Ivana Budin Arhanić: Za postizanje ciljeva održivog razvoja potreban je doprinos velikog broja lidera!

Ivana Budin Arhanić, potpredsjednica Valamar Riviere za poslovni razvoj i korporativne poslove, nova je predsjednica Upravnog vijeća HR PSOR-a, izabrana na 106. sjednici UV-a.

Ivana Budin Arhanić završila je studij ekonomije na Middlebury Collegeu u SAD-u 1999. godine. Nakon završenog studija tri godine radi kao konzultant za strateški menadžment u Bostonu i New Yorku te dvije godine u Luri d.d. na širenju poslovanja u regiji. Dvogodišnji MBA studij završava 2007. na prestižnom fakultetu Harvard Business School, nakon čega nastavlja karijeru u Valamaru na raznim strateškim i upravljačkim funkcijama, gdje je od 2015. godine potpredsjednica za poslovni razvoj i korporativne poslove Valamar Riviere d.d.

Razgovarali smo s novoizabranom predsjednicom o održivom upravljanju, Indeksu DOP-a i primjeni Politike raznolikosti.

Valamar Riviera član je HR PSOR-a od 2016. godine. Što vas je potaklo na članstvo?

Kao vodeća kompanija u turizmu u Hrvatskoj, Valamar Riviera mora biti odgovorna kompanija jer je odgovornost potrebna za kvalitetno liderstvo i dugoročno održivo poslovanje. Turizam kao djelatnost je usko povezan sa svojim ključnim dionicima i ima veliki utjecaj na ekonomski razvoj, destinacije, ljude i okoliš s čime težimo kvalitetno upravljati. Stoga su društveno odgovorno poslovanje i održivost sastavni dio naše vizije, misije, temeljnih vrijednosti i strategije poslovanja. S obzirom na Valamarovu orijentiranost ka održivosti kao jednoj od temeljnih odrednica poslovanja, članstvo u HR PSOR-u bio je prirodni korak i način da bolje razumijemo društvenu odgovornost i održivost u poslovanju najvećih i najboljih kompanija u državi, od kojih su neke i velike globalne tvrtke, a ostale poput nas vode poslovanje iz Hrvatske. Članice HR PSOR-a dolaze iz raznih industrija što se pokazalo izuzetno važnim za kvalitetno dijeljenje znanja i iskustava.

Na poziciji ste potpredsjednice za poslovni razvoj i korporativne poslove, a jedno od brojnih zaduženja je i društveno odgovorno poslovanje. Koliko je, po vašoj procjeni ono utjecalo na uspješnost Valamara?

Valamar je izuzetno uspješna kompanija gledajući financijske i poslovne rezultate. Već godinama bilježimo dvoznamenkasti rast prihoda i operativne dobiti, uspješno širimo poslovanje kroz akvizicije, najveći smo investitor u hrvatskom turizmu, najveći i najpoželjniji poslodavac, postižemo visoko zadovoljstvo gostiju i ocjenu kvalitete naših proizvoda i usluga, imamo pozitivnu organizacijsku kulturu, dinamičan i raznolik tim i zadovoljne dioničare koji su našu dionicu već sedam godina za redom proglasili dionicom godine. Ako nas pitate kako to postižemo, odgovor je u našoj formuli uspjeha: „kontinuirana ulaganja u zaposlenike, proizvode i destinacije na društveno odgovoran način = održivi rast i razvoj“. Posljednje četiri godine Valamar o svom poslovanju godišnje izvještava integrirano, u što od početka vjerujemo. Ne želimo odvajati nefinancijsko izvještavanje od financijskog jer u poslovanju također ne odvajamo aktivnosti koje su mjerljive u novcu od nekih drugih, ništa manje relevantnih. Ne postoji uspjeh ako on nije održiv i odgovoran. Neodrživ i neodgovoran poslovni uspjeh je zapravo neuspjeh.

Kako bi vi opisali održivo upravljanje poduzeća?

Održivo upravljanje podrazumijeva viziju i misiju poduzeća koje u sebi sadrže odgovor na pitanje ne samo “što želimo postići?” nego i “na koji način?” što daje jasan okvir za strateške i operativne procese i aktivnosti. U samoj viziji Valamar je u prvi plan očekivano stavio doživljaje gostiju, ali je uključio i partnerstvo s destinacijama bez kojih smatramo da ne možemo uspjeti u kreiranju autentičnih doživljaja. Valamarova misija u prvi plan stavlja način na koji viziju želimo postizati: kroz inovativno upravljanje odmorišnim turizmom kako bismo kreirali nezaboravne doživljaje, kroz stvaranje poticajne korporativne kulture gdje su gosti i zaposlenici na prvom mjestu te kroz davanje nove vrijednosti za dioničare vodeći brigu o održivom razvoju i lokalnim zajednicama. Stoga, poslovanje Valamar Riviere nadilazi formalnu razinu usklađenosti sa zakonskim preduvjetima i teži daleko širem, cjelovitom i sveobuhvatnom pristupu i odgovornom poslovanju prema svim ključnim dionicima. Za mene održivo upravljanje prvenstveno znači odgovornost da kao kompanija i menadžment ostvarujemo kvalitetan i kontinuiran rast i razvoj te zahtijeva da sagledamo ključne resurse, bilo ljudske, prirodne ili financijske, na održivi način i da kroz upravljanje poslovanjem osiguramo da djelovanje kompanije te resurse dalje razvija.

Visoko ste pozicionirani, koliko je važna uloga Uprave u održivom upravljanju poslovanjem?

Uloga Uprave i općenito uloga vodstva je ključna ako želimo održivost i odgovorno poslovanje integrirati u strategiju i način poslovanja. Vodstvo kompanije mora, ne samo deklarativno podržati ciljeve održivog razvoja, već u komunikaciji, postavljanju ciljeva, procesima odlučivanja i redovnom djelovanju mora kontinuirano integrirati principe održivosti. Na primjer, aktivnu ulogu u razvoju destinacija kao ključnom preduvjetu uspjeha svojih hotela, ljetovališta i kampova Valamar ostvaruje putem različitih strateških projekata i dugoročne suradnje s jedinicama lokalne samouprave i nadležnim javnim tijelima, turističkim zajednicama, pružateljima usluga i događaja, sportskim klubovima i neprofitnim organizacijama. Razmatrajući svoj utjecaj na zaposlenike, goste, destinacije, lokalnu zajednicu, okoliš i društvo u cjelini, Valamar je definirao devet krovnih programa društveno odgovornog poslovanja. Kroz DOP programe pratimo različite poslovne aktivnosti i projekte koji ispunjavaju naše Ciljeve održivog razvoja i u koje smo se obvezali u sklopu strategije poslovanja na godišnjoj razini ulagati minimalno 2,5 % prihoda. U 2018. godini, u ove krovne programe uloženo je gotovo dvostruko više od toga, odnosno čak 4,9 % prihoda, što iznosi 101 milijun kuna.

Koga u jednoj državi smatrate ključnim za širenje prakse društveno odgovornog poslovanja? Tko bi, prema vašem mišljenju, trebao biti lider?

