Kvaliteta radnih mjesta prioritet je u EU

Kvaliteta radnih mjesta u EU 2026
Foto: Glavna uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivost (DG EMPL) Europske komisije

Kvaliteta radnih mjesta u EU poboljšala se u posljednjem desetljeću, prema Europskim izgledima za zapošljavanje i socijalnu skrb za 2026. godinu, objavljenima jučer.

Izvješće ukazuje na napredak u tri područja: plaćama, sigurnosti radnog mjesta i radnom vremenu . Pokazuje da kvalitetnija radna mjesta pomažu u izgradnji snažnog, produktivnog i konkurentnog gospodarstva . 

Izvješće otkriva da kvalitetnija radna mjesta mogu povećati produktivnost 

  • poboljšanje motivacije
  • smanjenje fluktuacije osoblja
  • poticanje razvoja vještina 
  • podrška boljoj organizaciji rada

Izvješće također razmatra aktualne izazove uključujući usporavanje rasta zaposlenosti, slab rast produktivnosti i pritisak na prihode kućanstava zbog visokih cijena energije. 

Ističe se da je nedostatak radne snage često izraženiji na poslovima niže kvalitete, što pokazuje da poboljšanje kvalitete posla može pomoći u privlačenju i zadržavanju radnika tamo gdje su najpotrebniji. Zauzvrat, veća produktivnost može pomoći u poboljšanju plaća i uvjeta rada.  

Europski izgledi za zapošljavanje i socijalna pitanja za 2026. godinu temelje se na Okviru za kvalitetu radnih mjesta Odbora za zapošljavanje, koji definira različite dimenzije kvalitete radnih mjesta. Pokazuje zašto bi kvaliteta radnih mjesta trebala biti središnja u europskom odgovoru na dugoročne ekonomske promjene, nizak rast produktivnosti, starenje stanovništva, nedostatak radne snage te zelenu i digitalnu tranziciju. 

Do kraja ove godine, Komisija će predstaviti Zakon o kvalitetnim radnim mjestima, nakon druge faze konzultacija sa socijalnim partnerima EU-a. 

Kvaliteta poslova i dalje se razlikuje među zemljama, sektorima i zanimanjima  

Kvaliteta poslova razlikuje se među sektorima. Viša je u sektorima od strateške i ekonomske važnosti za EU, posebno u proizvodnim i uslužnim sektorima koji zahtijevaju puno znanja. S druge strane, zanimanja s nedostatkom radne snage često uključuju atipičnije radno vrijeme, manje sigurne poslove i niže plaće.  

Izvješće pokazuje da su kvalitetnija radna mjesta češća u informacijama i komunikacijama, financijama i osiguranju, javnoj upravi te stručnim, znanstvenim i tehničkim aktivnostima. Poslovi lošije kvalitete češće se nalaze u uslugama smještaja i prehrane, administrativnim i pomoćnim uslugama te nekim niže kvalificiranim uslužnim poslovima. 

Osim toga, razlike i dalje postoje među zemljama EU-a, pri čemu neke zemlje bilježe pogoršanje u dva ili više pokazatelja kvalitete radnih mjesta tijekom proteklog desetljeća, čak i dok je ukupni trend u EU-u ostao pozitivan.  

Plaće i produktivnost idu ruku pod ruku 

Izvješće pokazuje da plaće mogu nastaviti rasti samo ako tvrtke postanu produktivnije. Istodobno, više plaće, posebno minimalne plaće, mogu potaknuti tvrtke na ulaganja i inovacije, umjesto da se natječu niskim troškovima rada.  

Od donošenja Direktive EU o minimalnim plaćama, minimalne plaće su se povećale, posebno u zemljama EU-a s nižim razinama plaća i većim brojem osoba koje primaju minimalnu plaću.

Tehnologija i umjetna inteligencija mijenjaju rad 

Umjetna inteligencija može povećati produktivnost i kvalitetu posla pomažući radnicima da se usredotoče na vrijednije zadatke i razviju nove vještine. No, njezini učinci ovisit će o tome kako se uvodi i kako se upravlja. Izvješće ističe da umjetna inteligencija može vršiti pritisak na potražnju za radnom snagom u nekim početnim i rutinskim poslovima te da može utjecati na plaće i uvjete rada. Zbog toga su zastupljenost radnika, politike vještina i socijalni dijalog sve važniji. 

