Zadruga za etično financiranje, osnivač buduće Etične banke, usmjerena je i na poticanje poslovne suradnje svojih članova. Izazov: izrada modela povezivanja članova Zadruge radi intenzivnije suradnje na internom tržištu.
  5. Društveno poduzeće Socijalna zadruga Humana Nova Istra potiče zapošljavanje osoba s invaliditetom i drugih društveno isključenih osoba kroz proizvodnju i prodaju kvalitetnih i inovativnih tekstilnih proizvoda od ekoloških i recikliranih materijala za domaće i inozemna tržišta. Izazov: izraditi SWOT analizu tržišta tekstila u Istarskoj županiji te prijedlog poslovnog modela.
  6. Kreativna cvjećarnica “List i kist” – pokreću ju dvije mlade, nezaposlene majke kako bi uskladile poslovne i obiteljske obveze. Izazov: poslovni model cvjećarnice koja bi, temeljem lokalno i ekološki uzgojenog cvijeća, nudila različite proizvode cvjećarstva, organizirala radionice i sl.

Dvogodišnje iskustvo rada sa studentima na temu DP-a potvrdilo je otvorenost studenata za razumijevanje specifičnosti i izazova DP-a te njihovu spremnost da primjenom kreativnih metoda rada pridonose rješavanju konkretnih poslovnih izazova.

Izvan.prof.dr.sc. Kristina Afrić Rakitovac i
izvan.prof.dr.sc. Violeta Škugor

Širokopojasni pristup za razvoj ruralnih područja – suradnja Ericsson Nikola Tesla i RUNE Crow

Ericsson Nikola Tesla i tvrtka RUNE Crow potpisali su u travnju 2019. ugovor vezan uz implementaciju pristupa širokopojasne svjetlovodne mreže u ruralnim područjima Istarske i Primorsko-goranske županije.

Rural Network Project (RUNE) je prvi i u ovom trenutku jedini međunarodni projekt na razini Europe kojim se povezuje teritorij više zemalja članica putem jedinstvene prekogranične svjetlovodne mreže. Izgradnjom mreže u ruralnim područjima koja trenutno nisu pokrivena svjetlovodnom infrastrukturom i gdje ne postoji komercijalni interes postojećih davatelja internetskih usluga, RUNE će jedinicama lokalne samouprave pomoći u dostizanju ciljeva Digitalne agende za Europu 2020. Također će pridonijeti liberalizaciji tržišta elektroničkih komunikacijskih usluga, što u konačnici svim operatorima jamči ravnopravan pristup krajnjim korisnicima uz jednake uvjete. Ovaj projekt se financira putem Connecting Europe Broadband Fund (CEBF), fonda za financiranje infrastrukture širokopojasne mreže diljem Europe, kao prve investicijske platforme za podršku širokopojasne infrastrukture u okviru European Fund for Strategic Investment (EFSI), središnjeg stupa investicijskog plana za Europu.

Goran Ožbolt, direktor prodaje i marketinga za alternativne operatore, Ericsson Nikola Tesla, istaknuo je svoje zadovoljstvo ugovorom: „Ovaj projekt je iznimno važan za širenje širokopojasnog pristupa u ruralnim područjima kao temelja njihovog razvoja jer postoji jasna korelacija između dostupa do širokopojasne infrastrukture i porasta BDP-a. Odabir Ericsson Nikole Tesle za partnera u realizaciji ovog jedinstvenog pionirskog projekta, za nas predstavlja veliko priznanje, ali i obavezu da svojim proaktivnim pristupom, kvalitetom usluga i profesionalnošću opravdamo povjerenje koje nam je ukazano.“

Goran Živec, osnivač RUNE projekta je izjavio: “Ispred nas je veliki zadatak i zato za njegovu realizaciju biramo najbolje partnere. Zahvaljujem svim lokalnim zajednicama i ostalim dionicima koji su nam dali povjerenje da alternativnim pristupom realiziramo širokopojasnu svjetlovodnu mrežu u ruralnim područjima Istarske i Primorsko-goranske županije.“

Saša Ukić, član Uprave RUNE Crow kaže: „Želim naglasiti važnost početka ulaganja u izgradnju širokopojasne infrastrukture po modelu optika do svake kuće (FTTH) u ruralnim  područjima. Suradnja s kompanijom Ericsson Nikola Tesla na razvoju projekta RUNE daje dodatnu potvrdu ozbiljnosti, kao i sigurnost da će važni dio posla biti u rukama onih koji će svojim iskustvom i znanjem doprinijeti uspješnoj implementaciji projekta. Uzbuđen sam što ćemo kroz suradnju sa stručnjacima Ericssona Nikole Tesle stvoriti novo, dragocjeno iskustvo koje će nam pomoći i za druge projekte sličnog tipa.“

Dobra Hrvatska,
Travanj, 2019.

Zalaganje za veću sigurnost djece na internetu projektom „(O)siguran online“ Wiener Osiguranja VIG

Svako treće dijete bilo je žrtva elektroničkog nasilja, a tek svaki sedmi roditelj toga je svjestan. Mnogi roditelji nikada ne razgovaraju sa svojom djecom o sigurnosti na internetu, uglavnom jer ni sami nisu svjesni opasnosti ili nemaju dovoljno informacija. Upravo je potreba za informiranjem i edukacijom roditelja kako bi sami mogli pomoći svojoj djeci bio povod Wiener osiguranju za pokretanje projekta (O)siguran online, koji se provodi treću godinu zaredom.

Projekt (O)siguran online pokrenut je 2017. godine u suradnji s partnerima Hrvatskom akademskom i istraživačkom mrežom – CARNET, Nacionalnim CERT-om te Društvom za komunikacijsku i medijsku kulturu, koji su pomogli u ostvarivanju ciljeva projekta. Od prvog dana u provedbu projekta uključili su se i zaposlenici Wiener osiguranja, prije svega sudjelovanjem u edukativnim radionicama te aktivnim sudjelovanjem – prijedlozima, volontiranjem i promocijom.

Kao jedno od vodećih osigurateljnih društava na hrvatskom tržištu, Wiener osiguranje VIG prepoznaje važnost svog utjecaja na društvo, okoliš i gospodarstvo. Njihova posvećenost prepoznata je i unutar Wienerove matične grupacije pa je tako Wiener Osiguranje osvojilo Günter Geyer nagradu za društvenu osviještenost u iznosu od 50.000 eura za svoj projekt (O)siguran online u konkurenciji 50 društava Vienna Insurance Grupe iz 25 zemalja.