Održivost je danas jedna od najvećih tema na globalnoj razini, i više uopće nije upitno tko bi se trebao brinuti o održivosti – odgovor je svatko od nas, pojedinačno i kolektivno, privatni sektor i javni sektor. Pozitivna praksa trebala bi biti prisutna na svim razinama u smislu opće strategije razvoja i kao prioritet društva u cjelini, na razinama javne uprave i institucija kroz provedbu politika i regulative, ali i u privatnom sektoru posebno kad govorimo o tvrtkama koje su lideri jer one imaju i najveći utjecaj u svojim industrijama. Kao odgovor na sve veće rizike za okoliš i sve veću ugroženost resursa, postoji urgentna potreba za odgovornim balansiranjem kratkoročnih i dugoročnih prioriteta. Tko bi trebao biti lider u svemu tome? Za uspjeh će trebat veliki broj lidera u najširem smislu te riječi i mislim da nije konstruktivno pokazati prstom u nekog „mesiju“ koji će povesti druge u smjeru društvene odgovornosti. Odgovornost je na svima koji imaju odgovornost za poslovanje općenito.

Dobitnik ste nagrade Indeks DOP-a za odgovorne politike i prakse upravljanja okolišem te politike raznolikosti i zaštite ljudskih prava, što biste istaknuli kao najvažniju aktivnost koja je doprinijela ovim nagradama?

Društveno odgovorna praksa dio je našeg poslovanja, dok su ljudi i okoliš naši najvažniji resursi. Proaktivno vodimo brigu o održivosti i zaštiti okoliša kroz poticanje ekonomične upotrebe prirodnih izvora, zaštitu mora i okoliša, uštedu energije, pravilno zbrinjavanje otpada i aktivnu komunikaciju s gostima, zaposlenicima i dobavljačima o važnosti ekologije. U naš krovni program Zeleni Valamar koji obuhvaća projekte energetske učinkovitosti i različite inicijative usmjerene na zaštitu okoliša, samo u 2018. godini uložili smo 22 milijuna kuna. Svi Valamarovi objekti imaju certficirane sustave upravljanja energijom ISO 50001, a 100% električne energije za objekte osigurava se iz obnovljivih izvora. Na taj način čuvamo prirodne ljepote i okoliš u kojem poslujemo i živimo. Osim toga, Valamar kao najveći poslodavac u turizmu u Hrvatskoj prepoznat je kao poslodavac koji vodi brigu o zaposlenicima što je zasigurno bio temelj za dobivanje ove prestižne nagrade Indeksa DOP-a za politiku raznolikosti i zaštitu ljudskih prava, a doprinijela je i činjenica da raznolikost cijenimo. Smatramo je jednom od naših prednosti i izvora konkurentnosti, kao i neophodnom kulturom poslovanja u turizmu. Ponosni smo i na to što njegovanjem raznolikosti pridonosimo i autentičnosti naše usluge.

Potpisnici ste Povelje o raznolikosti Hrvatska, kako napreduje izrada Politike raznolikosti?

Sukladno planu, Valamar je usvojio Politiku raznolikosti i nediskriminacije kako bi se unutar kompanije razvijala organizacijska kultura koja se temelji na uzajamnom poštovanju i uvažavanju individualnih različitosti. Ključno je njegovati radno okruženje u kojem je doprinos svakog člana tima prepoznat i cijenjen, koje promiče dostojanstvo i poštivanje svakog zaposlenika, koje osigurava jednake prilike za razvoj i edukaciju te promiče ravnopravnost na radnom mjestu. Valamar je zauzeo visoko 7. mjesto na ljestvici top poslodavaca u Hrvatskoj te je i dalje jedina turistička kompanija koja se nalazi u prestižnom društvu top 20 poslodavaca u Hrvatskoj po izboru gotovo 20.000 ispitanika istraživanja portala MojPosao koje se provodilo u 2018. i 2019. godini.

U Valamaru smo svjesni da je ulaganje u ljude nužno za održiv rast i razvoj. Progresivnim rastom plaća i ostalim ulaganjima u razvoj ljudskih potencijala, Valamar kao vodeća kompanija u turizmu želi biti primjer dobre prakse i ostalim poslodavcima, pa smo tako prvi poslodavac u turizmu koji je uveo jamstvo minimalnih primanja od 5.000 kn neto a potom i 13. plaću, a ponosni smo što je prosječna plaća u Valamaru veća od prosjeka u Republici Hrvatskoj.

Kada smo već kod raznolikosti, u visokom ste menadžmentu te vam je prošle godine dodijeljena nagrada za poslovnu ženu godine koju dodjeljuje MBA Croatia. Smatrate li da su mogućnosti za napredovanje i plaće jednake između muškaraca i žena.?

S ponosom i zadovoljstvom sam primila nagradu MBA Croatia, osobito stoga što se radi o udruženju koje već gotovo deset godina okuplja istaknute pojedince u poslovnoj zajednici u Hrvatskoj i regiji. U svom se djelovanju Udruga zalaže za etiku u poslovanju, znanje i društvenu odgovornost, a između ostaloga i za što veću zastupljenost žena u poslovnom, osobito menadžerskom svijetu. Od listopada do prosinca 2018. godine provedeno je zanimljivo istraživanje u organizaciji HUP-a i Deloittea koje prikazuje stavove i razmišljanja žena i muškaraca na vodećim pozicijama u tvrtkama i financijskim institucijama, s posebnim naglaskom na razvoj poduzetništva žena. Istraživanje je pokazalo kako broj žena u upravama hrvatskih kompanija izlistanih na Zagrebačkoj burzi polagano raste, međutim, taj broj je još uvijek ispod 19 posto. Ovo nam daje zaključiti da bi poslodavci trebali proaktivno provoditi mjere koje ženama omogućavaju lakše ostvarenje profesionalnog napretka. I zato me veseli istaknuti podatak kako je u Valamaru u 2018. godini ukupan broj menadžera iznosio 543, od čega je čak 226 žena (42%) na menadžerskim pozicijama. No, nadam se također da će moje kćeri, kad odrastu, raditi u okruženju u kojem neće biti potrebe za nagradom „poslovna žena godine“ već će biti dovoljno imati nagradu za osobu godine, koja će se ravnopravno dodjeljivati bez obzira na spol.

I zadnje pitanje: koji od Ciljeva održivog razvoja smatrate ključnim za održivi razvoj hrvatskoga gospodarstva.

UN je definirao sedamnaest važnih ciljeva za postizanje održivog razvoja do 2030. godine, a ja bih izdvojila barem tri cilja koja su iznimno bitna za hrvatsko gospodarstvo. Prvi je Cilj 8 – Uključivi i održivi gospodarski rast, puna zaposlenost i dostojanstveni rad za sve. To bi značilo da se trebamo fokusirati na postizanje višeg nivoa ekonomske razvijenosti, osobito kroz tehnološka unaprjeđenja i inovacije te podupirati poduzetništvo, kreativnost i inovativnost, a samim time rast mikro, malih i srednjih poduzeća. Kao važan cilj spomenula bih Cilj 14 – Život ispod vode. Očuvanje mora i morskih resursa za održivi razvoj mi je jako bliska s obzirom da dolazim iz turističke branše. Turistički sektor prednjači s gospodarskim rastom u zemlji i zato trebamo voditi brigu o tome da turizam resurse koristi na održivi način. Kao posljednji, ali ne manje bitan cilj, istaknula bih Cilj 17 – Globalno partnerstvo za održivi razvoj, jer je mobilizacija i dijeljenje znanja, stručnosti i tehnologija vrlo važna za uspjeh bez obzira na cilj.

Razgovarala: Katarina Plećaš, glavna urednica glasila HR PSOR-a Gospodarstvo i održivost – GiO

Preneseno iz glasila HR PSOR-a Gospodarstvo i održivost – GiO

Izvor HRPSOR – OVDJE…

 

Održivi razvoj turizma grada Nina

Strategija razvoja Grada Nina 2016. – 2020. kao strateški dokument od najvećeg značaja za smjer i način gospodarskog i društvenog razvoja grada govori o jasnoj opredijeljenosti za održivi razvoj.

