dm volontira: Poklonimo vrijeme, poklonimo sebe

Objavio
Odgovorno
-

Kako proslaviti rođendan trgovačke tvrtke? Naravno, sniženjem cijena i različitim svečarskim aktivnostima namijenjenim kupcima!

No, naš 15. rođendan, 2011. godine, odlučili smo proslaviti na još jedan, poseban način. I tada je sve počelo. Tvrtka dm-drogerie markt d.o.o. odlučila je svojim djelatnicima pokloniti nešto više, a to je osjećaj smisla, pripadanja humanoj zajednici, sreću rada za opće dobro. Djelatnici su dobili jedan radni dan kojeg će posvetiti drugima….

Dobili su najljepši poklon – vrijeme. Iz tog konkretnog povoda 2011.g. nastala je trajna poslovna aktivnost koja se stalno nadovezuje na važan postulat filozofije dm-a: „Naš je stalni izazov raditi na oblikovanju tvrtke kako bismo djelovali kao uzorna zajednica u našoj okolini.“ Godine 2011. dm se po prvi put uključio u akciju Hrvatske mreže volonterskih centara povodom Međunarodnog dana mira, 21. rujna. Kampanjom „Hrvatska volontira!“ željelo se ukazati na značaj volontiranja za razvoj suvremenog društva. Vlastitim primjerom željeli smo potaknuti sugrađane na društvenu solidarnost, rad za opće dobro. Svakom je djelatniku koji je iskazao želju osiguran slobodan dan kojeg je proveo volontirajući na odabranom projektu. Tog je dana više od 300 dm-ovih djelatnika sudjelovalo u aktivnostima na različitim lokacijama.

Tijekom 2011., u više akcija, sudjelovalo je ukupno 778 djelatnika, u suradnji s brojnim partnerima, kao što su Udruga roditelja djece s poteškoćama u razvoju ” Moje dijete” Solin, Crveni Križ, Centar “Ozalj” Jaškovo, Bolnica za kronične dječje bolesti Gornja Bistra, Udruga Krila-terapijsko jahanje u Zagrebu i drugi.

Volontiranje se nastavilo i u 2013. godini. Svjetski dan voda 22. ožujak dočekali smo zasukanih rukava, u rukavicama i s vrećama za odbačene konzerve i boce, čisteći potoke i jezera, rijeke i plaže. U akciji „Očistimo hrvatske vode zajedno“ sudjelovalo je gotovo 200 djelatnika. Pet gradova koji su bili mjesto akcije postalo je čišćima, a mi djelatnici veselijima. Pod motom „Više od mene“ nastavili smo volontirati tijekom cijele godine.

Povodom Međunarodnog dana mira, 21. rujna 2013. ponovno smo pružili podršku volonterskim centrima. Naši djelatnici pokazali su da svatko od nas može postati heroj u očima onih kojima pomažemo, ali i u vlastitim očima. Naše kolegice iz Osijeka pomagale su u Domu za starije i nemoćne osobe, a u Domu za odgoj djece i mladeži u Zagrebu vrijedni dm-ovci bojali su zidove i stropove te uz vlastito vrijeme i rad donirali i potreban građevinski materijal. Svatko je pomogao tamo gdje je smatrao da je njegova pomoć potrebna, pa je tako do kraja rujna 2013. svoje vrijeme drugima poklonilo više od 700 djelatnika dm-a. No, s volontiranjem i dobrim djelima nastavljamo i dalje šireći dobre vibracije.

dm je usvojio trajno usmjerenje: volontiranje je važno! Djelatnicima se pruža mogućnost da jedan svoj radni dan u godini provedu izvan prodavaonica, polica, ureda, skladišta i daruju svoje vrijeme, svoje društvo i rad udrugama i ustanovama u okruženju. Darivajući, nalazimo viši smisao u životu, a kao tvrtka postajemo uzor u okruženju. Volontiranje je čin velike nesebičnosti, ispunjava srećom. Kad volontiramo, realiziramo duboku ljudsku potrebu da pomažemo drugima, da učinimo krajolike ljepšim i zdravijim čovjekovim okruženjem.Svi koji su volontiranje iskusili potvrdit će kako su na završetku akcije bili raspoloženi i zadovoljni. Neprocjenjiv je osjećaj da si nekome pomogao.

Nataša Odak

Lidlov donacijski program zaposlenika “Više za zajednicu”

Objavio
Odgovorno
-

Lidl je osmislio i već nekoliko godina provodi zamašan i kompleksan program doniranja bolnica, dječjih domova i vrtića, humanitarnih udruga, koji se u 2014.g. odvijao na svih 88 Lidlovih lokacija, uz neposredni angažman više stotina zaposlenih.

Doda li se na to par stotina sudionika na strani primatelja donacija, dobije se dugi lanac prijateljstva.

Trgovački lanac Lidl Hrvatska d.o.o. k.d. dio je njemačke grupacije Schwarz. Jednostavnost je osnovni ključ Lidlova uspjeha. Prva Lidl trgovina otvorena je 1973. u gradu Ludwigshafenu, a početkom 90-ih trgovine se šire i izvan Njemačke, prvo u Francusku, zatim u gotovo cijelu Europu. U naše trgovine svakog dana ulazi više od 8 milijuna zadovoljnih kupaca! Počeci Lidla u Hrvatskoj idu u 2002., da bi 13 prvih trgovina otvorilo vrata 2006. Od tada Lidl kontinuirano provodi strategiju širenja prodajne mreže u RH i danas posluje u više od 80 trgovina.

Biti kompanija unutar koje se razvijaju i njeguju humani odnosi i briga za društvenu zajednicu jedan je od temeljnih ciljeva Lidla. Tijekom dugog niza godina poslovanja u RH tvrtka se postojano trudi djelovati u harmoniji s društvom – smatramo kako se društveno odgovorno poslovanje mora provoditi i uistinu živjeti na svim razinama korporativnog života. Ponosni smo na mnoge humanitarne donacije i projekte.

