Europska komisija poduzela je u srijedu, 22.03.23. korak prema boljoj zaštiti potrošača u EU, predlažući dva nova zakona: za rješavanje nejasnih i obmanjujućih ekoloških tvrdnji i promicanje popravka proizvoda.
Prema Prijedlogu Direktive o novim pravilima o dokazivanju zelenih tvrdnji, potrošači će dobiti veću jasnoću i pouzdanost, te kvalitetnije informacije za odabir ekološki prihvatljivih proizvoda i usluga. Tvrtke će također imati koristi jer će potrošači lakše prepoznati i nagraditi one koji se istinski trude poboljšati ekološku održivost svojih proizvoda. To bi im trebalo omogućiti povećane prodaje bez nepoštene konkurencije. Na taj će način prijedlog pomoći uspostaviti jednake uvjete za sve kada je riječ o informacijama o ekološkoj učinkovitosti proizvoda.
Ovaj zakonski prijedlog nadopunjuje prijedlog iz ožujka 2022. o ‘osnaživanju potrošača za zeleni prijelaz’ pružanjem specifičnijih pravila o ekološkim tvrdnjama, uz opću zabranu obmanjujućeg oglašavanja. Predložena direktiva predstavljena je zajedno s prijedlogom o zajedničkim pravilima za promicanje popravka robe, što će također pridonijeti održivoj potrošnji i poboljšati kružno gospodarstvo.
Kružno gospodarstvo u EU
Riječ je o trećem paketu prijedloga o kružnom gospodarstvu. Prvi i drugi paket kružnog gospodarstva usvojeni su u ožujku i studenom 2022. Prvi paket uključivao je novu predloženu Uredbu o ekodizajnu za održive proizvode, Strategiju EU-a za održivi i kružni tekstil i predloženu Direktivu o zaštiti potrošača o osnaživanju potrošača u zelenoj tranziciji. Drugi paket uključivao je prijedloge Uredbe o ambalaži i ambalažnom otpadu, komunikaciju o biorazgradivoj plastici, plastici na biološkoj osnovi i kompostirajućoj plastici te predloženu Uredbu o certificiranju EU-a za uklanjanje ugljika.
Pouzdane, usporedive i provjerljive informacije za potrošače
Studija Komisije iz 2020. istaknula je da je 53,3% ispitanih ekoloških tvrdnji u EU bilo nejasno, obmanjujuće ili neutemeljeno, a 40% ih je bilo nepotkrijepljeno. Nepostojanje zajedničkih pravila za tvrtke koje iznose dobrovoljne ekološke tvrdnje dovodi do ‘greenwashinga’ i stvara nejednake uvjete na tržištu EU-a, na štetu istinski održivih tvrtki.
Greenwashing – forsiranje ili zlouporaba zelenog imidža radi egoistične koristi kompanija
Prema prijedlogu, kada se tvrtke odluče za ‘zelenu tvrdnju’ o svojim proizvodima ili uslugama, morat će poštovati minimalne norme o tome kako potkrijepljuju te tvrdnje i kako ih komuniciraju.
Prijedlog cilja na eksplicitne tvrdnje, kao što su, na primjer: ‘majica od recikliranih plastičnih boca’, ‘isporuka uz naknadu CO2’, ‘ambalaža od 30% reciklirane plastike’ ili ‘krema za sunčanje prihvatljiva za oceane’. Također se nastoji uhvatiti u koštac s proliferacijom oznaka, kao i novih javnih i privatnih oznaka zaštite okoliša. Pokriva sve dobrovoljne tvrdnje o utjecajima na okoliš, aspektima ili izvedbi proizvoda, usluge ili samog trgovca. Međutim, isključuje tvrdnje koje su obuhvaćene postojećim pravilima EU-a, kao što je EU Ecolabel ili logo organske hrane, jer postojeći zakoni već osiguravaju da su te regulirane tvrdnje pouzdane.
Prije nego što tvrtke potrošačima priopće bilo koju od obuhvaćenih vrsta ‘zelenih tvrdnji’, takve će tvrdnje morati biti neovisno provjerene i dokazane znanstvenim dokazima. Kao dio znanstvene analize, tvrtke će identificirati utjecaje na okoliš koji su stvarno relevantni za njihov proizvod, kao i identificirati sve moguće kompromise, kako bi dale potpunu i točnu sliku.
Jasna i usklađena pravila i oznake
Nekoliko pravila će osigurati da se zahtjevi jasno komuniciraju. Na primjer, tvrdnje ili oznake koje koriste agregirano ocjenjivanje ukupnog utjecaja proizvoda na okoliš više neće biti dopuštene, osim ako nisu postavljene u pravilima EU-a. Ako se proizvodi ili organizacije uspoređuju s drugima, takve se usporedbe trebaju temeljiti na ekvivalentnim informacijama i podacima.
Prijedlogom će se regulirati i oznake zaštite okoliša. Trenutno postoji najmanje 230 različitih oznaka i postoje dokazi da to dovodi do zbunjenosti i nepovjerenja potrošača. Kako bi se kontroliralo širenje takvih oznaka, novi javni sustavi označavanja neće biti dopušteni, osim ako nisu razvijeni na razini EU-a, a svaki novi privatni sustav morat će pokazati veću ekološku ambiciju od postojećih i dobiti prethodno odobrenje da bi bio dopušten. Postoje detaljna pravila o oznakama zaštite okoliša općenito: one također moraju biti pouzdane, transparentne, neovisno provjerene i redovito pregledavane.
Pravo na popravak proizvoda
Inicijativom „pravo na popravak” dopunjuje se više drugih prijedloga Komisije za održivu potrošnju tijekom cijelog životnog ciklusa proizvoda, čime se uspostavlja okvir za istinsko pravo na popravak u cijelom EU-u.
Tijekom posljednjih desetljeća često smo neispravne proizvode zamjenjivali umjesto da ih popravimo, a potrošači nisu imali dovoljan poticaj da ih poprave nakon isteka jamstva. Sad će se potrošačima popravak olakšati i učiniti isplativijim nego kupnja novog proizvoda. Osim toga, veća potražnja potaknut će oporavak sektora popravaka, a proizvođači i prodavatelji imat će poticaj za razvijanje održivijih poslovnih modela.
Rasprava: Može li Europa, prva u svijetu, natjerati proizvođače na novu politiku proizvoda
Beč podržava popravak stvari, a ne kupnju novih
Nedavno istraživanje Eurobarometra pokazalo je da 77 % Europljana smatra da su i oni odgovorni za ograničavanje klimatskih promjena. Godišnje u EU nastane 35 milijuna tona otpada i 261 milijun tona emisija stakleničkih plinova, a odbaci se 30 milijuna tona resursa. Procjenjuje se da se godišnje potroši 12 milijardi eura na nove uređaje iako su se stari mogli popraviti. Stoga se na temelju ove inicijative u EU očekuje rast ulaganja u iznosu od 4,8 milijardi eura.
Pokušaj je to EU-a da poveća svijest europskih potrošača o mogućnostima popravka, što je ključno za kružno gospodarstvo. Nevladine organizacije posebno pozdravljaju obvezu svake države članice da stvori internetsku platformu s popisom servisera, obnavljača i kupaca rabljenih uređaja. Takav registar pomoći će potrošačima da lakše nađu opcije za popravak, pojednostaviti kružno ponašanje i legitimizirati ulogu neovisnih servisera.
Ovaj će prijedlog doprinijeti postizanju cilja Europske komisije da Europa do 2050. postane prvi klimatski neutralan kontinent. To se može ostvariti samo ako potrošnja i proizvodnja postanu održivije.
DOBRA HRVATSKA