Prostor jedinstvene hrvatske lagune u Ninu istaknuti je i izvorni primjer održivog razvoja, slažu se mnogi prijatelji prirode i očuvanog okoliša.

Turističku ponudu i bogate sadržaje Nina prepoznaju i mnoge hrvatske i međunarodne udruge, profesionalci u turizmu, poslovni partneri i turisti, što je najveće priznanje za stanovnike i sve koji unapređuju ninske turističke sadržaje. To rječito potvrđuje i dobivena Nagrada za osobnu inovaciju i kreativnost kao poticaj i uzor u uređenju i organiziranju aktivnosti u destinaciji na originalan način 2018. – EDEN Network Association.

Povodom nagrade, dr. sc. Marija Dejanović, direktorica Turističke zajednice grada Nina, održala je predavanje i studentima treće godine preddiplomskog stručnog studija turistički i hotelski menadžment, međunarodnog sveučilišta Libertas u Zagrebu. Tema predavanje bila je „Prirodne atraktivnosti i turizam grada Nina“ .

Povijest grada Nina – od prvog naselja prije 3000 godina do suvremene održivosti

Nin se nalazi u živopisnoj pješčanoj laguni smješten na dnu jednog od zaljeva kojima završava kopneni dio Sjeverne Dalmacije, a položen 14 km sjeverozapadno od Zadra. Starogradska jezgra drevnog grada nalazi se na malom otoku, srcolikog oblika promjera 500 metara. Otočić na kojem je zabilježen kontinuirani život čovjeka već 3000 godina smješten je između negdašnjeg ušća rijeke Miljašić Jaruge i morske obale. Odličan strateški i gospodarski položaj Nina u uvučenom zaljevu, omogućavao mu je tijekom duge povijesti dobru obranu s morske i kopnene strane, stoga je već u prapovijesno doba postao urbano, kulturno i političko središte koji je imao utjecaj na širokom prostoru. Naselje na otoku je utemeljilo ilirsko pleme Liburna u 9. st. pr. Kr. Samo 400 metara južno od povijesnog otočića nalazilo se naselje utemeljeno još 5000. godine pr.Kr., u doba neolitika. U Rimsko doba Nin je bio važan municipij, dok je u srednjem vijeku postao prva prijestolnica hrvatskih knezova i kraljeva te prva hrvatska biskupija. To sjajno srednjovjekovno razdoblje obilježilo je Nin za buduća vremena. Iako Ninom, kao i velikim dijelom Dalmatinske obale od 15. st. upravlja Venecija, ipak, stari grad zadržava svoju autonomiju. Tijekom turskih ratova Nin je više puta rušen, stradao je 1570. g., a potpuno je razoren 1646. g. čime je prekinut život najsjajnijeg razdoblja grada, a dalje se sporo obnavljao. Najveći problem stanovanja u gradu uzrokovala je malarija, stanovništva je sve manje pa je u 19. st. ukinuto biskupsko sjedište. Početkom 20. st. kanalizira se ušće rijeke i premješta istočno od samog grada na otok pa dolazi do demografskog i gospodarskog jačanja. Nakon različitih vladavina, 1997. godine započela je intenzivna obnova i održivi razvoj grada Nina.

Održivi razvoj grada Nina

Svi prijatelji prirode i očuvanog okoliša slažu se da je prostor jedinstvene hrvatske lagune u Ninu pravi primjer održivog razvoja. Laguna na istoku skriva najstariju gospodarsku djelatnost Nina – solanu. Uz upoznavanje prirodnog procesa dobivanja soli istim načinom kao u rimsko doba, može se posjetiti Kuća soli, a u Muzeju soli nabaviti Cvijet soli, čokolada s okusom soli, sol za kupanje i sl.

U sveukupnom turističkom razvoju destinacije trebaju se složiti predstavnici javnog i privatnog sektora, čijim se zajedničkim djelovanjem u poslovnim ciljevima i zadaćama trebaju podržavati.

Turistička zajednica grada Nina organizira seminare iz kulturnog turizma, seminar za ruralni razvoj, seminare na teme bioraznolikosti, ekologije, ptičjeg svijeta, zatim poboljšanja kvalitete smještaja i ljubaznosti.

Strategija razvoja Grada Nina 2016. – 2020. predstavlja strateški dokument od velikog značaja za razvoj, smjer i način djelovanja gospodarstva i društvenog razvoja. Prioritetni strateški ciljevi grada Nina jasno govore o opredijeljenosti prema održivom razvoju. Prioriteti podrazumijevaju: razvoj turizma, poticanje malog i srednjeg poduzetništva, razvoj poljoprivrede, izgradnju komunalne i okolišne infrastrukture i stvaranje kvalitetne obrazovne i društvene infrastrukture.

Biolozi su na prostoru Nina otkrili 8 NATURA 2000 staništa, 5 endemičnih, 4 kritično ugrožene, 1 ugroženu i 5 osjetljivih biljaka koje se mogu istražiti i fotografirati. Uz Kraljičinu plažu skriva se botanički vrt idealan za šetnju i trčanje kroz 4 NATURA 2000 staništa položenih jedno uz drugo. Posebno je živopisno u svibnju i lipnju kada neobične biljke svojim cvjetovima obogate pješčani krajolik. Pored već navedene solane, ljekovitog blata važno je istaknuti da je na plaži Ždrijac organizirana škola windsurfinga, kitesurfinga i stand-up-pedlinga sve popularnijih sportova na vodi. Pješčane plaže su jedan od zaštitnih simbola Nina, a nalaze se na popisu najljepših plaža Hrvatske i svijeta.

Promatrači ptica lagunu će odmah prepoznati kao svoje bitno odredište gdje mogu uživati u pregledu načina života preko 200 raznih vrsta ptica. Jedinstvenu hrvatsku lagunu zatvaraju dvije plaže s kojih se pruža pogled na planinu Velebit, od koje posjetitelju zastaje dah. Na malom prostoru Nina pronalazi se neobična svjetska bioraznolikost koja tvori područje Eko parka Ninska laguna unutar Ninskog zaljeva, pod kojim se sloganom proteklih deset godina promidžbeno predstavlja Nin.

U Ninu se nalazi najveći lokalitet ljekovitog blata u Hrvatskoj gdje se provodi liječenje raznih bolesti u Ljetnoj klinici na otvorenom još od 1965. godine. Na Kraljičinoj plaži se tijekom srpnja i kolovoza redovito odvija jutarnja terapija uz kontrolu medicinskog osoblja.

Kulturna i prirodna baština

Nin pripada među najstarije gradove Mediterana, a turbulentne povijesne mijene uništile su mnoge spomenike. U muzeju se čuvaju predmeti od prapovijesnog razdoblja do novog vijeka. Najvažniji od njih su originali drvenih brodova Condura Croatica iz 11. st. Šetajući Ninom kao da prolazite kroz više dimenzija ljudskog postojanja, o čemu svjedoče očuvani spomenici i predmeti: Judin srebrnjak u crkvenoj riznici, ostaci najvećeg antičkog hrama na istočnoj obali Jadrana iz 1. st., crkva sv. Križa iz 9. st – nazvana najmanjom katedralom na svijetu, crkva sv. Nikole iz 12. st., crkva sv. Anselma iz 6. – 18. st. i mnogi drugi spomenici. Na ulazu u grad nalazi se kip kneza Branimira, a u središtu grada kip biskupa Grgura Ninskog. Ulašteni palac na nozi biskupa Grgura ulazi među deset najatraktivnijih svjetskih simbola sreće.