U 2013. pokrenut je Lidlov donacijski program „Više za zajednicu!“ koji ima posebnu značajku – najvažniju ulogu imaju zaposlenici, njih 1 700. Sredinom godine zaposlenici podnose prijedloge za dodjelu Lidlove godišnje donacije pojedinim udrugama i drugim neprofitnim organizacijama za koje smatraju da radom i projektima pridonose društvenoj zajednici, brinu se o zdravlju, dobrobiti i obrazovanju djece, o starijima i nemoćnima, o unaprjeđenju okoline i kvalitete života diljem Hrvatske. Sve trgovine na području Hrvatske, oba distributivna centra – Perušić i Jastrebarsko te Centrala, mjesta su na kojima se zaprimaju prijedlozi. Prijavni obrazac je u dva dijela: prvi opisuje potencijalnog primatelja donacije. Navode se razlozi, argumentacija, prilaže dokumentacija. U drugom dijelu zaposlenik otkriva svoje motive – zašto nekoga predlaže?

Lidl.hr

Možda je to neka ustanova/udruga koja je pomogla nekom bližnjem, ili se istaknula radom u mjestu, ili neki prijatelj volontira u njoj. Prijavitelji su u toj fazi jako aktivni – kontaktiraju s udrugama i kompletiraju prijave. Prijedlozi se potom obrađuju u povjerenstvu i službama i konačno odobravaju. Zaposlenici-predlagači prilično su uključeni i u drugu fazu akcije tako da donaciju neposredno uručuju u mjestu primatelja.

Godine 2013. donacije je dobilo 87, a 2014. 88 organizacija – bolnice, dječji domovi i vrtići, razne humanitarne udruge i ustanove – u ukupnom godišnjem iznosu 500 000 kuna. U dvije godine stiglo je 350 prijava.
U Lidlu živi načelo: Briga o lokalnoj zajednici je važna! Sukladno opredjeljenju tvrtke o društveno odgovornom poslovanju, ovaj program pruža priliku ljudima da dodatno daruju vrijeme, društvo i rad udrugama, organizacijama i ustanovama iz svoje uže okoline. Zaposlenici su spoznali važnost pomaganja, ponosni što na ovaj način njihova inicijativa može dospjeti u svaki kutak Lijepe naše. Ponosni i na projekt „Više za zajednicu!“, na dobre osjećaje koji to prate – duh zajedništva, prihvaćenost, slobodu inicijative i široko iskazanu motiviranost svih prema društvenoj odgovornosti – a sve to vodi i rastu i uspješnosti tvrtke.

Lana Jugo, voditeljica odnosa sa javnošću, Lidl Hrvatska

Menadžer u afirmaciji društveno odgovornog poslovanja

Objavio
Goran Tudor
-
Menadžer i DOP
Fotro: jannoon028 - www.freepik.com

Poslovna organizacija ne djeluje u vakuumu; ona je dio društva i integrirana je u društvo. Od managera se zato očekuje da ispune ulogu iskrenih sugraditelja tog društva – boljeg i sretnijeg, da prednjače, jer nikome osim njima nije povjereno toliko organizacija, toliko resursa, gotovo sva ljudska sudbina!

Manager – „odgovoran građanin“

Prema suvremenom određenju tvrtka je institucija društva, kao i svaki vrtić, bolnica, sud, fakultet. Za takve ustanove građani vole kazati: „Ustanove moraju raditi kvalitetnije. Poslovati odgovorno. Ostvarivati svrhu postojanja… Mi ih za to plaćamo…“. Ali takvo se očekivanje danas stavlja i pred poslovne organizacije. Svrha tvrtke ponajprije se mjeri doprinosom društvu, ukupnim učincima. Profitabilnost poslovanja, u tom svijetlu, nužan je, ali nikako više i dovoljan razlog za postojanje tvrtke. Društvo (država) postavlja sve veće zahtjeve u tom pravcu.

Poštena briga za potrebe društva, a kupci su tek jedan dio toga, linija je razdjelnica kojom se danas dijele dobri od loših managera.Društvena odgovornost tvrtke nije fraza. Management koji iskreno ne mari za prirodno okruženje, istinsku dobrobit svojih zaposlenih i potrošača, razvojne procese u društvu, uvijek je loš (možda je vlasnicima i dobar, ali za ukupno društvo – ne). Suvremeni manager neizostavno treba težiti odgovornom poslovanju tvrtke, na sve načine poticati pozitivnu interakciju poduzeća i društva, svijeta i prirode.

Uzak pristup poslovanju, nesklad, s kobnim posljedicama

I zato, pogrešne su težnje dijela poslodavaca i političkih dužnosnika, kod nas i u svijetu, o tome„da gospodarstvo treba „osloboditi“ svakog državnog i društvenog utjecaja“. To je isto kao kad kažemo: „Tvrtke ne moraju voditi računa o društvu“. Kako to komentirati?Te egoistične težnje (uvijek iz istog kazana kapitala), to gromoglasno navijanje moćnih sudionika i zagovaratelja turbokapitalizma, ta sužena preokupacija isključivo profitom, na strašan način izaziva nesklad zajednice i blokadu njezina razvoja.

Ponekad iza tvrtke ostaje toliko (ukupne) štete za zajednicu da se može pomisliti: treba li nam takva, usprkos profitu koji nekome donosi!? Ostaje: onečišćena priroda, nezdrava lokalna klima, devastirani prirodni izvori. Potrošače ostavljaju nezaštićenima, pretile zbog mnogo šećera u sokovima, oboljele od tumora pluća zbog tolikog pušenja (nekad se i pušenje u medijima reklamiralo!), psihički nastradale zbog ovisnosti o igricama i dr. Takav tip organizacija gura svoje zaposlenike među depresivne zbog prevelika rada, stvarne otuđenosti, stresa. I zato: današnji je manager dobar tek ako je i društveno odgovoran, samo dotle dok tvrtku vodi strategijom društveno odgovornog poslovanja (DOP).

Piše: Goran Tudor

(kolumna objavljena u mjesečniku Poslovni savjetnik)

Što je index DOP-a

Objavio
Odgovorno
-

Indeks DOP-a je metodologija za ocjenjivanje odgovornih praksi u poslovanju hrvatskih tvrtki. Nastala je po uzoru na slične svjetske metodologije, a u prvom redu na Business in the Community CR Index.

Indeks DOP-a je ujedno i nagrada koju jednom godišnje u kategoriji malih, srednjih, velikih i javnih tvrtki zajednički dodjeljuju HGK i HR PSOR.

Metodologija Indeksa DOP-a?

Metodologija definira niz kriterija za ocjenjivanje u šest osnovnih područja:

  • ekonomska održivost
  • uključenost društveno odgovornog poslovanja u poslovnu strategiju
  • radna okolina
  • zaštita okoliša
  • tržišni odnosi
  • odnosi sa zajednicom

Metodologija je pretočena u upitnik. Veliki upitnik sadrži 119 pitanja i njega ispunjavaju velike i srednje tvrtke, dok je mali upitnik s 61 pitanjem prilagođen za male tvrtke.