Edukacija i informiranje ciljanih skupina

Kako bi se podigla razina medijske pismenosti i preveniralo online nasilje, u suradnji sa stručnjacima i poznatim osobama kreirani su alati koji roditeljima mogu poslužiti za bolju komunikaciju s djecom, uočavanje potencijalnih opasnosti i u prevenciji neželjenih situacija.

Prve godine projekta u suradnji s Društvom za komunikacijsku i medijsku kulturu doprinos većoj sigurnosti djece na internetu ostvarena je:

  • održavanjem edukacija u 12 škola diljem Hrvatske za 670 roditelja i profesora,
  • podjelom 20.000 tiskanih brošura o online sigurnosti djece.

Brošure su još uvijek dostupne u digitalnom obliku. Također, kao dio projekta organiziran je i okrugli stol na temu sigurnosti djece na internetu, gdje su svoja znanja i iskustva razmijenili hrvatski stručnjaci na području komunikacije, medija i sigurnosti te direktorica švedske vladine organizacije Swedish Media Council, Ewa Thorslund.

Online kampanja

Prošle je godine nastavljena suradnja sa stručnjacima koji su prenijeli svoja znanja na online kanale, gdje su edukativnim YouTube videozapisima savjetovali roditelje o uključivanju u online aktivnosti djece. Uz edukativni video sadržaj, kreiran je i upitnik za roditelje koji pomaže u osvještavanju potencijalnih opasnosti u online svijetu te ilustrirani vodič sa znakovima za prepoznavanje opasnosti, kojeg roditelji kroz igru mogu koristiti za edukaciju djece. U svrhu podizanja svijesti o sigurnosti i zaštiti djece u online svijetu, u projekt (O)siguran online uključile su se i javne osobe (Ida Prester, Tarik Filipović, Bruno Šimleša i Lana Pavić) koje su iz vlastitog iskustva opisale kako se nose s izazovima interneta te kako štite vlastitu djecu.

Nastavak projekta u 2019. godini

Mnogi društveno odgovorni projekti odnose se na poboljšanje medijske pismenosti djece, stoga je projekt (O)siguran online jedinstven primjer usmjerenosti prvenstveno na roditelje. Upravo je Wiener Osiguranje VIG prepoznalo potrebu roditelja koji se žele informirati i educirati te samostalno pomoći svojoj djeci.

Ove godine napravljen je presjek provedbe projekta te su održane fokus grupe s roditeljima kako bi se saznalo što ih najviše zabrinjava te odredio smjer projekta temeljem njihovih potreba. Potpomognut novčanim sredstvima Günter Geyer nagrade,  projekt (O)siguran online nastavlja se u 2019. godini s ciljem prevencije elektroničkog nasilja te podizanjem svijesti o temi, ali prije svega edukacije roditelja o zaštiti djece u online svijetu.

Wiener osiguranje VIG i u 2018. godini ostvarilo je snažan rast te se pozicioniralo na 4. mjesto liste vodećih društava na hrvatskom tržištu osiguranja po premijskom prihodu, što je značajno pridonijelo rastu cjelokupnog tržišta. Prošle godine Wiener osiguranje zabilježilo je zaračunatu bruto premiju od 891,5 milijuna kuna* na tržištu Republike Hrvatske bez EU premije, što potvrđuje značajan rast od 15 posto u odnosu na 2017. godinu, kao i ostvareni ukupni udio na hrvatskom tržištu od 9,1 posto.

*Odnosi se na pribrojene rezultate Wiener osiguranja VIG i Erste osiguranja koje je pripojeno Društvu u svibnju 2018.

Alina Radusin, Služba marketinga i korporativnih komunikacija, Wiener osiguranje VIG

Kristina Gotovac, PR Senior, Komunikacijski laboratorij

 

DOP primjer oblikovan sukladno metodologiji Dobra Hrvatska

DOBRA HRVATSKA
Travanj, 2019.

 

Senka Klarić, upraviteljica Zaklade „Vaša pošta“: „Hrvatska pošta postala je sinonim snažne i sustavne podrške mladima iz dječjih domova. Pružajući snagu drugima i mi postajemo jači…“

Hrvatska pošta kao osnivač „Zaklade Vaša pošta“ primjer je uspješnog, modernog  i osviještenog poslodavca koji prati svjetske razvojne trendove ističući društveno odgovorno poslovanje kao važan strateški cilj i temelj kompanijske kulture.
Zaklada Vaša pošta danas je prepoznatljivo ime u svijetu DOP-a o čemu svjedoči činjenica da su ostvarena postignuća redovito nagrađivana na državnoj i međunarodnoj razini te su povezana kroz zajedničke ciljeve  i programe sa svjetskim organizacijama Ujedinjenih Naroda i UNICEF-a.

U velikom broju različitih humanitarnih akcija koje pune novinske stupce, nekih uspješnih, nekih ne, provedba ove  humanitarne priče traje i opstaje već punih deset godina. Nastala je i počela se razvijati na inicijativu gđe. Senke Klarić, a pune razmjere dobila je uključivanjem kompanije u kojoj radi – Hrvatske pošte. Riječ je o projektu „Dobri ljudi – djeci Hrvatske“ i Zakladi „Vaša pošta“, osnovanoj s ciljem njegove provedbe. Glavna zadaća je olakšati početak samostalnog života mladim ljudima koji nakon punoljetnosti i završetka školovanja moraju napustiti dom za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi te se unatoč nizu egzistencijalnih problema prilagoditi društvenim normama i profunkcionirati kao samostalni članovi društva.

Ideja je jednostavna i učinkovita: sponzori koje Zaklada Hrvatske pošte  nalazi za djecu, uplaćuju policu životnog osiguranja na ime djeteta. Polica se ugovara  s partnerom Croatia osiguranjem u iznosu od 6000 eura, a djetetu se isplaćuje rentno po izlasku iz doma, po 1850 kuna (250 eura) mjesečno tijekom dvije godine kako bi mladi čovjek mogao podmiriti osnovne životne troškove stanovanja, režija i slično. Donatori uplaćuju police ovisno o svojim financijskim mogućnostima i htijenju, a svaku desetu policu donira Croatia osiguranje. Donatori nisu samo poduzeća, gradovi i općine, nego i pojedinci, a među njima ima čak i umirovljenika i studenata. Zato često ističemo kako je ovaj projekt pravi dokaz kako dobrota doista ne poznaje granice.