Nin – Eden destinacija

Nin je EDEN – Europska destinacija izvrsnosti od 2010., a od 2015. nosi naziv najromantičnije destinacije Europe. Tajanstveno privlači šarmantnim položajem, nježnom klimom, iznimnom kulturnom baštinom i netaknutom prirodom te neobičnim festivalima i očuvanim običajima. Budući je Nin netradicionalna destinacija – bez hotela, s poznatim Kampom Zaton, malim apartmanima te kućama s bazenima, grad koji razvija eko i kulturni turizam dobio je titulu EDEN destinacije.

EDEN nagrada poticaj je daljnjem razvoju Nina k održivom i odgovornom turizmu.

dr.sc. Marija Dejanović i mr.sc. Mahira Tanković

Članak je preuzet iz časopisa ” GIO gospodarstvo i održivost” , u izdanju HRPSOR-a.

Izvor: ovdje….

 

HEINEKEN Hrvatska koristi i bioplin kao energiju

  • Počeli smo s korištenjem bioplina u proizvodnji toplinske energije!
  • Racionalno i odgovorno korištenje nusproizvoda iz procesa pročišćavanja otpadnih voda!
  • Korištenje novog obnovljivog izvora donosi uštede i smanjenje ugljičnog otiska!

Nakon niza zelenih investicija kao što su gradnja skladišta prema principima održivosti i energetske učinkovitosti te postavljanje solarnih panela i LED rasvjete, HEINEKEN Hrvatska se odlučio na još jedan veliki korak na području zaštite okoliša. Kompanija je u svojoj pivovari u Karlovcu počela koristiti bioplin koji nastaje kao nusproizvod prilikom pročišćavanja otpadnih kao toplinsku energiju namijenjenu prvenstveno za proizvodnju i u manjoj mjeri za grijanje.

Zahvaljujući ovoj inicijativi smanjuje se potrošnja zemnog plina za grijanje, što dovodi do energetskih ušteda. Smanjuje se emisija ugljikovog dioksida i to na godinu za 110 tona. Ovi vrlo pozitivni rezultati na području održivosti i zaštite okoliša ostvareni su zahvaljujući novoj investiciji – novom cjevovodu koji bioplin vodi od pročistača do kotlovnice gdje se spaljuje i koristi kao toplinska energija za grijanje pivovare. Osim što se kompanija ovim potezom okrenula korištenju još jednog obnovljivog izvora energije, pokazala je i da odgovorno i racionalno koristi otpadne tvari za daljnju namjenu.

„Naš je cilj što više koristiti obnovljive izvore energije, a to smo pokazali postavljanjem solarnih panela, korištenjem električne energije dobivene isključivo iz obnovljivih izvora (ZelEn), a sada i odlukom da koristimo bioplin. U HEINEKENU Hrvatska kontinuirano ulažemo u povećanje energetske učinkovitosti te smanjenje utjecaja na okoliš. Jedna od ključnih strateških odrednica naše kompanije upravo je zeleno poslovanje. Ponosni smo na naše investicije i odlučni nastaviti u istom smjeru“, izjavila je Valentina Belavić, direktorica Sektora lanca opskrbe kompanije HEINEKEN Hrvatska.

Slične inicijative koje doprinose zaštiti okoliša, uvođenju obnovljivih izvora energije te u konačnici smanjenju utjecaja na naš planet planiraju se i u budućnosti.

Sve informacije o dostignućima kompanije na ovom planu možete pronaći u nedavno objavljenom Izvješću održivosti za 2018. godinu https://www.youtube.com/watch?v=Y6kjjNrnx3E&t=4s.

 

Ljudmila Bratko Gašpić

Ljudmila.BratkoGaspic@heineken.com

Heineken – Odjel korporativnih poslova

 

DOBRA HRVATSKA

Rujan, 2019

INA: dovršeno testiranje energetske biljke miskantus za proizvodnju biogoriva, šanse za Rijeku i Sisak

Miscanthus x Gigantheus
Miscanthus x Gigantheus

U sklopu programa INA R&M Novi smjer 2023. te vezano za analizu mogućnosti razvoja projekta rafinerije bio-komponenti, početkom godine održana je prva žetva nasada energetske biljke miskantus. Nasad miskantusa (lat. Miscanthus x giganteus) uspostavljen je na demonstracijskoj farmi u Rugvici pokraj Zagreba, u suradnji sa Bc Institutom, a ovosezonskom žetvom prikupljeno je oko 30 tona biomase.

Prikupljena biomasa poslana je u Clariant, inovativnu kemijsku kompaniju, u njihovo pred komercijalno sunliquid® postrojenje, koje se nalazi u Straubingu, Njemačka, na preradu u lignocelulozne šećere i etanol. Rezultati testiranja su optimistični jer su pokazali da tehnologija sunliquid® može uspješno preraditi miskantus u lignocelulozne šećer i etanol.

Kao što je najavljeno, u tijeku je provođenje programa INA R&M Novi smjer 2023., usmjerenog na osiguranje održivosti i profitabilnosti Ininog rafinerijskog sustava. Program podrazumijeva investiciju u projekt DCU u riječkoj rafineriji, vrijedan ukupno 4 milijarde kuna te konverziju Rafinerije nafte Sisak u industrijski centar. U skladu s time provedeno je i testiranje nasada miskantusa, kao jedna od opcija.

„Sretan sam što su rezultati pozitivni jer su time otvorena vrata za daljnje analize i mogućnosti. Zahvaljujući vrhunskoj tehnologiji uspjeli smo proizvesti napredni bioetanol koji se namješava u fosilna goriva. Ovo je samo jedan u nizu koraka koje je potrebno ostvariti kako bismo ispunili preduvjete za razvoj biorafinerije u Sisku“, izjavio je Stjepan Nikolić, operativni direktor Rafinerija i marketinga.

Testiranje je odrađeno u sklopu projekta GRACE (GRowing Advanced Industrial Crops on marginal lands for biorEfineries), financiranog od strane Europske unije, a Ini je dodijeljena uloga voditelja demonstracijskog lanca koji se odnosi na testiranje uzgoja hibrida miskantusa na tlima lošije kvalitete u svrhu prerade u napredni bioetanol.

Ciljevi projekta GRACE su optimizirati različite lance vrijednosti miskantusa, proizvoditi održive proizvode sa snažnim tržišnim potencijalom i razvijati miskantus kao održivi izvor sirovine za uzgoj na marginalnom, kontaminiranom i napuštenom zemljištu.

INA

 

Odazovite se 10.9.2019. na predavanje komunikacijskog stručnjaka Paula Afshara , u organizaciji HUP-a

 

HUP vas poziva na predavanje svjetski poznatog stručnjaka u području komunikacija i oblikovanja korporativnih strategija:

„Communicating Sustainability – ER or PR“, predavač Paul Afshar

  1. rujna 2019. s početkom u 10 sati u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, Radnička cesta 52/1.kat

Predavanje će biti na engleskom jeziku – predviđeno vrijeme trajanja je 2 sata.

Predavanje je u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca, Global Compact Hrvatska i Instituta za društveno odgovorno poslovanje.

Svoj dolazak molimo potvrdite najkasnije do 9. rujna do 12 sati na mail: vali.marszalek@hup.hr

*****

PAUL AFSHAR – predavač

Paul Afshar is a Partner, for Corporate Communications and Puposeful Business, at FleishmanHillard Fishburn in London, named Best Large Agency of the Year at 2018 PRWeek Awards!