Kako sudjelovati u Indeksu DOP-a?

HGK svake godine upućuje poziv na 2.000 malih, srednjih, velikih i javnih tvrtki koje su prema kriterijima Zlatne kune u proteklom financijskom razdoblju poslovale pozitivno i rangirane su prema poslovnoj uspješnosti. No, popunjavanju upitniku Indeksa DOP-a može pristupiti svaki zainteresirani gospodarski subjekt koji je zadovoljio gore navedene kriterije. Za sudjelovanje u Indeksu DOP-a dovoljno je ispuniti upitnik. Svake godine upitnik je moguće ispunjavati od sredine studenog do kraja prosinca, a svako će pozvano poduzeće dobiti svoje link pod kojim će ispunjavati upitnik.Za sva pitanja u vezi ispunjavanja upitnika Indeksa DOP-a, možete kontaktirati:

Hrvatska gospodarska komora
Sektor za industriju
Tel.: 01/460-6701
Tel.: 01/460-6705
Fax: 01/460-6737
industrija@hgk.hr

 

Preneseno sa: www.dop.hgk.hr

Gradska knjižnica Zadar središte zajednice

Objavio
Odgovorno
-
Pixabay.com

Doseljenjem Gradske knjižnice Zadar na lokaciju u Ulici Stjepana Radića 1999. godine započinje njezino najuspješnije razdoblje, a tim preseljenjem Gradska knjižnica Zadar postaje najisplativijom zadarskom poslijeratnom društvenom investicijom.

Knjižnica je postala svojevrsno kulturno središte, promicatelj urbanog identiteta, riznica znanja sa 240.000 knjižničkih jedinica (2013.).
Iskorak “preko mosta”, iz tijesnoga okvira povijesne jezgre Poluotoka, postao je tako još jedan iskorak Zadra u 21. stoljeće. Zatekavši se u njezinom ugodnom okružju i ozračju jedan je posjetitelj uskliknuo: „Zadar ima najljepši zalazak sunca na svijetu. Drugo najljepše mjesto u gradu je njegova knjižnica.“

Zadarska knjižnica u svom djelovanju slijedi važne dokumente, kao – Izjavu o poslanju, Korisničku povelju, Kopenhašku deklaraciju, UNESCO-v Manifest za narodne knjižnice te IFLA-ine Smjernice o narodnim knjižnicama, obavljajući šire aktivnosti u području cjeloživotnog učenja, poticanja čitanja, senzibilizacije za probleme zajednice, brige o baštini. Današnje knjižnice uronjene su u svakodnenvo životno biće sredine u kojoj djeluje. Filozofija „knjižnica – središte zajednice” generira i usmjerava sve aktivnosti. No, ono što GK Zadar kao ustanovu tog tipa čini posebnom i u širim relacijama prepoznatljivom jest iskorak prema građanima, jaka prisutnost u javnosti, proaktivno kreiranje novih i novih programa, jaki marketing i brendiranje svojih prepoznatljivih usluga. Prostori knjižnice dostupni su bez naknade mnogim korisnicima najraznovrsnijih programa i manifestacija, uz besplatnu najavu i tehničku podršku događanjima. Pored središnje knjižnice, na usluzi korisnicima su i četiri ogranka u gradskim četvrtima i dva bibliobusa – jedan kupljen predpristupnim sredstvima EU 2006. godine poslužuje ruralno područje zadarskog zaleđa, a drugi dobiven njemačkom donacijom (2013.) djeluje na otocima zadarskog arhipelaga.

Među popularnim brendovima koje Knjižnica uporno promiče više od jednog desetljeća, ističu se redovne tribine na temu mora – Morski utorak, (od 2002.), pa „Svaštarnica“ koja komunicira sa tinejdžerima (od 2001.). Projekt Delmata rezultirao je pokretanjem Festivala dječje klape i osnivanjem Zaklade Delmata pri Knjižnici. Zaklada Delmata preuzima organizaciju povezanih događanja kao i skrb o digitalizaciji opusa kuma. Knjižnice Ljube Stipišića Delmate. Kumstvo nad Knjižnicom od 2012. naslijedio je Zlatan Stipišić Gibonni.

No doista specifičan je Projekt Perpetuum koji objedinjuje više sadržaja – dostavu knjiga na kućne adrese korisnicima koji nisu u mogućnosti doći u knjižnicu, besplatne instrukcije za učenike slabijeg imovinskog stanja, besplatne tečajeve računalne pismenosti, itd. Projekt se razvija od 2010. a posebna dodatna vrijednost mu je što se oslanja na rad pedesetak volontera što je i odraz vrijednosti društvenog kapitala Knjižnice. Umirovljenici ali i radno aktivni nastavnici i stručnjaci podučavaju u opremljenim prostorima knjižnice učenike zemljopis, matematiku, strani jezik, informatiku (da bi pomogao druge jedan nastavnik-volonter putuje iz svog mjesta udaljenog 35 km od Zadra). Studenti-volonteri održavaju radionice za mlade pod brendiranim nazivom HOW YES NO, podučavajući ih vještinama života (npr. kako da učenje ne bude mučenje, kako njegovati samopuzdanje i samopoštovanje, kako kazati „ne“ …). Rast broja volontera i širenje njihovih aktivnosti zahtijevali su da se dva zaposlenika knjižnice dodatno educiraju za „menadžera volontera”! Na „kućne svečanosti“ knjižnice (ne samo Dan knjižnice) pozivaju se i svi volonteri. Tijekom 2013. godine Gradska knjižnica Zadar dobitnicom je dvije nagrade za promicanje volonterstva: nagradu Volonterskog centra Zadar (dodijeljenu po prvi puta) i regionalnu nagradu “Vinka Luković” Volonterskog centra Split.

Upravljanje Knjižnicom posao je podijeljen između upravnog vijeća, ravnatelja i brojnih timova koji se formiraju prema potrebi i prema nahođenjima zaposlenika. Postignuta je prilično horizontalna i fleksibilna organizacijska struktura uz najveću moguću podjelu odgovornosti između zaposlenika i ravnatelja. Zbog toga knjižnica nije opterećena proceduralnim, administrativnim, formalnim i drugim sličnim zaprekama kakva su česta među korisnicima proračuna obilježenim prenaglašenim hijerarhijskim odnosima.