Rezultati projekta su impresivni: suradnja s 20 domova iz cijele zemlje, 410 zbrinutih mladih ljudi i uplaćene police u vrijednosti od 18 milijuna i 450 tisuća kuna. Originalno i precizno osmišljen projekt koji je i u najsitnijem detalju potpuno transparentan te njegov dugogodišnji uspjeh privukli su pozornost stručne, ali i šire javnosti. Projekt je više puta nagrađivan, a za njega je Hrvatska pošta krajem 2018. po drugi put primila  nagradu Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) za društveno odgovorno poslovanje. O projektu razgovaramo s upraviteljicom Zaklade „Vaša pošta“, Senkom Klarić.

Pitanje možda zvuči banalno, ali zaista me zanima kako je sve počelo. Kako ste iz udobnosti svog mirnog i sređenog života zagazili na nepoznat teren i počeli se baviti problemima nepoznate djece? A mogli ste poput većine samo okrenuti glavu i pustiti sustav da radi svoj posao..

Zapravo je sve počelo posve slučajno. U proljeće 2003.godine našla sam se na dječjoj modnoj reviji u sklopu koje je u plesačkoj skupini nastupala i moja kćer, tada prvašić. Revija je imala humanitarni karakter, a modele splitskih butika nosila su djeca iz Dječjeg doma „Maestral“, kojoj je ta odjeća potom i darovana. Da stvar bude još čudnija, ravnateljica toga doma bila je gđa. Edita Maretić, moja školska prijateljica s kojom sam bila izgubila kontakt, a onda je vidjela na reviji nakon toliko godina. Tom prigodom po prvi put mi je skrenuta pažnja na dječji dom Maestral  i općenito na problematiku skrbi o djeci koja odrastaju bez podrške svojih obitelji. Vidljiva trema i nesigurnost te djece na nastupu  su me duboko dirnuli kao i pomisao kako mora biti uistinu teško odrastati  izvan topline obiteljskog doma koja  je svakom mladom biću tijekom odrastanja  nužno potrebna.  Na kraju svečanog eventa,  izmijenila sam kontakt sa ravnateljicom doma bez očekivanja nekog skorijeg susreta. No, na moje iznenađenje već nakon petnaestak dana ravnateljica doma, me je  nazvala  i pozvala da dođem u dječji dom. Predložila je  da u slobodno vrijeme pomažem djeci u učenju. Ni ne sluteći što me tamo čeka, rado sam se odazvala  i otišla u dom.

Danas, sa ove vremenske distance, mogu reći da je to bio početak jedne nova etape moga života, novih interesa, novih pogleda na život i općenito drugačijeg vrednovanja života u svim njegovim segmentima.

U dječjem domu ste otkrili jedan potpuno novi svijet.

Malo po malo tijekom rada i neobveznog druženja  djeca su mi se počela povjeravati, a njihove su priče često bile tako mučne i teške da sam u prvo vrijeme pomišljala da možda i izmišljaju kako bi privukli pažnju na sebe. Ali, onda sam shvatila da su te priče doista stvarne. Vrlo brzo sam uvidjela da je to ozbiljan rad koji zahtijeva puno vremena i strpljenja. Kako je vrijeme prolazilo djeca su mi se sve više otvarala, vjerojatno zato što su osjetila da ih zaista pozorno slušam i zajedno s njima proživljavam njihove situacije. Uskoro sam se počela pribojavati  svakog slijedećeg odlaska u dom i u  jednom trenutku pomislila da bi se zbog vlastitog mira trebala distancirati od svega. I pokušala sam,  neko vrijeme nisam odlazila u dom, ali time nisam vratila mir. Desilo se upravo suprotno, odabir vlastite ugode kao prioriteta za sebe,  postao mi je teret veći od tereta koji nosi rad sa ovom djecom, pogotovo kada sam vidjela da imam utjecaja na njihove živote i ono najvažnije –  da ih mogu mijenjati na bolje, barem u segmentu koji je meni bio dostupan. Vratila sam se u dom i nastavila sa radom. Sa djecom sam puno  razgovarala i postajalo mi je sve teže uvjeravati ih kako moraju biti optimisti i vjerovati da njihova životna iskustva ne moraju biti samo loša, da postoje bolje opcije, da moraju gledati naprijed i slično.  Mučilo me pitanje imam li uopće pravo uvjeravati ih u neku novu, svjetliju budućnost kada je ni sama nisam vidjela, jer prema važećim zakonskim propisima najčešće sa 18 godina izlaskom iz doma ostaju potpuno sami bez ikakve financijske potpore, sigurnog zaposlenja, bez razvijene socijalne mreže i još k tomu sa stigmom domskog djeteta. Pomisao na budućnost njima i meni budila je osjećaj neizvjesnosti i straha.. – tu počinje druga etapa mog djelovanja koje je vodilo traženju rješenja za ovu naizgled bezizlaznu situaciju.

U ključnom trenutku pojavljuje se Hrvatska pošta sa svojim snažnim potencijalom…

Da, sretna sam i zadovoljna da Zaklada „Vaša pošta“ od početka do danas ima podršku Uprave. U vrijeme početka na čelu Hrvatske pošte bio je g. Robert Jukić, čovjek koji je nakon prvog posjeta dječjem domu shvatio o čemu se radi i dao svesrdnu podršku s prijedlogom šireg uključivanja HP-a u ovaj projekt. Danas podršku imamo i od predsjednika Uprave, g. Ivana Čule, ali za samu Zakladu je nadležan direktno g. Mate Mišetić, član Uprave. Naravno da bez takve podrške, rad Zaklade ne bi bio moguć. Upravo podrška Uprave je važna da se netko na mom mjestu može predano posvetiti ciljevima koje Zaklada ima, a mene osobno su  entuzijazam i emocije odvele još i puno dalje. Mislim da su iskrene i čiste emocije, kao i u svakoj vrsti posla, veliki pokretač i najbolji motivator, izvor snage i svega onoga što ljudima otvara nove vizije, želje, namjere i pokreće ih u novom smjeru.  Na tim temeljima osnovana je Zaklada Vaša pošta  krajem prosinca 2010., a s aktivnostima je nastavila u 2011. kada smo u vrlo kratkom roku dobili podršku svih, relevantnih državnih institucija poput tadašnjeg Ministarstva zdravlja i soc. skrbi, Ministarstva financija, Ureda predsjednika RH, Ureda dječje pravobraniteljice.. itd.

Kao ključni problem, dakle, detektirali ste to što djeca s punoljetnošću gube institucionalnu podršku?