Paul is an expert in corporate strategy and communications with fourteen years agency/in-house strategic communications and campaign experience. He leads on FleishmanHillard’s Purposeful Business work in Europe, Middle East and Africa region, working with some of the world’s leading brands to shape their sustainability and social investment strategies. Having spent four years in China, where he ran a successful e-commerce start-up he saw firsthand the effects of climate change on the nation’s capital, and writes widely on global sustainability issues and UK-China business relations for the Huffington Post and the Independent.

Paul has advised one in five companies of the Financial Times Stock Exchange 100 Index on reputation and sustainability strategy. Those are the companies listed on the London Stock Exchange with the highest market capitalisation. He has strong track record of delivering integrated communications programmes for clients’ flagship corporate and social initiatives and a proven track record in new business development with wins.

Known for Start-up mentality having managed company up to exit sale phase through building internal capability & robust customer development, as well as for excellent relationships with media, government, civil service and NGOs.

He is also the Founding Judge for the Meaningful Business 100 (MB100), an annual celebration of the 100 individuals globally who are using business influence to help achieve the United Nations Sustainable Development Goals (SDGs).

Join us and learn from the best!

 

Ivan Marasović iz INA-e dobio priznanje 2019 SDG PIONEER CROATIA Global Compacta Hrvatska i Hrvatske udruga poslodavaca

Global Compact Hrvatska koju vodi Hrvatska udruga poslodavaca s ponosom dodjeljuje Ivanu Marasoviću titulu prvog hrvatskog SDG Pioneera – poslovnog lidera koji svojim radom doprinosi ciljevima održivog razvoja i potiče druge da čine isto.

Ivan Marasović je sudjelovao u razvoju i do danas koordinira INA Akademiju, platformu za interni prijenos znanja aktivnu od 2016. godine, kroz koju mreža internih trenera pruža edukaciju o različitim temama i vještinama zaposlenicima INA-e. Ovaj jedinstveni program, koji se neprestano nadograđuje na temelju potreba zaposlenika, izravno doprinosi Cilju 4 Kvalitetno obrazovanje, te ima značajan pozitivan utjecaj na Cilj 8 Dostojanstven rad i gospodarski rast te Cilj 9 Industrija, inovacije i infrastruktura. Zaposlenici uče o novim tehnologijama koje se razvijaju u svrhu smanjenja potrošnje energije i drugih vrsta onečišćenja u pogledu onečišćenja tla, vode i zraka, čime se minimizira negativan utjecaj u tim područjima. Ivan igra važnu i aktivnu ulogu u procesu regrutiranja novih trenera i razvoju novih tema, kao i planiranju i provođenju aktivnosti. Kroz edukacije, zaposlenici su stalno informirani o načelima UN Global Compacta koja obuhvaćaju ljudska prava, rad, okoliš i borbu protiv korupcije, te stječu nova znanja i vještine koje primjenjuju kroz inovacije u razvoju industrije i poslovanja. Ivan je kroz svoj rad na INA akademiji ostvario i nastavlja ostvarivati ​​značajan pozitivan utjecaj na postizanje ciljeva održivog razvoja, doprinoseći pritom uspjehu tvrtke kroz visoko kvalificirane, motivirane i zadovoljne zaposlenike.

Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca i član Stručnog savjeta UN Global Compacta:

„Ponosni smo što, kao nositelj UN-ove inicijative za održivi razvoj, sudjelujemo u ovom izboru koji priznanje dodjeljuje pojedinacima, budućim liderima u poslovnom svijetu. Uspjeh tvrtke leži u njezinim zaposlenicima a ovdje se radi o mladim ambicioznim ljudima koji su svojim radom, osim uspjehu tvrtke, doprinijeli i napretku prema Agendi 2030. Našem kandidatu želimo puno sreće u globalnom krugu natječaja.”

Kao pobjednik nacionalnog kruga, Ivan će se sada natjecati u globalnom krugu, zajedno s kandidatima iz ostalih lokalnih mreža UN Global Compacta diljem svijeta za titulu jednog od 2019 UN Global Compact SDG Pioneera. Svečana dodjela ovih priznanja održat će se u rujnu ove godine u sklopu Generalne skupštine Ujedinjenih Naroda u New Yorku, a kojoj će nazočiti i svi lokalni pobjednici.

“Jako smo uzbuđeni što imamo priliku pomoći mladim profesionalcima da razvijaju nova poslovna rješenja za rješavanje današnjih globalnih izazova”, kaže Lise Kingo, CEO i izvršna direktorica UN Global Compacta. „Vodstvo za 2030. zahtijeva pokretače promjena, one koji ne sjede i ne čekaju da se budućnost dogodi, već je stvaraju, koji ne biraju put najmanjeg otpora, već ustraju na svom putu bez obzira na moguća nerazumijevanja i prepreke. Na kraju, oni pobjeđuju. Imaju budućnost na svojoj strani.”

UN Global Compact i SDG Pioneers program

Kao posebna inicijativa glavnog tajnika Ujedinjenih Naroda, UN Global Compact surađuje s tvrtkama diljem svijeta kako bi uskladile svoje djelovanje i strategije s deset univerzalnih načela u području ljudskih prava, rada, okoliša i borbe protiv korupcije. Pokrenut 2000. godine, UN Global Compact usmjerava i podržava poslovnu zajednicu u promicanju ciljeva i vrijednosti UN-a kroz odgovorne korporativne prakse. S oko 13.000 članova u više od 160 zemalja i 70 lokalnih mreža, to je najveća inicijativa za korporativnu održivost u svijetu.

Svake godine UN Global Compact dodjeljuje priznanje SDG Pioneers grupi poslovnih lidera koji svojim radom doprinose ciljevima održivog razvoja i mobiliziraju tvrtke da budu snaga za dobro i nositelji rješenja za globalne izazove. Ove godine, kako bi pružili glas mladima u izgradnji održive budućnosti, program je bio usmjeren na mlade profesionalce u dobi od 35 godina ili manje, koji su ostvarili značajan pozitivan utjecaj na ciljeve održivog razvoja i pritom doprinijeli uspjehu tvrtki u kojima rade.

Priču o ovogodišnjem SDG Pioneeru možete pročitati ovdje: 2019 SDG PIONEER: Ivan Marasović, INA

Cijelu objavu možete naći na web stranici Hrvatske udruge poslodavaca: Ivanu Marasoviću iz Ine dodjeljeno priznanje SDG Pioneer Croatia

ČESTITAMO IVANU!

Važna informacija za čitavu DOP zajednicu! Usvojen prvi Dobrovoljni nacionalni pregled Republike Hrvatske o provedbi ciljeva održivog razvoja.

Početkom srpnja 2019. održana je prva sjednica Nacionalnog vijeća za održivi razvoj pod predsjedanjem predsjednika Vlade Andreja Plankovića. Na sjednici je usvojen Dobrovoljni nacionalni pregled Republike Hrvatske o provedbi 17 ciljeva Programa Ujedinjenih naroda za održivi razvoj 2030.

Predsjednik Vlade istaknuo je da je izrada prvog nacionalnog pregleda RH o provedbi ciljeva održivog razvoja bila prilika za sagledavanje aktivnosti koje su učinjene, kao i aktivnosti koje treba poduzeti za ispunjavanje ciljeva do 2030. godine.

Naglasio je kako se u nacionalnom pregledu nalaze odabrane aktivnosti koje se provode, a koje između ostalog uključuju, borbu protiv siromaštva, osnaživanje položaja žena i mladih, ostvarivanje uključivog i održivog gospodarskog rasta te zaštitu okoliša.