Nova istraživanja također sugeriraju da bi veće oslanjanje na automatizirane alate moglo oslabiti kritičko razmišljanje, smanjiti učenje kroz rad i povećati potrebu za ljudskim nadzorom. Manje iskusni radnici često vide najveće neposredne dobitke u produktivnosti korištenjem umjetne inteligencije. Međutim, također mogu biti manje sposobni uočiti pogreške, što potencijalno povećava jaz u vještinama.  

Zapošljavanje i društveni trendovi  

Kako je propisano Ugovorom, izvješće također razmatra šire trendove zapošljavanja i socijalne skrbi u EU. Pokazuje da je tržište rada EU-a ostalo otporno. U 2025. godini stopa zaposlenosti dosegla je 76,1%, dok je nezaposlenost ostala na povijesno niskih 6%.  

Za 2026. godinu, izvješće se temelji na analizi Komisije koja pokazuje da će energetski šok povezan sa sukobom na Bliskom istoku vjerojatno usporiti rast zaposlenosti, ali ga neće zaustaviti. Očekuje se da će se 2026. godine stvoriti oko 440 000 manje radnih mjesta. Unatoč tome, izgledi upućuju na sporije zapošljavanje, a ne na nagli pad, jer se očekuje da će poslodavci zadržati svoje radnike. U 2026. godini realne plaće su 1,4% iznad razine prije pandemije COVID-19, nakon što su se oporavili gubici doživljeni 2022. i 2023. u većini država članica.  

Izvor: Europska komisija

Međunarodni dan borbe protiv siromaštva 2026.: Sigurni domovi za sve

Međunarodni dan borbe protiv siromaštva

Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, koji se obilježava svake godine 17. listopada, ključni je globalni događaj posvećen podizanju svijesti o stalnim izazovima siromaštva diljem svijeta. Temeljna misija obilježavanja je stvaranje prostora za dijalog između pojedinaca koji žive u siromaštvu i šire zajednice. Pojačavanjem glasova marginaliziranih, nastoji se osigurati da se njihove borbe prepoznaju i da njihovi uvidi oblikuju politike.

U svijetu koji karakterizira neviđena razina gospodarskog razvoja, tehnoloških sredstava i financijskih resursa, činjenica da milijuni ljudi žive u ekstremnom siromaštvu predstavlja moralni skandal. Siromaštvo nije isključivo ekonomsko pitanje, već višedimenzionalni fenomen koji obuhvaća nedostatak i prihoda i osnovnih mogućnosti za dostojanstven život.

Izvješće o ciljevima održivog razvoja za 2026. upozorava da je napredak prema iskorjenjivanju ekstremnog siromaštva zastao. U 2026. godini oko 826 milijuna ljudi – 10 posto svjetske populacije – još uvijek živi u ekstremnom siromaštvu, a teret je sve više koncentriran u subsaharskoj Africi i nestabilnim zemljama pogođenim sukobima. Izvješće poziva na ciljana ulaganja, jaču socijalnu zaštitu i uključivije ekonomske mogućnosti kako bi se ubrzao napredak prema iskorjenjivanju siromaštva.

Osobe koje žive u siromaštvu doživljavaju mnoge međusobno povezane i međusobno se pojačavajuće deprivacije koje ih sprječavaju u ostvarivanju njihovih prava i produbljuju njihovo siromaštvo. Neke od njih su: opasni uvjeti rada, nesigurno stanovanje, nedostatak hrane, nejednak pristup pravdi, nedostatak političke moći, ograničen pristup zdravstvenoj skrbi…

Tema 2026. – 2028.: Ujedinjeni za mir i ljudska prava

U okviru teme za razdoblje 2026. – 2028. „Ujedinjeni za mir i ljudska prava“, ovogodišnje obilježavanje ističe bliske veze između siromaštva, ljudskih prava i mira. Tema prepoznaje da mir zahtijeva više od odsutnosti sukoba. Također zahtijeva pravdu, socijalnu zaštitu, smisleno sudjelovanje i poštivanje ljudskog dostojanstva i ljudskih prava.

Fokus za 2026. godinu, „Sigurni domovi za sve“, skreće pozornost na odgovarajući smještaj kao temelj dostojanstvenog života. Više od 2,8 milijardi ljudi diljem svijeta suočava se s nekim oblikom neadekvatnog stanovanja, pri čemu najveći teret pada na ljude koji već doživljavaju siromaštvo i isključenost.

Obilježavanje će pojačati glasove i životna iskustva ljudi pogođenih siromaštvom te naglasiti važnost razvoja politika s ljudima koji doživljavaju siromaštvo, a ne samo za njih. Također će istaknuti potvrdu prava na odgovarajući životni standard u Političkoj deklaraciji iz Dohe, uključujući sigurno, pristupačno i povoljno stanovanje.