Da, shvatila sam da nije najteži period njihovo odrastanje u domu ili trenutak kada su se roditelji distancirali od njih nego taj strah od odlaska iz doma i početak samostalnog života. S vremenom, djeca prihvate činjenicu da nemaju podršku obitelji, ali to nije kraj njihove traume. Ona tek počinje kada izgube pravo na ostanak u domu, a taj dan sa strahom iščekuju godinama unaprijed shvaćajući ga kao još jednu životnu  kaznu koju ne mogu izbjeći. Kada sam to uočila, bilo mi je jasno da se na tom tragu mora tražiti rješenje. Puno sam razgovarala s ravnateljicom, pretresle smo sve zakonske odredbe da vidimo može li se nešto učiniti kroz sustav, ali ovaj problem kao da je ostao u nekakvom procijepu svih aktualnih zakona i propisa. Shvatila sam da moram pokrenuti posve novu inicijativu. Znala sam od početka da ona mora biti jasna, održiva i da se ne može graditi projekt koji će iziskivati novčana sredstva kao milodare. Iznos koji je bio potreban djeci nije bio mali, procijenila sam da je to 6000 eura. Trebalo je osmisliti koncept koji će biti transparentan i održiv, u kojemu će dijete biti zbrinuto i svi sudionici zadovoljni.

U projekt ste uklopili veoma visoke zahtjeve kao održivost, transparentnost i zadovoljstvo svih dionika. Je li vam pri tome pomoglo iskustvo ekonomistice?

Mislim da pri osmišljavanju ovakvog projekta morate prije svega biti kreativni i inovativni. Imala sam, naravno, odgovarajuće obrazovanje  ekonomskog fakulteta, ali za kreaciju ovakvog, potpuno novog projekta uz sistematičnost  trebala mi je i kombinatorika te spremnost na  pomno proučavanje svih detalja   problematike koja za mene dolazi iz potpuno novog resora, a to je bio svijet socijale. Pravi izazov ovoga posla je u tome što je svaki slučaj individualan i nema šprance po kojoj se radi, pa mogu reći da mi je i danas teško balansirati između dvije osobnosti – menadžera koji razborito upravlja poslovnim procesom i žene koju su u ovu priču dovele emocije prema  djeci. Morate istovremeno imati hladnu glavu i toplo srce – što nije nimalo lako. Obzirom da sam po prirodi detaljista i u svakom poslu težim izvrsnosti, odlučila sam projektu pristupiti na način da najprije sebe stavim u ulogu donatora, što se kasnije pokazalo ispravno. Znala sam da ako ugodim sebi kao donatoru – da ću ugoditi cijelom svijetu J. Pripremila sam odgovore na sva moguća pitanja i uzela u obzir sve moguće situacije te iznašla rješenja koja su vodila istom cilju – stvoriti lanac dionika u kojem će svi biti zadovoljni. Pri tom mislim na djecu , donatore, nositelje projekta  i na kraju i državne institucije koje se bave ovom problematikom. Broj potpomognute djece i ugovorenih polica govori o tome da sam u toj namjeri i uspjela.

Kvalitetni odnosi sa donatorima – ključ su svega. Oni imaju različite okolnosti i preferencije i potreban je različit pristup. O čemu se sve vodilo računa?

Naravno , ponosna sam na veliki broj donatora sa kojima uspješno surađujemo i mislim da smo dobar primjer kako se jednim rafiniranim pristupom stvara odnos povjerenja i uzajamnog poštovanja kao najboljeg temelja svake poslovne suradnje.

Shvatila sam da donatori očekuju da projekt bude transparentan, da znaju imenom i prezimenom kojem djetetu pomažu, u kojem domu to dijete živi i kako živi. Isto tako, jasno mi je bilo da donator mora znati protok novca koji donira. Zato nisam htjela da novac stoji na bankovnom računu zaklade, već sam se odlučila za policu životnog osiguranja, koju će dijete početi koristiti kada izađe iz doma. Vrlo važno mi je uvijek osvijestiti donatora da je on, cijelo vrijeme trajanja osiguranja, vlasnik uplaćenih sredstava te da ih u svakom trenutku može povući ukoliko posumnja na bilo koju rizičnu situaciju u našem poslovanju. Procijenila sam da je taj oblik najtransparentniji i najsigurniji za sve. Ostalo je pitanje provizije, koju smo mi, kao pribavitelji police, dobivali od osiguravajuće kuće. Krenula sam u projekt humanitarno i željela sam da on bude humanitaran u svim segmentima kako se ne bi dogodilo da bilo tko od dionika ovog projekta ostvaruje zaradu na tužnoj sudbini domske djece. Uvidjela sam da mi je potreban neki zakonski okvir i odlučila sam se za osnutak zaklade, za što sam dobila potporu svoje kompanije, Hrvatske pošte. Tako  je provizija od svake police ostajala na računu Zaklade a, kada se skupi dovoljno novca, njime se uplaćuje nova polica za još jedno dijete. Moram također istaknuti izuzetno korektan i human angažman   osiguravajuće kuće Croatia osiguranja koja je odlučila  sponzorirati svaku desetu policu za dijecu.

Jasno je da ne možete pomoći svoj djeci. Na koji način odabirete djecu kojoj ćete pribaviti donatore? Kako donosite tu tešku odluku?

Ne donosim je. Donose je relevantni ljudi u dječjim domovima, u koje imam veliko povjerenje. Unutar domova postoje stručni timovi koje čine psiholozi, pedagozi, odgajatelji i ravnatelj – oni opserviraju svako dijete ponaosob i procjenjuju kojoj je djeci u kojem obliku i kada potrebna pomoć. Moram reći da u domovima ima i djece koja nisu sposobna samostalno upravljati novcem (dijagnoza LMR), te najčešće nakon punoljetnosti nastave boraviti u nekoj ustanovi, pa takvu djecu ne uključujemo u projekt. Isto tako, nažalost, u projekt ne mogu biti uključena ni djeca koja tijekom odrastanja, razviju poremećaje u ponašanju (npr. konzumacija alkohola, narkotika i sl.). U tom slučaju, uz suglasnost donatora, pravo na  policu osiguranja se prebacuje na neko drugo dijete, a problematičnu djecu obično premjeste u druge odgojne institucije. Dakle, odluka koje dijete treba policu osiguranja je vrlo kompleksna i mislim da je nitko ne može donijeti preciznije i kvalitetnije nego stručni tim unutar doma, odnosno ljudi koji jako dobro poznaju svako dijete i s njima provode svaki dan.

Jeste li pokrili sve domove u zemlji?