Dodao je kako je izrada Nacionalne razvojne strategije 2030 prilika da se gospodarska, socijalna i ekološka dimenzija održivog razvoja integriraju u strategiju te da se ti ciljevi do 2030. godine provedu u suradnji s organizacijama civilnoga društva i poslovnom zajednicom.

Predsjednik Vlade zaključio je kako je u ostvarenju politike održivog razvoja za Hrvatsku važno sudjelovati i na globalnoj razini.

Nacionalno vijeće za održivi razvoj predlaže mjere i aktivnosti, prati, analizira i koordinira provedbu ciljeva održivog razvoja Programa Ujedinjenih naroda za održivi razvoj 2030 te usvaja izvješće za potrebe sudjelovanja na Političkom forumu o održivom razvoju na visokoj razini.

Nacionalni pregledi svih članica UN, pa tako i hrvatskog, objavljeni su na stranicama:

https://sustainabledevelopment.un.org/hlpf/2019#vnrs ; https://sustainabledevelopment.un.org/content/documents/23943CROATIA_UN_final.pdf

DOBRA HRVATSKA
Srpanj, 2019.

Odgovoran građanin: Kako birati putovanje, uživati, a ne ugroziti okoliš i destinacije – savjeti Davora Rostuhara

Foto: Walkerssk from Pixabay

Oduvijek se putovalo. Prije su to činili putnici, a zadnjih stotinjak godina pojaviše se turisti. Putnika je bilo srazmjerno malo, a turista je masa. Ali, to nije najvažnija razlika. Putnik se stapa sa odredištem, uvažava ga, iskazuje mu čast, putujući uči i mijenja se… na putu nalazi prijatelje. Putnik putuje relativno sporo. S druge strane turist kreće na put da bi, protrčao svijetom, pogledao, zabavio se, ne unoseći se. Želi izvući mnogo i najviše za malo novca i vremena, što je zapravo neuhvatljivo; „turistički način“ to naime ne pruža.

Kaže se: „Putnik vidi ono što vidi, turist vidi ono što mu je cilj putovanja“. Iz putovanja najviše dobrobiti izvlači onaj odavno poznati tip putnika-hodočasnika. Transformacija turista natrag u putnika je velik izazov, promjena u nama iznutra. Kad se odlučimo za turizam na odgovorni način, učinili smo mnogo za bolji svijet i sebe. Izravno sudjelujemo u održivom razvoju.

Zašto putujemo?

Postoje brojni razlozi zašto putujemo. Oni naglašeno plemeniti, pozitivni, a važni za održivi turizam o kojem ovdje govorimo su: rast i učenje, želja za zbližavanjem s različitim, potraga za autentičnosti, želja za samospoznajom i transformacijom, pomaganje, dobročinstvo, heroizam, želja za stvaranjem smislenih veza. U današnje doba kad se sve granice brišu, opet postajemo nomadi, a cijeli svijet naš dom. Brinemo zanj uživajući u njemu!

Odluka o putovanju – gdje, čime, kako?

Savjet zlata vrijedan jest: manje je više! Što manje destinacija i lokaliteta, to možemo očekivati više. Smanjivanjem broja odredišta i usporavanjem putovanja mijenjamo karakter puta, a time i vrste dobitaka. Ako u jedno putovanje natrpamo previše zemalja, gradova, mjesnih atrakcija, vjerojatno propuštamo doživjeti puninu ijednog od toga. Dobro je izabrati onoliko odredišta koliko ih možemo pošteno upoznati. Umjesto da u tri tjedna godišnjeg odmora posjetimo tri zemlje, možemo izabrati jednu zemlju, a drugu (druge) ostaviti za narednu priliku. „Siđi/ uđi“ koncept putovanja, kakve često nalazimo kod krstarenja brodom ili autobusom već su i zamišljena kao niz instant-posjeta nečemu, 15 minuta, sat, dva. Osuđena su na površnost, priječe širu informaciju i doživljaj.
Ali ne moramo uvijek pošto-poto istraživati svijet počevši od dalekih krajeva. Ponekad možemo putovati i blizu svog doma i doživjeti puno radosti.

Što sporije, to bolje! Kombiniranje prijevoza.

Što se sporije krećemo to ćemo bolje upoznati svijet. Putujući samo avionima i modernim autocestama možemo putovati, a pritom ne vidjeti ništa. Izbor prijevoza može jako utjecati odluku o putovanju. Naravno, ne može se bez aviona, ali možda možemo s njima putovati rjeđe, s manjim brojem slijetanja/ uzlijetanja. Pokušajmo kretati se sa kombiniranim sredstvima. Bolje putovati vlakom nego avionom, čišće je putovati autobusom ili brodom nego automobilom. Podsjećamo, promet je treći uzrok globalnog zatopljenja. Apsolutni pobjednik u obliku kretanja je – hodanje. Ono omogućuje i najjače stapanje sa okolinom, najviše doživljaja, „beskraj“ vremena za promišljanje, učenje i promjene, zdravlje. Ubacimo hodanje negdje u svoj program! „Kad sam prvi put putovao kroz Siriju biciklom u svakom selu ljudi su nam mahali i pozivali nas na čaj. Kad sam na drugom putovanju tim istim cestama prošao autobusom, nitko me nije ni pozdravio“, iskustvo je Rastuharovo.
Ako idemo posredstvom agencije, bolje je birati male kompanije koje rade izravno s lokalnim stanovnicima. Krećemo li u vlastitom aranžmanu, možemo pomoću interneta i foruma sve organizirati izravno s mještanima i lokalnim tvrtkama – tako možemo dogovoriti smještaj u malim hotelima, unajmiti vodiče, potražiti turističke aranžmane (safarije, znamenitosti) – sve to da bi lokalni ljudi imali više koristi od našeg putovanja. Agencije treba upitati jesu li upoznate s načelima održivosti i što one čine da naše putovanje bude održivo i odgovorno. No i one već često zloupotrebljavaju to samo kao etiketu, da privuku više klijenata. Provjerite ono što vam kažu. (nastavak na strani …)

Iskažimo domaćinima poštovanje i čast. Kad smo u Rimu, trebamo se ponašati kao Rimljani.

Druženje s ljudima i mjestima različitih kultura spada u najveće radosti putovanja. Domaćinima treba iskazivati čast, više uvažavati njihov način života negoli ga komentirati, podcjenjivati. Mi smo gosti i trebamo se prilagoditi. Američki pisac James Michener rekao je: „Ako odbijate hranu, ignorirate običaje, plašite se njihove religije i izbjegavate ljude, bolje vam je da ostanete doma.“ Jednostavno: To ne znači da se u svemu trebamo slagati s njima, ali ih i ne osuđivati. Dosta je da ih promatramo, dobro postavljamo pitanja i slušamo. Putovanje možemo iskoristiti da nešto naučimo, a posebno onu našu zapadnjačku naviku da sve znamo i da smo u svemu i uvijek u pravu . Želimo spoznavati i učiti. Ako uspijemo naše novo boravište razumjeti srcem, počinjemo doživljavati i jedno od čarobnih iskustava puta: iskustvo u kojem se rastapaju granice, isušuje ocean između milijardi ljudskih otoka i ukazuje dno koje nas sve spaja.
Dobro je ne tražiti uvijek za sebe „visoki zapadnjački komfor“, posebne povlastice. Ne „užasavati“ se onoga što nam je na raspolaganju. Mi smo u novom, drugačijem svijetu kojeg želimo istražiti, doživjeti, pa od standarda treba očekivati tek da je – solidan. Putnici koji se okrenu novom iskustvu, a ne samo uvjetima – dobivaju više.
Poštujmo lokalnu kulturu i ljude, njihov rad i način života