Gradska knjižnica Zadar sa 45 zaposlenih pozicionirana je među hrvatskim knjižnicama kao uzorna, a među europskima primjer je dobre prakse. Ne čudi stoga što je postala odredištem u okviru europskog programa studentske razmjene Erasmus. Hrvatsko knjižničarsko društvo dodjelilo je Gradskoj knjižnici Zadar priznanje “Knjižnica godine” za 2012., povodom prvog dodjeljivanja tog prizanja uopće, naglasivši kako je ona “svojim programima, obrazovanja korisnika za različite zahtjeve i potrebe, odgojnom i kulturnom djelatnošću te ustrajnošću održavanja visoke razine djelatnosti i javne vidljivosti, participiranja i inkluzije u prostoru grada i sredine”, postavila “najbolji temelj i standard za buduća dodjeljivanja priznanja Knjižnice godine“. Dajući svom gradu stalno više Gradska knjižnica Zadar opravdava atribut društveno odgovorne institucije.

Mladen Masar, voditelj odnosa sa javnošću GKZ

Ilirija d.d. – filozofija vođenja u smislu osobne i društvene odgovornosti

Objavio
Odgovorno
-

Davne 1957. udareni su temelji tvrtki ILIRIJA d.d. u Biogradu na Moru. Turizam, ugostiteljstvo i svi srodni oblici djelatnosti postali su glavna gospodarska odrednica Ilirije i cijeloga biogradskog kraja. Kako davne 1957., tako i danas, 56 godina poslije, grad Biograd na Moru živi od turizma i za turizam.

Danas je Ilirija izrasla u suvremeno opremljenu i organiziranu sredinu, postala je nositelj ukupnog turističkog i gospodarskog razvoja kraja, jedna je od dvije vodeće turističke tvrtke zadarske regije i ulazi među 15 vodećih u Hrvatskoj. Iz jednog hotela 1957., a koji je izgrađen još davne 1930., izrasla su četiri nova, s više od 1 000 kreveta, s četiri zvjezdice koje sjaje punim sjajem. Privilegija je tvrtke Ilirija što je sredinom 1970-ih postala i pionirom nautičkog turizma u Hrvatskoj, građenjem marine sa stotinjak vezova i organiziranjem prve čarter-flote s 40 plovila. A danas je u njezinu sastavu jedna od najmodernijih marina na Jadranu – Marina Kornati, s više od 800 vezova. Kampiranje, ta nekadašnja robinzonska strast, danas se ima priliku odvijati u suvremenom kampu Park Soline, kapaciteta od 3 000 gostiju. Postati i biti domaćin svakog dana tolikom broju gostiju – njima 6 000, potvrda je da je Ilirija ostvarila veliku viziju svojih davnih pokretača kojima su današnje generacije i te kako zahvalne.

Ilirija je društveno odgovorna kompanija, dobitnica nacionalnih priznanja za društveno odgovorno poslovanje INDEKS DOP 2011. i 2012., čija su načela ugrađena u temeljne postulate tvrtke.

U čemu je smisao upravljanja ljudima, poslovnim procesima i odlučivanja o njima, kad već imate priliku upravo za to?

Temeljno pitanje u suvremenoj gospodarskoj aktivnosti svake tvrtke, ali ne i jedino, jest kako angažirani kapital reproducirati i uvećati kroz funkciju stvaranja nove, tehnološki uvećane vrijednosti u korist svih sudionika tog procesa, počevši od vlasnika angažiranog kapitala, do kreatora tehnoloških procesa uz korištenje najboljih znanja, rada i vještina, kao i općekorisne funkcije gospodarske aktivnosti u korist cijele zajednice. Današnje vitalno pitanje jest – kako postići uravnoteženost i dugoročnu održivost opravdanih i realnih interesa svih sudionika gospodarskog pothvata, potom uravnoteženost rasta i razvoja na mikro i makrorazini u suvremenim uvjetima današnjih društvenih i ekonomskih odnosa, kako u svijetu tako i kod nas. Posljednje još i više, imajući u vidu kao vrijednosno načelo obvezu harmonizacije, razmjernosti i održive ravnoteže, očekivanih i opravdanih interesa svih zainteresiranih u poslovnom procesu stvaranja materijalne, humanistički i socijalno prihvatljive društveno-ekonomske nadgradnje.

Ciljevi poslovnog sustava moraju biti (i) to da se opravdani interesi stručno osposobljenog, motiviranog, obrazovanog i kulturološki izgrađenog pojedinca društveno valoriziraju kroz pravo na rad i primjeren život od rezultata tog rada, te da se uravnoteže s različitim interesima zajednice u cjelini, a pritom ne dovodeći u pitanje reproduktivnu snagu uloženog kapitala i stečenih tehnoloških dostignuća. Ukratko – ravnoteža i održivost postaju najvažniji, oni su vrijednosni sustavi i poluge na temelju kojih opstoji stvarnost, kako pojedinca, tako i poslovnog sustava. Također, u suvremenim uvjetima poslovanja, znanje, brzina i sposobnost promjena postaju ključni čimbenici proizvodnje, potiskujući kao ovisne o znanju i sam radni proces i kapital; svi zajedno oni u ravnoteži stvaraju ono što danas zovemo svjetska civilizacija. Ovakav sustav možemo poistovjetiti i s društveno odgovornim poslovanjem koje bi u svojem poslovanju trebali provoditi svi gospodarski subjekti i svaka ozbiljnija tvrtka.

Ove su premise vodilje djelovanja, ponašanja i odlučivanja vodstva Ilirije d.d., svakog trenutka. Ovo je pitanje svih pitanja za onog tko upravlja ljudima, procesima i materijalnim sredstvima, za onog tko planira, organizira i vrednuje ostvarene rezultate u određenoj organizaciji.

Uvažavati načela pravilne selekcije ljudi, imati oko sebe jednake ili bolje od sebe, uz prepoznavanje talenta i sklonosti specifičnim i neistraženim vrijednostima, uz stalno educiranje, također su odrednice liderstva. Osjećati sve to pri upravljanju desecima i stotinama ljudi, milijunima i desecima milijuna kuna, imati osjećaj za svakog pojedinca koji u dobroj vjeri i najboljim znanjem pridonosi zajedničkom pothvatu, imati osjećaj za dugoročnu korisnu i upotrebnu održivost onog što radite, imati osjećaj za ravnotežu i usklađen balans međuodnosa, kako ga je nedokučivo i nepogrešivo uspostavila priroda – zemlja, zrak i voda koji nam obdaruju ovozemaljski život, pitanje je kojim menedžer mora provjeravati sebe u svakom trenutku i pri svakoj odluci. Znanje daje podršku da u tome ne pogriješite.