Projekt je započet u Dječjem domu „Maestral“ u Splitu, čiji je osnivač Republika Hrvatska, pa sam potražila i druge državne domove kojih ima po svim većim gradovima i regijama u zemlji. Dvadesetak ih je. Kada je Hrvatska pošta postala nositelj projekta, počela sam i fizički odlaziti u svaki od tih domova kako bih upoznala ravnatelje i stručne timove kojima bih prezentirala projekt, a potom smo zajedno radili planove za pridobivanje donatora, počevši od lokalne zajednice do najjačih lokalnih gospodarskih subjekata sa njihovog područja. Nešto kasnije, kada se putem medija pročulo za projekt „Dobri ljudi-djeci Hrvatske“ i Zakladu Vaša pošta, javili su nam se i dječji domovi kojima nije osnivač RH, pa tako danas surađujemo i s domovima koji djeluju kao udruge i onima čiji je osnivač Crkva.

Kako uspostavljate kontakt s potencijalnim dobrotvorima Kontaktirate li donatore osobno ili vam netko u tome pomaže?

Prva mreža donatora, prije osnutka Zaklade, stvorena je mojim privatnim poznanstvima, povezivanjem  sposobnih i  socijalno osviještenih ljudi sa kojima i danas imam izuzetno dobar i kvalitetan odnos. Ti ljudi su od početka djelovali dvojako – kroz donaciju i kroz preporuku kod nekog novog donatora. Jasno vam je da je ključ svega povjerenje. Koliko god projekt izgledao jednostavan, na kraju se pokaže da to baš i nije tako. Od domova dobivam zamolbe za pojedinu djecu, a onda tražim donatora za jedno po jedno dijete. Moram reći da nikada nisam dobila donaciju na neviđeno. U ovom svijetu u kojem, nažalost, povremeno svjedočimo i  malverzacijama s prikupljanjem humanitarne pomoći, vlada velika doza nepovjerenja, što mi je posve razumljivo. Zato potencijalnog donatora zamolim za sastanak, sve mu objasnim i pokažem koliko je naš princip rada u potpunosti jasan i transparentan, a nakon toga priča u većini slučajeva bez problema ide dalje.

Nisu svi donatori u istim situacijama i ne doniraju svi cijeli iznos od 6000 eura, zar ne?

To je također specifičnost ovog projekta, svi mogu sudjelovati, i oni koji žele pomoći, a sami nemaju dovoljno novca da bi zbrinuli jedno dijete. Što je dijete manje, i mjesečne su donacije manje. Recimo, ako se uplati polica za trogodišnjaka, mjesečna uplata iznosi oko 250 kuna te se za 15 godina nakupi 6000 eura. Ljudi koji imaju manju platežnu moć, a imaju želju biti donatori, izaberu manje dijete. U posljednje vrijeme primjećujem da se udružuje nekoliko prijatelja ili više obitelji te zajedno uplaćuju policu za određeno dijete.

Traže li donatori da se upoznaju s djetetom ?

Ponudim im tu mogućnost, a dalje ovisi o njima. Ima ljudi koji se ne osjećaju dobro kada dođu u dom, a ima i onih koji nakon posjete domu, osjete i veću obvezu prema djeci od samog darivanja novca. Djeci, pogotovo onoj manjoj, više znači samo pojavljivanje donatora koji u njegovu životu postaje kao neka vrsta oslonca, nego novac koji će jednog dana dobiti. Sama činjenica da netko brine o njima, da im pomaže, da misli o njima, znači im jako puno. U početku o toj dimenziji projekta nisam ni razmišljala, ali to se s vremenom pokazalo jako važnim, pa je projekt tako uz financijsku dobio i onu još vrjedniju toplu ljudsku vrijednost.

Puno ste puta rekli da su djeca iz doma promijenila vaš život.

Život je čudo. On je svakome od nas dat na određeno vrijeme u ovom svijetu, pod određenim okolnostima i svatko od nas ima u svojim rukama dobar dio na koji može utjecati, nešto što može mijenjati, što može učiniti boljim, nešto što nam daje moć – moć u smislu djelovanja. Ja sam tu moć iskoristila da ne sažalijevam djecu zbog njihovih sudbina, nego da im pomognem da se te sudbine promijene na bolje. Svako to dijete, a pratim ih većinu i nakon što iziđu iz doma, za mene je bogatstvo. Neki su upisali fakultet, mnogi su se zaposlili, a neki su već osnovali vlastitu obitelj.. i svaka ta pozitivna promjena u njihovim životima meni je doista dar. Imam neku svoju „banku lijepih uspomena“, dobrih događaja i pozitivnih promjena koji mi služe kao motivacija u životu, ali i pokazatelj da se vrijedi potruditi  za drugoga, a osobito za onoga kojemu je život od početka okrenuo leđa. Kada vidim neko otuđeno dijete i čujem njegovu priču uvijek pomislim:  E, sad baš Tebe želim postaviti na noge, baš Tebi želim dati na važnosti..

Održavate li kontakt s djecom kojoj ste pomogli?

Da. Život ide dalje, oni su mladi ljudi i naravno da se ne čujemo svakodnevno. Ali, javljaju mi o svim važnijim događajima u svom životu, kad diplomiraju, kad se vjenčaju, kad im se rode djeca, a jave mi se i kada im se dogode neka razočaranja u životu. I tada, naravno, nastojim pomoći koliko mogu.

Jeste li postavili određene granice djeci u trošenju novca kada ga dobiju s 18 godina i nadzirete li da ga troše namjenski?

Da, novac djeci isplaćujemo rentno, dakle u mjesečnim obrocima tijekom dvije godine. Novac smo prvenstveno namijenili pokrivanju troškova stanovanja i režijskih troškova, a ciljano smo ograničili iznos na 250 eura mjesečno kako bismo ove mlade ljude stimulirali da se zaposle i preuzmu odgovornost za svoj život. Namjerno smo išli na ovaj minimalni iznos, za koji smatram da je dovoljan da se mlada osoba makne s ceste, zaposli  i počne samostalno funkcionirati u društvu kao vrijedan član zajednice u kojoj živi.

Pomažete li im i u traženju posla?

Da. Svi donatori komuniciraju i dobro surađuju po tom pitanju, rado daju preporuke za zaposlenje tih mladih ljudi. Upravo zato dopustili smo i određena odstupanja u trošenju novca, pa im dopuštamo da policom  plate prekvalifikaciju kako bi lakše našli posao, a plaćamo im po potrebi i polaganje vozačkog ispita. Svakom mladiću ili djevojci pristupamo individualno, poslušamo njegovu životnu priču, njegove ambicije, želje, mogućnosti i kombiniramo najbolje od toga. Ovaj se posao ne radi ‘po špranci’.