Ako u neki hram domaćini ne ulaze u kratkim hlačama, onda je i nama tako bolje. Ako domaćini ne piju alkohol jer se to protivi vjeri, onda ćemo im iskazati čast tako da i mi ne pijemo u njihovoj nazočnosti. Suveniri i proizvodi koje kupujemo bolje da su lokalni no uvozni. Turisti su često ludi za „autentičnim“ suvenirima nasuprot onim izrađenima, ali to može biti krivo. „Jednom prilikom jedan je Dogon iz grobne pećine izvukao i ponudio mi na kupnju neku staru masku. Zamolio sam ga da je radije ostavi tamo gdje ju je uzeo“, zapisuje Rostuhar. Iako nam to može izgledati čudno – trebali bismo više vrednovati novoizrađene suvenire a ne stare originale. Tako domaćini čuvaju svoju kulturu i baštinu, istovremeno njegujući radne navike i umjetničke vještine.
Razgovarajmo s domaćim ljudima. Monografije i turističke vodiče treba čitati prije putovanja, ili ih čitati u prilikama kad nismo u dodiru s mjestom i domaćinima. Kad smo na licu mjesta, u kontaktu sa ljudima, držimo ih duboko u torbi.
Cjenjkanje je nekad dobro, a nekad nije – treba mu znati mjeru. Treba cijeniti rad lokalnog stanovništva utkan u neki suvenir ili uslugu. Cjenjkanje kod Arapa je čak i poželjno, a Papuance zbunjuje i vrijeđa.
U fazi planiranja nekih vrsta putovanja možemo razmišljati i o tome kako se uključiti u neki pozitivan projekt, primjerice da izdvojimo dio vremena za volontiranje.

A kad se vratimo, treba „zatvoriti krug“!

A kad se vratimo s putovanja, imamo priliku zatvoriti puni krug. Ako smo na putu pronašli projekt koji bismo htjeli podržati, ideju koju bismo htjeli zakotrljati, nešto nam se svidjelo – najbolje da se tome posvetimo odmah, razmišljamo, zaključujemo i pričamo, pišemo blogove i članke. Uvijek i pritom propagirajući ideju održivog i odgovornog turizma. Širiti ideju i praksu tihe revolucije koja istinski mijenja čovjeka.

Održiva i odgovorna putovanja su uglavnom skuplja jer se većinom ne zasnivaju na masovnosti, površnim iskustvima i potplaćenoj radnoj snazi koja nam pruža usluge. No, ostavljaju nam puno više – već i na licu mjesta, a kamoli budućnosti. Čuvaju za nas i potomke ovaj lijepi svijet da ga možemo jednom kasnije sa zadovoljstvom opet putujući živjeti.

Goran Tudor
DOBRA HRVATSKA

Srpanj, 2019.
Opaska: Članak se temelji na knjizi “Degustacija slobode – zašto putujemo i kako time mijenjamo svijet“, Davora Rostuhara. Uz autorovo dopuštenje u pojedinim dijelovima je kraćen i prilagođen. Knjigu možete naručiti u Knjižari UM.

Uz Svjetski dan biciklista, 16. srpnja, INA certificirala još dvije lokacije certifikatom „Prijatelj bicikliranja zaposlenika“

Segment ekološki i ljudski zdravijeg putovanja zaposlenika na posao INA je prepoznala kao jednu od mogućnosti pozitivnog utjecaja na zdravlje i okoliš, a zadovoljenjem parametara propisanih certifikacijom standardiziranom od strane Europske biciklističke federacije, INA je ispunila kriterije za dobivanje dodatna dva certifikata. 

Certificiranjem još dvije poslovne lokacije, u Vukovarskoj i Lovinčićevoj ulici, INA je potvrdila svoj status društveno odgovorne kompanije usmjerene na povećanje prijatelja bicikliranja, zdravlje zaposlenika i održivost i time obilježila 16. srpnja Svjetski dan biciklista.

Prošle godine, INA se certifikacijom upravne zgrade kompanije, u Aveniji Većeslava Holjevca, pridružila inicijativi društveno odgovornih kompanija prijatelja bicikliranja koja se provodila  u okviru projekta Europske unije Bike2Work – biciklom na posao.

Udruga Sindikat biciklista ističe kako nastavak prilagodbe poslovnih lokacija INA Grupe i daljnje poticanje zaposlenika na korištenje bicikla kao prijevoznog sredstva predstavlja smjer u kojem bi trebale krenuti sve kompanije.

„Ovo je primjer izravnog i aktivnog djelovanja na području održive urbane mobilnosti, smanjenje utjecaja motoriziranog individualnog prometa na okoliš i zdravlje i pretvaranje gradova u zelene i ugodne za život. Veselimo se nastavku suradnje.“ izjavio je Goran Lampelj, voditelj certifikacije ispred Sindikata biciklista.

Direktorica Ljudskih resursa Ine Vladimira Senčar Perkov rekla je:

„Veliki broj naših zaposlenika redovito vozi bicikl i dolazi na posao  biciklom, stoga nam je drago što im i na ovaj način, certificiranjem još dvije naše lokacije, izlazimo u susret i podržavamo u nastojanju da koriste održive načine kretanja i dolaska na posao – kako zbog okoliša, tako i zbog vlastitog zdravlja. Ukoliko tvrtka želi potaknuti zaposlenike na bicikliranje, nužno je osigurati potrebne uvjete, a nama je izuzetno drago da smo u višegodišnjoj suradnji s Udrugom napravili značajne pomake u tom smislu.“

INA kontinuirano razvija svijest svojih zaposlenika o temama iz područja zdravog života i održivosti te sudjeluje u različitim srodnim inicijativama u zajednici te podržava Biciklistički klub Rode iz Siska i Hrvatski biciklistički savez.

DOBRA HRVATSKA,
srpanj 2019.

Putujete? Izuzetan rast svjetskog turizma ima (i) negativan utjecaj na Zemlju i zemljane?

Foto: unsplash.com

Nikad tako! U 2018. godini ostvareno je 1,4 milijarde turističkih posjeta! Rast jeftinog međunarodnog avio-prijevoza, Internet i sl. učinili su putovanja pristupačnim i sve raširenijim. Ali, koliko sve to utječe na naš planet i život? Izuzetno, i dobro i negativno. Preostaje nam da se brzo okrenemo održivom pogledu (i) na turizam.

Turizam u svijetu je u porastu, i u 2018. godine – po podacima Svjetske turističke organizacije (World Tourism Organization, UNTWO) – zabilježen je rekord od 1,4 milijarde međunarodnih turističkih dolazaka, što je porast od šest posto u odnosu na 2017, piše londonski list “The Guardijan”.

  1. RAST I ZNAČAJKE SVJETSKOG TURIZMA DANAS

Turizam igra sve važniju ulogu u globalnoj ekonomiji te je 2018.  donio oko 1,7 milijardi dolara, ili oko dva posto globalnog BDP-a.

Broj međunarodnih turističkih posjeta u svijetu kretao se ovako:

  • 1950 – 25 milijuna
  • 1970 – 166 milijuna
  • 1990 – 435 milijuna
  • 2018 – 1,4 milijarde

Rast jeftinog međunarodnog avio-prijevoza učinio je putovanje pristupačnijim, recimo od Londona do srednje Njemačke cijena avionske karte je čak niža od cijene dnevne karte za londonski gradski prijevoz.

Izvanredni profesor ekonomije na Sveučilišnom koledžu London (UCL) N. Sumilon rekao je za “The Guardian” da je rast globalne turističke industrije dijelom posljedica rasta digitalnih usluga – “on-line recenzija” i on-line rezervacija koje su smanjile cijene, te više ljudi češće putuje.