Ali znanje je tek preduvjet da se menadžeru povjere dužnost i obveza da vodi i upravlja, organizira i kontrolira, procjenjuje i odlučuje. Znanje kod loših ljudi i loših vođa opasno je oružje. I to vidimo svaki dan.

Odgovor na pitanje jeste li uspjeli u tome što radite i činite ne dajete vi. Odgovor daju vrijeme i ljudi oko vas, oni koji s vama stvaraju novu vrijednost i koji pridonose kako pojedinačnom uspjehu, tako i općem dobru. Odgovor daju oni ljudi koje vidite, oni koje čujete, oni koji se s vama smiju i koji s vama dijele i vašu i svoju zabrinutost, oni s kojima dijelite dan i tjedan, godinu i dvije, deset ili dvadeset, oni s kojima živite i stvarate cijeli život u njegovoj održivosti i njegovoj vječnosti.

Ako želite uspjeti potrebno je razmišljati o dugoročnosti i ravnoteži izvedivosti; tada ste u prilici donositi odluke zbog kojih u životu nećete zažaliti. Te će odluke odrediti vašu budućnost i biti će vrijedne uspomene na vas u riječima vaših unuka.

Goran Ražnjević, predsjednik Uprave Ilirije d.d. 

Fotografija: sportiputovanja.hr

MAMA PODUZETNICA: sve što vam treba za pokretanje posla

Objavio
Odgovorno
-
Group of casually dressed business people discussing ideas
Foto: tirachardz - www.freepik.com

Projekt MAMA PODUZETNICA zanimljiv je projekt za sve zaposlene i nezaposlene majke s dobrom idejom, hobijem i željom da pokrenu vlastiti posao, a ne znaju od kuda krenuti, kako se financirati ili kako prebroditi izazove poduzetništva. Projekt poziva i sve postojeće mame poduzetnice da na sajmu prezentiraju i prodaju svoje proizvode i usluge.

Ideja je nastala u agenciji Outbox, čije su vlasnice dvije mame koje su, suočavajući se s izazovima majčinstva odlučile pokrenuti svoj posao koristeći sredstva sufinanciranja i samozapošljavanja, a danas imaju uspješnu agenciju za promociju koncerata i evenata.

Razlozi za pokretanjem vlastitog posla su mnogi, poput želje za fleksibilnijim radnim vremenom te postizanjem ravnoteže između posla i obitelji. Sve veći broj žena želi fleksibilno radno vrijeme, povremeni rad od kuće, bolju kontrolu nad financijama, veću odgovornost i samostalnost te u konačnici ostvarivanje svojih ambicija. Sve su to razlozi koji jednu ženu i majku čine sretnijom i ispunjenijom, a naša želja je pomoći majkama poduzetnicama u njihovoj misiji.

MAMA PODUZETNICA
sajam: 26.-29. ožujka 2015.
predavanja: 26. i 27. ožujka 2015.
ARENA CENTAR- RED CARPET

Iz tog razloga organizira se sajam na kojem će svaka zainteresirana sudionica imati priliku predstaviti široj javnosti
svoje proizvode i usluge te steći nove kupce i korisnike, a ona koja će tek postati poduzetnica će saznati o svim pogodnostima koje nude mnoge institucije svojim financijskim potporama.

PREDAVANJA – 26. i 27. ožujka:

Predavanja na kojima će se prezentirati sve potrebne informacije za pokretanje vlastitog posla: samozapošljavanje putem programa Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Grada, financiranje i kreditiranje putem razvojnih banaka HBOR-a i agencije HAMAG te ostalih banaka na tržištu, financiranje sredstvima iz Europske unije i ostalim načinima financiranja poslovne ideje.

Prezentirat će se i izrada poslovnog plana, razgovarati o potencijalnim preprekama, administraciji i drugim izazovima koje donosi poduzetništvo. U službenom dijelu predavanja govornici će biti stručnjaci u svojim područjima ekonomije, financija, administracije, edukacije i dr. U dijelu predavanja naći će se i uspješne mame poduzetnice koje će govoriti o svojim razlozima i počecima. Predavanje će održati i stručna osoba koji će objasniti kako prebroditi strah od preuzimanja financijske kontrole pa i kontrole nad vlastitim životom.

Predavanja će biti organizirana uz stručnu podršku Gradskog ureda za gospodarstvo, rad i poduzetništvo, HBOR-a, HZZ-a, Obrtničke komore, HGK, udruge KRUG, Agencije za obrazovanje odraslih i drugih.

SAJAM – 26.- 29. ožujka:

Uz prethodnu prijavu, na sajmu će se predstavljati sve mame poduzetnice koje će prodavati svoje proizvode ili prezentirati svoje usluge. Ovo je jedinstvena prilika svim novim poduzetnicama koje traže kanale za prezentaciju i prodaju, da budu primijećene te da svoje iskustvo podjele s drugima i dobiju dodatne informacije.

Foto: Stocksnap.io

Planinarenje je način izražavanja – nova knjiga

Objavio
Odgovorno
-

Putopisna knjiga, doživljajna, inspirativna. Opušta dok ste u svom domu, podučava kad ste u prirodi. Knjiga duha, humora, naracije i dijaloga, mladenački otkačena. Autor Matej Perkov je istaknuti hrvatski (mladi) planinar, novinar, putopisac, motivacijski predavač. Listajući ovu knjigu, pošli ste na planine, poljem i šumom, obalom i otocima. .. Tko prirodu voli, duplo živi!