U knjizi „Dobra Hrvatska/Društveno odgovorno poslovanje – najbolji“, koja je izašla potkraj 2018., rad Zaklade iznesen je kao primjer DOP-a i zalaganja za održivi svijet. Jeste li osvijestili da svojim malim, ali kompleksnim djelovanjem podržavate i tzv. Agendu 2030. Ujedinjenih naroda, tj. ostvarenje velikih Globalnih ciljeva kao što su „Svijet bez siromaštva“, „Smanjenje nejednakosti“, „Partnerstvom do cilja“?

U projekt sam ušla s idejom da tim mladim ljudima damo krov nad glavom nakon punoljetnosti kako ne bi krenuli putem kriminala i loših  životnih odabira te da po izlasku iz doma zauvijek prestanu biti korisnici socijalnih usluga. Zapravo, gasili smo gorući društveni problem, a tek kasnije smo se pronašli u globalnim ciljevima na što smo danas izuzetno  ponosni jer smo dio te humane globalne priče. Nedavno je i UNICEF radio istraživanje pod nazivom  „Utjecaj poslovnog sektora na dječja prava u Republici Hrvatskoj“ , što će nadam se i drugima  biti poticaj  da se uključe i daju svoj doprinos.

Sa Zakladom ste pokrenuli još jedan hvalevrijedan projekt „Sačuvajmo njihov zagrljaj“ kako biste mladim majkama i njihovoj djeci  stvorili uvjete za koliko toliko siguran početak života nakon odlaska iz dječjih domova. Recite nam nešto više.

Riječ je o istom načelu pomaganja putem polica životnog osiguranja na isti iznos i u istom periodu. Ali, ovdje nije riječ samo o odjeci već o samohranim majkama, uglavnom maloljetnim, koje nemaju podršku svojih obitelji i koje su po izlasku iz rodilišta smještene u dječje domove. No, sustav im dopušta da ondje s djetetom ostanu samo godinu dana. Stoga smo osmislili projekt kojim se pomaže tim mladim majkama da ukoliko žele brinuti o svom djetetu, dobiju pomoć u prve dvije krizne godine po izlasku iz doma. Dakle, nakon izlaska iz doma,  financiraju im se osnovni životni troškovi (smještaja i režija), a majci se pronalazi i posao. Tijekom dana, dok radi, majka odvodi dijete u dječji dom koji preuzima ulogu vrtića, ali istodobno i zadržava kontrolu nad  kvalitetom skrbi koja je evidentna kroz praćenje stanja djeteta. Nakon povratka s posla, majka uzima dijete i odlazi u svoj stan.

Kakvi su rezultati projekta Zagrljaj?

Izvrsni. To je emocionalno teška priča, ali ispunjava me zadovoljstvom jer spašavamo dva života, a ne samo jedan. Samu ideju i važan  doprinos projektu dala je gđa. Jasna Ćurković Kelava, ravnateljica zagrebačkog Dječjeg doma u Nazorovoj u sklopu kojega djeluje i tzv. majčinski dom. Prema njezinoj tvrdnji, ovo je najkorisniji način pomoći koji ostavlja dubok trag i na majci i na djetetu. Dosad smo uspješno odgovorili na sve zahtjeve koje smo dobili i pomogli petnaestak majki s djecom. Opravdali smo  naziv projekta, spriječili odvajanje majke od djeteta i sačuvali njihove zagrljaje..

Vaš model pomoći je uspješan. Hoćete li nešto mijenjati, dopunjavati?

Model je uspješan i samoodrživ. Mislim da bismo u budućnosti trebali poraditi na vidljivosti našeg projekta, jer kroz različite medijske kanale i  objave, ljudi dobivaju informacije o projektima koje provodimo, doznaju kako mogu donijeti pozitivnu promjenu u  nečiji život, a time i svoj. Naravno, to će iziskivati dodatni posao kojem je krajnji cilj još veća transparentnost i bolje umrežavanje s donatorima i dječjim domovima te ostalim akterima ove priče kako bi svima koji to žele ova priča bila dostupna.

Kako gledate na dobivene nagrade koje od početka prate rad Zaklade Vaša pošta i možete li ih navesti ?

Zaklada Vaša pošta svojim predanim radom ostvarila je zapažene rezultate rada te je višestruko je nagrađivana :

2011. World mail award – Projekt  „Dobri ljudi – djeci Hrvatske“ nagrađen je u  Bruxellesu drugim  mjestom u kategoriji društveno odgovornog poslovanja.

– 2011. Mreža za razvoj i kreativnost” Hrvatska  pošta d.d. nagrađena je 1. mjestom u kategoriji „Kreativni i inovativni projekt održivog razvoja” za Zakladu Vaša pošta.

2013. Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva (osnivač Hrvatski sabor) dodijelila je priznanje Senki Klarić za osmišljavanje i provedbu projekta Dobri ljudi – djeci Hrvatske.

2016. Hrvatska udruga poslodavaca dodijelila je Hrvatskoj  pošti prvu nagradu iz područja društveno odgovornog poslovanja  u kategoriji velikih korporacija za  projekt  „Sačuvajmo njihov zagrljaj.”

– 2018. Hrvatska udruga poslodavaca dodijelila je  Hrvatskoj  pošti prvu nagradu iz područja društveno odgovornog poslovanja  u kategoriji velikih korporacija za  projekt   „Dobri ljudi – djeci Hrvatske.”

Naravno, raduje me svaka dodijeljena nagrada jer iza nje stoje rezultati koji su mjerljivi i egzaktni, a samim tim i zasluženi. No, moram reći da je za mene prava nagrada nešto sasvim drugo – to su situacije kada nam se donatori, po završetku isplate police za osigurano dijete, vraćaju i traže nastavak suradnje!  Svaki takav slučaj govori o kvaliteti našega rada i doživim ga kao nagradu koja donosi posebnu radost i zadovoljstvo .

Za vođenje tako kompleksnog projekta treba biti i super-menadžerica. Je li ovo vaš „projekt života“? Poslanje?

Moram reći da je najveća zabluda, uspjeh ovog projekta vezivati  za moju silnu upornost i mišljenje da svih ovih godina kucam na bezbroj adresa kako bih pronašla donatore –  jer to nije istina! Dokaz tomu je tek dvjestotinjak donatora u 10 godina rada.