Fokus za 2026.: Sigurni domovi za sve

Više od 2,8 milijardi ljudi diljem svijeta suočava se s nekim oblikom neadekvatnog stanovanja. Ljudi koji već doživljavaju siromaštvo i isključenost snose najveći teret. Bez sigurnog i stabilnog doma, pristup zdravstvenoj skrbi, obrazovanju, zapošljavanju i sudjelovanju u životu zajednice postaje daleko teži.

Nesigurnost stanovanja nije samo pitanje skloništa. Nesigurni, nedostupni, prenapučeni ili nesigurni stambeni prostori mogu pojačati siromaštvo i isključenost te potkopati uživanje drugih ljudskih prava. Konceptna bilješka iz 2026. stoga poziva na stambene politike i sustave koji u središte stavljaju ljudsko dostojanstvo, ljudska prava i potrebe ljudi.

Za 2026. godinu, Dan poziva na djelovanje u tri ključna područja:

  1. Učiniti sigurno stanovanje prioritetom ljudskih prava: Poštivati, štititi i postupno ostvarivati ​​pravo na odgovarajući smještaj te dati dostojanstvenom životnom standardu odgovarajući prioritet u javnoj politici i proračunu.
  2. Osmišljavanje politika s ljudima koji žive u siromaštvu: Ići dalje od simboličnih konzultacija i izravno uključiti ljude koji žive u siromaštvu i isključenosti iz stambenog prostora u osmišljavanje, provedbu i evaluaciju stambenih politika, prepoznajući ih kao nositelje prava i znanja.
  3. Mobilizirati resurse za sigurne domove za sve: Ojačati javno financiranje i druge resurse potrebne za proširenje pristupa sigurnom, pristupačnom i cjenovno pristupačnom stanovanju, uz istovremeno osiguravanje da nitko ne bude zapostavljen.

Fokus za 2026. godinu također se nadovezuje na Političku deklaraciju iz Dohe (A/RES/80/5), koju je usvojila Opća skupština Ujedinjenih naroda nakon Drugog svjetskog summita o socijalnom razvoju u studenom 2025. Deklaracija potvrđuje pravo na odgovarajući životni standard – uključujući odgovarajuće, sigurno, dostupno i pristupačno stanovanje; sigurnu pitku vodu; te odgovarajuće sanitarne uvjete i higijenu – uz naglasak na djelovanje za rješavanje siromaštva u svim njegovim oblicima i dimenzijama.

Izvor: UN

Svjetski dan hrane 2026.: Inovirajte danas. Nahranite sutra.

Svjetski dan hrane poznat i kao Dani kruha i zahvalnosti za plodove zemlje obilježava se svake godine 16. listopada. Ovu globalnu kampanju svake godine predvodi Organizacija za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO). Cilj je podizanje svijesti o problemima gladi, pothranjenosti i važnosti održivih prehrambenih sustava.

Svake godine Svjetski dan hrane usvaja određenu temu kako bi usmjerio pozornost na goruća globalna pitanja hrane. Te se teme često bave potrebom za inovacijama u poljoprivredi, važnošću ruralnih zajednica i učincima klimatskih promjena na sigurnost hrane. Tema 2026. godine naglašava poticanje održivih prehrambenih sustava koji su otporni na globalne izazove, s ciljem postizanja dugoročne sigurnosti hrane za sve.

Inovirajte danas. Nahranite sutra.

Iskorjenjivanje gladi je nadohvat ruke. Svijet već proizvodi dovoljno hrane za prehranu svih, no 645 milijuna ljudi i dalje se suočava s glađu, a 2,69 milijardi si ne može priuštiti zdravu prehranu. Kako sukobi, ekonomska nestabilnost i klimatski šokovi vrše pritisak na poljoprivredno-prehrambene sustave, izazov je kako osigurati pristup pouzdanoj, pristupačnoj i hranjivoj hrani za ljude diljem svijeta.

Inovacija mijenja način na koji se hrana proizvodi, skladišti, transportira i prodaje. Ona spaja napredak znanosti i tehnologije sa znanjem, iskustvom i domišljatošću poljoprivrednika, ribara, stočara i šumara – uključujući žene, mlade i autohtone narode – kao i investitora, kreatora politika i poduzetnika, jer transformacija naših poljoprivredno-prehrambenih sustava zahtijeva kolektivno djelovanje.