Francuska najposjećenija destinacija, pa Španjolska, SAD…

Odgovor na pitanje koja su najpopularnija odredišta, po UNWTO-u, je:

  • četiri petine turista putuje unutar šire regije u kojoj živi.
  • dugoročni je trend da Evropa prednjači po prekomorskim posjetama, te je samo prošle godine primila 713 miliona posjetilaca.

U svijetu prednjači Francuska, a slijede Španjolska, SAD, Kina i Italija. Velika Britanija je sedma najposjećenija zemlja svijeta.

Francuska je 2017. godine dočekala 90 milijuna posjetilaca, od čega gotovo 70 milijuna iz drugih evropskih zemalja.

Drugoplasirana Španjolska imala je 82 mil. na turista, SAD su na trećem mjestu sa 77 mil., slijede Italija sa 58, Meksiko i Velika Britanija sa po 39, Njemačka sa 37, Tajland sa 36, Turska sa 32 mil. gostiju.

Prošle godine putovanja u Sjevernu Afriku porasla su za 10 posto, a turizam u podsaharskoj Africi i na Bliskom istoku raste također, jer raste potražnja za “nekonvencionalnim destinacijama”.

Što uberovci najviše posjećuju

Globalna kompanija za lokalni prijevoz “Uber” je 2018. godine rangirala najposjećenija mjesta svjeta. Neboder Empire State Building u New Yorku zauzeo je prvo mjesto, a slijede gradski Toranj slobode i Toranj CN, oba u – Torontu. Tek poslije njih su se plasirali Trijumfalna kapija i Eiffelov toranj u Parizu, među pet najboljih.

Bakingemska palača, jedina britanska atrakcija među “Top 15”, tek je sedma, i to ispred Berlinskog zida, Vatikana, DisneyLanda i – egipatskih piramida.

Ogroman rast broja kineskih turista. Odakle dolazi najviše turista u svijetu

Broj turista koje daje neka zemlja rezultat je visine prihoda i veličine stanovništva, bilježi “The Guardian”.

Porast bogatstva Kine rezultirao je ogromnim rastom odlazaka Kineza u inozemstvu, što ih je pretvorilo u najveće svjetske turiste. Kineski turisti su 2017. godine ostvarili 143 milijuna putovanja u inostranstvo, a slijede ih Nijemci (92), državljani SAD (87.8) i Britanci (74.2).

Turizam ubrzano raste i u Rusiji, čiji je broj turista porastao za 16 posto prošle godine. Francuska i Australija su sve važniji igrači, s rastom od 10 odnosno devet posto.

  1. B) VIŠESTRUK, POJAČANO NEGATIVAN UTJECAJ TURIZMA I TURISTA NA OKOLIŠ I LOKALNE LJUDSKE ZAJEDNICE

Kako mase turista uništavaju lokalne destinacije

Ipak, horde turista iz neprekidnog niza prepunih aviona mračna su strana turizma koja masovno uništava i znamenita mjesta i tamošnje ljudske zajednice.

  • Turisti su odgovorni za velike količine plastike za jednokratnu upotrebu koja zagađuje obale i ugrožava divlje životinje.
  • Lovci na suvenire razbijaju koralje i druge prirodne znamenitosti, a ponegdje i spomenike, da bi koji komad odnijeli za uspomenu.
  • Dok su zagušen saobraćaj i prenatrpanost dobro dokumentirani propratni loši efekti turizma, Sumilon ukazuje i na intenzivan pritisak turista na lokalne bolnice i javni prijevoz, a čak su ponegdje javne službe nesposobne da snabdijevaju lokalno stanovništvo.
  • Profesor Sumilon naglašava poguban uticaj kuća za odmor na lokalne zajednice: prazne tokom većeg dijela godine, one smanjuju ponudu i poskupljuju stanove za lokalno stanovništvo, ograničavaju ekonomski rast i vode stalnom poskupljenju nekretnina.

“Kada govorimo o putovanjima i turizmu, razmišljamo o plažama, odmaralištima i znamenitim pejzažima”, rekla je za “The Guardian” profesorica turizma i međunarodnog razvoja na Sveučilištu u Braytonu Marina Noveli.

“Ali obično ne razmišljamo o politici korištenja javnog prostora, o socijalnoj pravdi, o ravnopravnosti spolova, smanjenju siromaštva, o upravljanju životnom sredinom ili o utjecaju koji epidemije ili sukobi mogu izazvati u turističkim odredištima”, rekla je dodatno.

Gradovi se od mjesta za život pretvaraju u turističke destinacije, ugrožena je lokalna zajednica

Prekomjerni turizam je djelimično posljedica općeg rasta mobilnosti. Povećana međunarodna putovanja dovela su do porasta broja stranih studenata, radnika-migranata, građana koji su vlasnici po dva sezonska doma. On je naglasio i ulogu neoliberalizma, za koji kaže da gradove “pretvara od mjesta života u turističke destinacije”.

Također je za nekontrolirani rast turizma okrivljen porast broja aplikacije za kratkoročno iznajmljivanje stanova i kuća. Prošlog mjeseca, deset evropskih gradova je poslalo zajedničko pismo EU tražeći borbu protiv sajta “Airbnb”. Ta kompanija je već dugo kritizirana jer pridonosi nestašici stanova na tržištu, poskupljenju nekretnina i raseljavanju lokalnih stanovnika.

Prošlog mjeseca, živopisni belgijski grad Briž je najavio da će zabraniti oglašavanje dnevnih izleta, ograničit će broj dolazaka turističkih brodova-hotela i promijeniti režim njihovog pristajanja da bi smanjio gužvu tokom vikenda.

Taj grad koji je na Listi svjetske baštine organizacije UNESCO, doživeo je rast turizma u protekle dve godine od čak 28 posto pa njihov gradonačelnik sumnja u sposobnost grada da se dalje nosi s rastućim brojem turista. “Moramo više ograničiti priljev turista da Briž ne bi sasvim postao Disneyland”, rekao je on.

Prošle godine je još jedan svjetski spomenik UNESCO, Dubrovnik, najavio ograničenje dolazaka brodova za krstarenje. Pošto su drevne uličice postale prenatrpane, ograničen je broj turista u starom gradu, kao i broj stolova i stolica ugostiteljskih radnji i suzbijena je ulična prodaja suvenira koja je privlačila turiste.

Slijedeći poteze popularne Mallorce, Rim – koji godišnje ugosti 15,2 milijuna turista – nedavno je najavio borbu protiv neuviđavnosti turista, protiv pijanstva i razuzdanog ponašanja te zabranu šetnje gradom u kupaćim gaćama.

Pariz je počeo da skida bezbrojne “zavjetne” katance koje su parovi zaljubljenih turista kačili na ograde mostova jer su njihovom težinom ograde oštećene, a estetika mostova pokvarena.

Međutim, takve ciljane mjere možda nisu dovoljne.

Za smislenu promjenu turističke industrije najprije potrebno promijeniti način shvaćanja turizma.

“Turizam se uglavnom mjeri samo po broju međunarodnih dolazaka, ali potrebni su novi pokazatelji. Da li ima rodne ravnopravnosti u turističkoj industriji? Zašto su menadžeri u turizmu uglavnom muškarci? Da li su svi poslovi u turizmu etični, humani i kulturni? Šta je sa životom lokalnih stanovnika? To kako definiramo i razumijemo turizam, prvorazredno je pitanje, pa i političko”

Korišteni izvor: The Guardian

NAJČITANIJE