Naime, priča je puno suptilnija i iziskuje sasvim druge mehanizme djelovanja, poput osluškivanja situacija i različitih okolnosti, ljudskih potreba, stanja u društvu..itd. Sve ove komponente su iz dana u dan promjenjive, a rezultat je pozitivan samo kada se nakon dobre procjene postigne balans. Ponekad tijekom samog sastanka procijenim da unatoč dobroj volji donatora i izglednoj suradnji ipak nije pravi trenutak za ugovaranje police te donatoru predložim poček, odnosno neko drugo vrijeme uključivanja u ovaj projekt. Tim činom donatoru šaljem jasnu poruku da nam je i njegovo poslovanje važno i da njegovu dobrotu ni u jednom trenutku ne želimo iskorištavati. Svaka fizička ili pravna osoba koja donira novac mora osjetiti našu brigu i zahvalnost, mora biti poštovana i uvažena.  Stoga uvijek napominjem da kada netko ugovori policu za neko dijete nije potpisao doživotnu obvezu. Ako se donatorove životne okolnosti promijene, on uvijek može odustati od doniranja, a mi pronalazimo novog donatora koji će nastaviti gdje je on stao. Ljudi moraju imati osjećaj zadovoljstva, lakoće i posvemašnje otvorenosti. Na kraju iz takvog ophođenja s ljudima stvara se ključna riječ – povjerenje. Dakle, suptilnost u ophođenju, međusobno povjerenje i transparentnost u poslovanju – to drži projekt, a ne upornost.

Kako je vaš humanitarni rad utjecao na vaš osobni život? Koliko vam je cijelo to iskustvo promijenilo, ili utvrdilo, viđenje svijeta? Kako se vaša obitelj nosi sa svime time?

Moja obitelj od početka do danas živi s ovim projektom i gledajući unatrag sve mi se to čini tako precizno posloženo i sinhronizirano. Kada sam počela , moja je kćer imala dvanaest godina, a projekt je bio manji i manje zahtjevan. Kako je rasla moja kćer, rastao je i projekt, rasle su obveze, ali sve je išlo tečno i sve je bilo usklađeno. Cijela moja obitelj svjedok je divnih promjena i mislim da je ovo i na njih ostavilo traga te i oni sada sa zahvalnošću gledaju na neke naše zajedničke trenutke, koje možda ne bismo znali toliko cijeniti da nismo vidjeli kako je onima koji ih nikada nisu doživjeli. Kao osobe smo posve različiti, ali to nam samo širi vidike jer se bavimo različitim poslovima i iz različitih kutova promatramo svijet. To je bogatstvo koje se ne može mjeriti novcem.  Podrška smo jedni drugima, a zdrave ambicije i entuzijazam su temelj našeg uspješnog djelovanja na različitim područjima života. Ukratko, mi smo ljudi koji vjeruju u dobro. Ne kažem da i kod nas nema oblačnih dana, ali kada oblak naiđe, znamo da je on prolazan i čekamo sunce. Osobno sam svjedočila tolikim transformacijama i pozitivnim promjenama – iz  mraka u svjetlo, iz  tuge u osmijeh…i to je ono što mi ostaje zauvijek,  nešto što mi nitko ne može oduzeti, trajni izvor snage i poticaj za dalje. Razmišljala sam i o tome da se dogode neke nepredviđene okolnosti i da prestanem raditi ovaj posao, ostaje mi prekrasan pogled u natrag i zahvalnost da sam imala priliku sudjelovati u nečem ovakvom. Uloženo je puno truda, rada i emocija, ali kako god da okrenem uvijek imam dojam da je dobitak puno veći od uloga !

Koja je uloga i utjecaj menadžmenta Hrvatske pošte na rad Zaklade Vaša pošta?

Hrvatska pošta svjesna je svoje uloge u društvu i zato svakodnevno, kroz niz aktivnosti, prihvaća tu odgovornost. Društveno odgovorno poslovanje jedna je od filozofija razvoja istaknuta u Strategiji Pošta2022., a društvena odgovornost sastavni je dio poslovanja Hrvatske pošte.  Uz to moram reći da je od osnutka Zaklade Vaša pošta ovo peta struktura ljudi koja vodi Hrvatsku poštu, korporaciju koja je po svojoj veličini, strukturi i obimu poslovanja vrlo zahtjevna. To naravno, podrazumijeva veliku odgovornost menadžmenta i potrebu da budu maksimalno posvećeni našoj  domicilnoj poštanskoj djelatnosti koja, ukoliko dobro funkcionira, zapravo osigurava i moje radno mjesto. Važno je da u svojim prezentacijama osjećam Hrvatsku poštu kao svoju matičnu kuću, a Upravu koja je vodi kao trajnu i sustavnu podršku kroz  svo vrijeme poslovanja.  Vjerujem i dalje u njihov doprinos i potporu u nastojanjima da ovaj svijet zajedno učinimo boljim mjestom za život. Kao dobitnici brojnih nagrada mislim da možemo biti   ponosni na činjenicu da je  Hrvatska pošta, kao osnivač  Zaklade Vaša pošta, ostvarila brojne uspjehe na području društveno odgovornog poslovanja, mijenjajući brojne sudbine potrebite djece, a time i sveukupnu sliku društva na bolje.

Dobra Hrvatska
Travanj, 2019.

Hrvatska je u vodećoj skupini zemalja – rekordera u čistoj energiji EU kazuje izvješće za 2017.

Veliki napredak! EU je po održivim izvorima energije u 2017. bolja za duplo nego u 2004.
U EU-u su tako 85 % novoinstaliranih kapaciteta za proizvodnju energije 2017. činili kapaciteti za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, pri čemu su vjetroelektrane i solarni fotonaponski sustavi činili tri četvrtine novih kapaciteta.

Napredak Europe!

Jedanaest od 28 država članica Europske unije već su postigle ili su blizu postizanja ciljeva obnovljive energije za 2020. godinu što pokazuju najnoviji podaci Eurostata. EU je na putu ispunjenja cilja udjela čiste energije unatoč postupnom usporavanju stope korištenja obnovljivih izvora energije

2017. godini udio energije iz obnovljivih izvora u krajnjoj potrošnji energije u EU dosegao je 17,5 %, u odnosu na 17,0 % u 2016. i više nego dvostruko u odnosu na 2004. (8,5 %), prvu godinu za koju su podaci dostupni.

Udio obnovljivih izvora energije u bruto krajnjoj potrošnji energije jedan je od glavnih pokazatelja strategije Europa 2020. čiji je glavni cilj ostvariti 20 % energije iz obnovljivih izvora do 2020. godine.