Uzbudljivi, inspirativni, poučni putopisi

Na tristo stranica ove knjige Matej je ispisao 50 priča-putopisa sa svojih planinarskih izleta. Svaka od njih vrijedi mnogo i sama, ali ovako zajedno dobivaju moć koja proizlazi samo iz vrijedne, drage knjige. Tu je i 250 fotografija koje „argumentiraju“ svu uzbudljivost i ljepotu autorovih pohoda… Ova je knjiga i putopis i životopis Mateja Perkova. Njegove dvije godine. U njima je toliko doživljaja i postignuća da se s pravom kaže: “Tko s prirodom živi, dva života živi!”
Planinarenje je način izražavanja! Planinarenje je stil života! Sve što u planinarenju i šetnjama po prirodi možemo iščitati kao dobrobit i vrijednost, u ovoj se knjizi lako zapaža. Planinarenje i šetnja prirodom s vremenom postaju ljubav, pasija, težnja – način života. Ono poziva na aktivan život, neovisno o dobi, spolu. Boravak u brdima, na vrhuncima, na rijekama ili otocima donosi mir srcu i zdravlje tijelu. Strastveno planinarenje njedri vrijednosti kao malo koja ljudska aktivnost u slobodno vrijeme. Družimo se s bliskima i jednakima, jer na izletu su svi na ti, tamo gore ljudi ne nose na sebi one gradske “naljepnice” o svojoj profesiji, tituli, imovnom stanju ili uspjesima. Tu se vježba druželjubivost, zajedništvo, solidarnost, jednostavnost, radost u grupi. Svi hodači istinski su zaštitnici prirode, oni ne samo što otpatke ne bacaju unaokolo po planinama nego ih i sakupljaju iza drugih, ekološki manje osviještenih. Tako i Matej, silazeći s planine uvijek nosi dva ruksaka – jedan manji, sa svojim stvarima, a u onaj veći trpa odbačene limenke, plastiku, boce. On iskazuje poštovanje svakoj kulturi, baštini sela, napuštenim stočarskim stanovima…

Iz predgovora

Knjiga Planinarenje je način izražavanja na izvjestan je način prva te vrste u nas – doživljajna i informativna. Ona je prijateljski naklonjena čitateljima, vizualno dopadljiva, na svaki način praktična za korištenje – “debljine malog prsta”, a “veličine rastegnutog dlana”, teška „do pola kilograma, kako uvijek treba“, da stane lako i u planinarski ruksak i u torbu na putovanju, na poslu ili odmoru. Da posluži opuštanju, pruži informaciju o krasotama krajolika, pouči o blagodatima planinarenja i šetnji, da potakne da sudjelujemo u tome – već od iduće nedjelje ujutro.
Matejeva knjiga je i poziv: iziđite iz domova, ugasite televizore, računala i mobitele, jer čeka vas radost kudikamo veća! Obiđite krajeve Lijepe naše, pa i susjednih zemalja! Za te radosti ne trebaju ni veliki novci ni katalozi dalekih putovanja. Sve.. tako blizu i tako moguće!

Goran Tudor, urednik
(iz predgovora knjige)

Iz srca, na temelju proživljena iskustva

Volite li čitati, planinariti i slušati glazbu, svakako pročitajte knjigu – zbirku kratkih putopisa Mateja Perkova koja vam je u ruci. Čitajući je, vrlo brzo će vam postati jasno da autor piše duboko iz srca i na temelju proživljena iskustva. Nema poze i usiljenih riječi. Začudit ćete se kako vas je Matej brzo osvojio, prije svega duhovitim komentarima zbivanja. Čak i u slučajevima opisa međusobno sličnih zbivanja, dosjetke uz njih nikad nisu slične. Plastičnost opisa ljudi i događaja dopunjena je gegovima, čime autor dodatno zaokuplja Vašu pozornost, a da toga niste ni svjesni. Sve to pridonosi užitku čitanja. Dodaju li se tome Matejev neformalan jezik i stil, pred nama je čitljiv i zanimljiv tekst koji djeluje opuštajuće, poput tablete za smirenje. Uz sve to, svaki je putopis priča za sebe pa ne morate pamtiti već pročitane da biste pratili knjigu u cijelosti. Preporučljivo je putopise čitati po redu jer se tada lijepo uočava kako Matej postupno izrasta u sve zrelijeg planinara – i sve zrelijeg pisca.

Hrvoje Zrnčić, dugogodišnji planinare
Planinarsko društvo Kapela

 

 

Vetropack Straža – tvornica, ljudi, krajolik, zajedno

Objavio
Odgovorno
-

Vetropack Straža tvornica stakla d.d. iz Huma na Sutli je društveno odgovorno poduzeće kojemu je briga o zaposlenicima, zajednici i okolišu jednako važna kao i ostvarenje dobiti.

Pristup, opredjeljenja i ostvarenja opravdavaju ponos zaposlenika! I pored toga što je riječ o „ozbiljnoj“ industriji, sve zajedno – tvornica, okolni zeleni bregovi, čista rječica Sutla i uređeno mjesto čine Hum na Sutli lijepim kutkom Hrvatskog zagorja. Ni jednim malim znakom devastacije ne može se zaključiti kako ta industrija ovdje postoji još od 1860. g.

Vetropack Straža je u 2013 .g. ostvarila ukupni prihod od 771 milijuna kuna (70% u izvozu!). Na tri staklarske peći proizvedeno je 248,5 tisuća tona staklene ambalaže (cca 1 milijardu staklenih jedinica). U tvornici radi 610 djelatnika. U posljednjih 17 godina u proizvodnu tehnologiju i infrastrukturu uloženo je preko milijardu kuna.

Od 1996.g. ova hrvatska tvornica stakla dio je švicarske Vetropack grupe (sedam tvornica stakla u šest država). Tvrtka je dobitnik mnogih priznanja, od kojih se najviše ponose onom za društveno odgovorno poslovanje – Indeks DOP-a 2012.

Kada uspješne menadžere upitate da navedu najvažniji faktor uspješnosti, oni mahom kažu – kompetentni i motivirani suradnici. Zar nije onda logično da se pitanje radne snage kvalitetno riješi, tako da se i radnici i vodstvo mogu predano posvetiti svaki svom poslu? Krajem 2011. g. po drugi put je prihvaćen petogodišnji kolektivni ugovor o materijalnim pravima radnika, što je rijetkost u RH. Zaposlenicima se jamče značajna materijalna prava i sigurnost, a poslodavac se na dugi rok oslobađa frustrirajućih rasprava. Uz dugoročnost, važno načelo je i pravednost za obje strane. Realan porast plaća osigurava se mehanizmom godišnje korekcije za indeks rasta potrošačkih cijena prosinac/ prosinac, uvećano za 1,25%. Ali se time daju pravdati i dodatni zahtjevi poslodavca! Kako bi se povećala produktivnost, sindikat pristaje na kraćenje prosječnog godišnjeg odmora za jedan dan, čime je iskazana visoka radnička odgovornost. I zaposlenici i poslodavac svjesni su kako tek zajedničkim načinom i velikim naporima mogu uspješno odgovarati današnjim zahtjevima tržišta. Obostrana lojalnost pridonosi niskoj fluktuaciji (tvrtka se napušta uglavnom radi umirovljenja).