Za 2030. godinu je postavljen još ambiciozniji cilj postizanja 32 % energije iz obnovljivih izvora, no postavljanje novih ciljeva vjerodostojno je samo ukoliko zemlje članice ispune svoje trenutne ciljeve.

Unatoč napretku, došlo je do postupnog usporavanja stope korištenja obnovljivih izvora energije diljem EU-a, pa neke zemlje članice tijekom ove godine trebaju puno toga nadoknaditi kako bi dosegle svoj zadani cilj za 2020. godinu.

Najuspješnije države članice EU-a, i Hrvatska među njima: 

Članice EU-a kojima je to već uspjelo su Bugarska (18,7 %), Hrvatska (27,3 %), Češka (14,8 %), Danska (35,8 %), Estonija (29,2 %), Finska (41 %), Italija (18,3 %), Mađarska (13,3 %), Litva (25,8 %), Rumunjska (24,5 %) i Švedska (54,5 %), a još tri zemlje članice koje će to sigurno postići su Austrija (32,6 %), Grčka (procjena 16,3 %) i Latvija (39 %).

Nije iznenađenje da su skandinavske zemlje u društvu najboljih. Švedska je na vrhu s čak 54,5 % energije iz obnovljivih izvora (cilj za 2020. je 49 %), što je daleko ispred drugoplasirane Finske s 41 % (38 %). Slijede ih Latvija s 39 % (40 %) i Danska s 35,8 % (30 %).

Na dnu: Luksemburg, Nizozemska i Malta!

S druge strane, Nizozemska je najudaljenija od svog cilja za 2020. godinu (14 %) i to za 7,4 posto. Sljedeća je Francuska (6,7 posto do cilja 23 %), a potom Irska (5,3 posto do 16 %) i Ujedinjeno Kraljevstvo (4,8 posto do 15 %). Najniži udio energije iz obnovljivih izvora zabilježen je u Luksemburgu (6,4 %), Nizozemskoj (6,6 %) i Malti (7,2 %).

Korišteni izvor:

ekovjesnik.hr

 

HEP dobio nagradu Green Frog Award za najveći napredak u nefinancijskom izvještavanju u 2018.

Hrvatska elektroprivreda (HEP) je prema ocjeni neovisnog stručnog žirija nagrade Green Frog Award, među hrvatskim tvrtkama ostvarila najveći napredak u nefinancijskom izvještavanju u 2018., zabilježeno je na dodjeli nagrade dana 16. travnja 2019.

Nagradu za napredak iskazan u Izvješću o održivosti HEP grupe za 2017. godinu, HEP je dobio na konferenciji Ulaganje u održivost, održanoj danas u Zagrebu, u organizaciji tvrtke Deloitte Hrvatska i u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca i Global Compact mrežom Hrvatske. U sklopu konferencije održana je i dodjela nagrade Green Frog za najbolje nefinancijsko izvješće u srednjoj Europi.

​Izvješće o održivosti HEP grupe za 2017. godinu sastavljeno​ je prema sržnoj opciji smjernica globalno prevladavajućeg GRI Standarda, a u cilju što veće  transparentnosti uključuje i podatke prema  pokazateljima Sektorskog dodatka za energetiku. Na pripremi izvješća radila je radna skupina sastavljena od više od 30 članova iz svih dijelova HEP grupe, a on-line upitnikom uključeni su i dionici HEP grupe, njih 71 različitog profila, od državne uprave i organizacija, kupaca i korisnika, znanstvenih i obrazovnih institucija, dobavljača, medija, lokalne i regionalne samouprave i uprave, nevladinih organizacija, strukovnih udruženja te ovlaštenika u pitanjima zaštite okoliša. Oni su se, kao i članovi HEP-ove radne skupine izjasnili o izboru materijalnim pitanjima te o procjeni potencijala doprinosa HEP grupe ostvarenju pojedinih globalnih ciljeva održivog razvoja, koji su posljednjih nekoliko godina sve više u fokusu politike i poslovnog sektora.

„Naše prvo Izvješće o održivosti prema GRI standardu, za 2013. i 2014. godinu, objavili smo nekoliko godina prije uvođenja zakonske obveze. Veličina i značaj HEP grupe te široki raspon ekonomskih, okolišnih i društvenih utjecaja, učvrstili su nas u odluci da izvještavanju o održivosti pristupimo odgovorno i angažirano, nastojeći pratiti najbolju praksu. Nagrada Green Frog potvrda je da smo na pravom putu kad je riječ o kvalitetnoj, sveobuhvatnoj i transparentnoj komunikaciji s našim dionicima“, izjavio je član Uprave HEP-a Marko Ćosić, preuzimajući nagradu.

Izvješće o održivosti za 2017. godinu sadrži i stručno mišljenje o izvješću koje je izradio Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj. Izvješće je objavljeno u skladu s obvezom iz Zakona o računovodstvu, odnosno EU Direktive o objavljivanju nefinancijskih i drugih informacija za velike tvrtke. Tvrtke na koje se obveza odnosi moraju izvještavati o politikama, rizicima i ishodima u okolišnim i društvenim pitanjima, pitanjima suradnje sa zaposlenicima, poštivanju ljudskih prava, antikorupcijskoj praksi te raznim drugim aspektima poslovanja.

Nacionalnu nagradu za najbolje izvješće o održivosti dobila je INA d.d., a nagrade u regijama srednje Europe i Zajednice neovisnih zemalja (CIS) osvojili su Orange Poljska, Nornickel i Plzensky Prazdroj. Regionalna dodjela nagrade po prvi je puta održana u Hrvatskoj.  Nagradu Green Frog pokrenula je Mađarska 2000. godine, a postupno su je prihvatile i ostale države srednje Europe. Ove je godine organizator zaprimio i ocijenio ukupno 112 izvješća, najviše do sada. Hrvatsko i poljsko tržište imali su najveći broj prijava među državama koje su sudjelovale u natjecanju, istaknuli su u Deloitteu Hrvatska.

Više na kontakt:

Sektor za korporativne komunikacije (odnosisjavnoscu@hep.hr)

 

 

NAJČITANIJE

zimsko računanje vremena

Ljetno i zimsko računanje vremena – Kada će Europa stati na...

Ove 2026. godine ljetno računanje vremena počinje 29. ožujka u dva sata ujutro. Kazaljke se pomiču za jedan sat unaprijed pa dva sata postaje...
Dan bez automobila

Dan bez automobila