Tvornica stimulira razvoj radnika pa stopa usavršavanja iznosi tri dana po čovjeku na godinu. O važnosti teme govori trogodišnji plan usavršavanja (uskoro počinje teći plan 2015./2017.). Relativno teški uvjeti rada uzrok su stope bolovanja od 10%, ali se radi i na tome. Godinama se za zaposlenike organiziraju sistematski i neki specijalistički pregledi. Osjećaj pripadnosti jača se izletima, sportskim igrama, godišnjim okupljanjem jubilaraca i dr.

Životna povezanost tvornice i zajednice je primjer! U prošlosti tvornica je sudjelovala u izgradnji mnogih mjesnih objekata – škole, vrtića, doma zdravlja i dr., koje na razne načine pomaže i danas. Prije petnaestak godina tvornica je uredila odlagalište otpada i predala ga na upravljanje općini. Naši pogoni na dan proizvodu tri milijuna boca i naravno razvijaju dosta buke zbog čega se aktivno provodi odgovarajuća zaštita.

Vetropack je uvijek bio generator razvoja humskog kraja. Iz nekadašnjih službi tvornice izdvajanjem i rastom nastale su uspješne samostalne tvrtke: Omco Croatia, Stražaplastika, BDF-Servis, Straža-Imo. Odlična je suradnja i sa susjednom slovenskom općinom Rogatec koju s Humom povezuje granična rijeka Sutla (tvornica je locirana uz samu granicu). Dapače, jedno od Stražinih skladišta gotove robe nalazi se u Sloveniji, koje je s tvorničkim krugom povezano mostom.

Iako je tvornica već 18 godina u vlasništvu stranaca, ona je i dalje duša i srce ovog kraja.

Tvornica, ljudi, krajolik, to je ovdje jedno!

Damir Gorup, direktor informatike i kadrova

Vetropack Straža d.d.

Hum na Sutli

Rujan 2014.

Što je to društveno odgovorno poslovanje

Objavio
Odgovorno
-
Foto: Vecteezy

Svrha postojanja i glavni cilj svakog poduzeća je uspješno poslovanje, poslovanje koje donosi dobit. Međutim, to se poslovanje odvija u sasvim određenoj društvenoj zajednici koja ima svoja očekivanja i pravila, u okvirima ograničenog prirodnog okoliša, na tržištu na kojeg utječu raznolike silnice, te sa zaposlenicima koji imaju svoje skupne i pojedinačne težnje.
U posljednjih petnaestak godina sve više postaje jasno da svi ovi čimbenici u velikoj mjeri utječu na poslovanje poduzeća, čak i promatrano u usko komercijalnom smislu. Dok neosjetljivost prema njima ostavlja poduzeće izloženim napadima od strane javnosti, grupa za pritisak, pa i izvršnih i zakonodavnih vlasti, društveno odgovorno poslovanje, kako se pokazalo, uvelike doprinosi dugoročnoj održivosti tvrtke, te proizvodi i druge pozitivne učinke na njeno poslovanje.

Kako je sve započelo?

Čitava praksa društvene odgovornosti započela je kao sredstvo upravljanje rizicima u velikim multinacionalnim kompanijama, koje su bile izložene napadima zbog svoje politike prema okolišu ili zaposlenicima. Zbog toga su one usvojile proaktivno ponašanje, odnosno praksu koja se unaprijed deklarirala (i mogla biti verificirana) kao osjetljiva prema okolišu i društvenim zajednicama u kojima posluju. Suština društveno odgovornog poslovanja sastoji se u tome da se i u odnosu na okoliš i na društvo ide iznad onoga što propisuje zakon. Druga važna odrednica jest uspostavljanje dijaloga i stvarne suradnje između poduzeća i organizacija iz neprofitnog sektora. Jedan od primjera ovakvog ponašanja je Shell, koji je prije petnaestak godina bio predmetom organizirane kampanje od strane zelenih udruga zbog svojih planova da se riješi neprofitabilne naftne platforme tako što će ju potopiti u Sjeverno more. Ovaj slučaj, nazvan Brent Spar, koji je ozbiljno narušio i reputaciju, i povjerenje dioničara i ulagača, i financijsko poslovanje Shella, predstavljao je prekretnicu u odnosima poduzeća prema zajednici. Danas Shell, posredstvom svoje posebno osnovane zaklade, provodi projekte za očuvanje bioraznolikosti na svojim crpilištima u Africi, i to u suradnji s organizacijama poput World Wildlife Funda (Svjetskog fonda za divlje životinje).

Razvoj društveno odgovornog poslovanja

Praksa društvene odgovornosti poduzeća uvelike se razvila i proširila u posljednjih desetak godina. Tomu je doprinijelo više čimbenika: globalizacija, razvoj informacijskih tehnologija, bolja organiziranost civilnog sektora, bolje obrazovani potrošači i osvještenije građanstvo, rast potražnje za socijalno osjetljivim investicijama. Nezanemariv utjecaj na proširenost društvene odgovornosti imala je činjenica da su tržišni lideri u mnogim zemljama promicali i zagovarali upravo ovakav način korporativnog ponašanja, te da se društveno odgovorno ponašanje poduzeća pokazalo zaista korisnim za poduzeća u gotovo svim aspektima poslovanja, uključujući i financijsku uspješnost i dugoročnu održivost. Danas, recimo, 73% najvećih britanskih poduzeća posluje po načelima društveno odgovornog ponašanja. I Dow Jones i FTSE posjeduju posebne indekse društveno odgovornih poduzeća. Međutim, velike korporacije nisu jedine koje prihvaćaju praksu društvene odgovornosti, već se ona širi i na mala i srednja poduzeća, osobito stoga što velika poduzeća od svojih dobavljača zahtijevaju da se ponašaju po istim načelima.U Europskoj Uniji se u posljednjih nekoliko godina osobito promiče društvena odgovornost poduzeća, jer se smatra važnim sredstvom za ostvarivanje Lisabonskih ciljeva, odnosno namjere da EU do 2010. postane najkonkurentnije svjetsko gospodarstvo, zasnovano na ekonomiji znanja i društvenoj koheziji. Između ostaloga, 2005. godina bila je proglašena Europskom godinom društvene odgovornosti poslovnog sektora.

U najboljem slučaju

Praksa društvene odgovornosti vrlo je raznolika, i uvelike ovisi o kontekstu u kojem se događa, o potrebama poduzeća, o upravljačkoj praksi i korporacijskoj kulturi tvrtke, o tradiciji pojedine zemlje i mnogim drugim čimbenicima, tako da ne postoji jedinstveni recept za njeno uvođenje.Međutim, nekoliko je stvari zajedničko svim uspješnim primjerima dobre prakse u svijetu. Prva, i najvažnija, jest da mora postojati čvrsta odluka da se društvena odgovornost preuzme kao način ponašanja poduzeća u čitavom rasponu njegovog djelovanja. Ta odluka mora biti donesena od strane najvišeg vodstva poduzeća, te kao obvezujuća prenesena svima unutar nje. Ova praksa bi trebala biti integrirana u cjelokupno poslovanje, i postati, u neku ruku, «stanje duha», oblikujući pritom ponašanje poduzeća u odnosu na korporativno upravljanje, njegovo ponašanje na tržištu, prema zaposlenicima, prema okolišu, te prema društvenoj zajednici. Odluka o društvenoj odgovornosti najčešće se izražava i u izjavi o misiji konkretnog poduzeća.

Uspješni programi društvene odgovornosti su oni koji su usko povezani s temeljnim poslom poduzeća (core business). Tako će, na primjer, banke organizirati programe kojima svoje zaposlenike potiču da mentoriraju srednjoškolce u poduzetničkim vještinama i financijskoj odgovornosti, ili će staviti svoje zaposlenike na raspolaganje kao savjetnike poduzetnicima-početnicima ili nevladinim organizacijama. Maloprodajni lanci će organizirati akcije kojima se postotak od prodaje izdvaja za opremanje osnovnih škola u lokalnim zajednicama u kojima oni posluju. Poduzeća usko povezana s određenom lokalnom zajednicom će, umjesto drugih vrsta team buildinga, organizirati uređenje vrtića ili javnog parka dobrovoljnim radom svojih zaposlenika. Poduzeća koja posluju u zajednicama u kojima vlada siromaštvo i kriminal organizirat će programe kojima se, uz pomoć lokalnih udruga, mlade ljude osposobljava za zapošljavanje i konstruktivno djelovanje.

Važna razlika između programa društvene odgovornosti i korporacijske filantropije (donacija) jest u tome što se u ovom prvom traže i ostvaruju dugoročna partnerstva od strateške važnosti za poduzeće, u kojima partnerske udruge dobivaju pomoć koja je prvenstveno namijenjena njihovoj dugoročnoj održivosti, dok poduzeća ostvaruju vlastite ciljeve, poput osiguranja stabilnih uvjeta poslovanja, proširivanje baze klijenata, povećanja njihove lojalnosti, izgradnje ljudskih resursa i slično.Za svako poduzeće koje provodi praksu društvene odgovornosti, izuzetno je važno izvještavanje, kako bi njihova i vanjska (društvo, mediji, klijenti i sl.) i unutarnja javnost (dioničari, zaposlenici) saznali što je učinjeno. Prihvaćeni model izvještavanja o ovoj praksi je takozvani model trostruke bilance (Triple Bottom Line Reporting), po kojem se na kraju godine ne sastavlja samo izvješće o poslovanju, već i o utjecaju poduzeća na okoliš, te na društvo. Ovakav se izvještaj najčešće priprema po smjernicama Globalne inicijative o izvještavanju (Global Reporting Initiative).

Zašto je to dobro za posao?

Prednosti ovakvog angažmana poduzeća za društvenu zajednicu je očita. Međutim, i poduzeća sama od ovakvog ponašanja imaju višestrukih koristi. Osim već navedenih prednosti na području upravljanja rizikom i upravljanja reputacijom, od čega je praksa društvene odgovornosti i počela, još se nekoliko ključnih prednosti može ostvariti ovim putem.Društvena odgovornost je jedno od najsnažnijih oruđa u izgradnji brandova, koji su u današnjoj ekonomiji možda i najvrjednija imovina svakog poduzeća. Povezivanje branda s društveno odgovornim ponašanjem i s korišću za društvo pozitivno utječe na prodaju i na vjernost kupaca.Zadovoljstvo zaposlenika je jedna od ključnih komparativnih koristi koju ostvaruje društveno odgovorno poduzeće. Postoji čitav niz dokaza da u poduzećima koja potiču i angažiraju svoje zaposlenike na društveno korisnim projektima zaposlenici imaju veću produktivnost, postižu višu kvalitetu, te manje izostaju s posla. Društvena odgovornost je jedan od najboljih načina privlačenja i zadržavanja kvalitetne radne snage, osobito visoko obrazovanih i stručnih osoba.Društvena odgovornost otvara prostora inovacijama tako što poduzeću osigurava pristup novim idejama, novim prespektivama i iskustvima, ukazuje na potrebe za novim proizvodima putem kontakata s novim grupama klijenata. Inovativnost poduzeća i njegova sposobnost prilagodbe tehnološkim i društvenim promjenama predstavlja jedan od glavnih preduvjeta konkuretnosti i dugoročnog opstanka tvrtke.Neke mjere društvene odgovornosti mogu dovesti do smanjenja operativnih troškova. Ovo osobito vrijedi za mjere kojima se uvodi čistija proizvodnja, ali i za mjere na području upravljanja ljudskim resursima.Društvena odgovornost je jedan od ključnih čimbenika koji pomažu poduzećima u osiguravanju dostupnosti kapitala na međunarodnom tržištu, jer istraživanja pokazuju da 86% instutucionalnih ulagača u Europi vjeruje da upravljanje rizicima povezanim s društvom i okolišem pozitivno utječe na dugoročno izraženu tržišnu vrijednost tvrtke, a društvenu odgovornost smatraju izrazom kvalitete upravljanja tvrtkom.Konačno, tvrtke koje svojom proaktivnom praksom premašuju zakonom propisane uvjete pod manjim su nadzorom države, a često dobivaju i različite olakšice i povlašteni status u poslovima s državom u širem smislu. Nadalje, te tvrtke od društva u cjelini dobivaju nešto što se metaforički naziva «dozvolom za poslovanje», odnosno javno su prepoznate kao korisni i dobri «korporativni građani».

Preneseno sa: www.drustvena-odgovornost.undp.hr

 

1...182183184Stranica 183 od 184

NAJČITANIJE

Promotori DOP-a od A-Z