Inovacije u poljoprivredno-prehrambenim sustavima poprimaju mnogo oblika. Uključuju digitalne savjetodavne usluge, podatkovne i informacijske sustave, poboljšane sorte sjemena i biotehnologije, zajedno s poljskim školama za poljoprivrednike, zadružnim modelima, tradicionalnim praksama upravljanja zemljištem i vodom te novim pristupima proizvodnji, tržištima, financijama i distribuciji. Inovacije također mogu značiti smanjenje rizika prije nego što se pojave krize; preventivni i međusektorski pristupi mogu ojačati otpornost i izbjeći daleko veće troškove nakon što se dogode šokovi.

Svjetski dan hrane 2026.: Inovirajte danas. Nahranite sutra.
Foto: FAO

Svatko ima svoju ulogu!

Pretvaranje inovacija u utjecaj zahtijeva partnerstvo i ulaganja. Vlade igraju središnju ulogu u stvaranju uvjeta za uspjeh – ulaganjem u istraživanje, jačanjem ruralne infrastrukture i postavljanjem politika koje proširuju pristup inovacijama na odgovoran način.

Privatni sektor doprinosi mobilizacijom ulaganja, jačanjem lanaca opskrbe i stvaranjem radnih mjesta i novih poslovnih modela s skalabilnim rješenjima koja dopiru do nedovoljno opskrbljenog stanovništva.

Partnerstva između akademskih i istraživačkih institucija, civilnog društva, proizvođačkih skupina, sustava Ujedinjenih naroda i drugih razvojnih aktera ključna su za prelazak rješenja s istraživanja na djelovanje.

Zajedno, napori za poticanje inovacija mogu izgraditi poljoprivredno-prehrambene sustave koji su stabilniji, uključiviji i otporniji – sposobni prehraniti ljude danas, a istovremeno zaštititi resurse o kojima ovise buduće generacije.

Izvor: FAO

Međunarodni dan e-otpada 2026.: Brza tehnologija

Međunarodni dan e-otpada 2026.: Brza tehnologija
Foto: weee-forum.org

Svake godine 14. listopada svijet obilježava Međunarodni dan elektroničkog otpada: globalnu inicijativu koju je pokrenuo WEEE Forum kako bi podigao svijest o rastućem izazovu elektroničkog otpada i potaknuo na djelovanje. 

Međunarodni dan elektroničkog otpada utemeljen je 2018. godine. Od tada je prerastao u globalni događaj. Više od 140 organizacija iz 50 zemalja na šest kontinenata sudjelovalo je 2025. godine, generirajući procijenjenih 1,8 milijardi potencijalnih medijskih prikaza u 55 zemalja.

Za svoje 9. izdanje, Međunarodni dan e-otpada 2026. stavlja fokus na brzu tehnologiju: male i jeftine elektroničke proizvode koji su postali dio svakodnevnog života.

Međunarodni dan e-otpada 2026.: Brza tehnologija
Foto: weee-forum.org

Brza tehnologija – Ne bacajte u smeće, donesite!

Brza tehnologija opisuje rastući svemir jeftinih električnih i elektroničkih predmeta koje potrošači kupuju, često impulzivno, i odbacuju bez razmišljanja. Zamislite slušalice kupljene u zračnoj luci, skupe kabele za punjenje, USB adaptere, LED lampice, mini ventilatore, jednokratne vape uređaje, igračke i druge vrste naprava.

Pojam namjerno povlači paralelu s brzom modom. Baš kao što je kultura jednokratne odjeće promijenila način na koji ljudi razmišljaju o odjeći, usporediva promjena dogodila se i s malom elektronikom. Rezultat je velika i rastuća količina predmeta koji svake godine izlaze iz svakodnevne upotrebe, od kojih se velika većina nikada ne prikuplja ili reciklira pravilno.

Zašto je brza tehnologija jedinstven izazov?

Za razliku od velikih kućanskih aparata, koje potrošači općenito prepoznaju kao predmete koji zahtijevaju odgovorno odlaganje na kraju životnog vijeka, proizvodi Fast Tech rijetko se doživljavaju kao elektronički otpad. Slomljene slušalice bacaju se u opći kontejner. Zapetljani kabel za punjenje završava u ladici, zaboravljen.

Također je jedan od najbrže rastućih tokova otpada. Prema studiji Material Focusa, samo u Ujedinjenom Kraljevstvu ukupna potrošnja na brzu tehnologiju gotovo se učetverostručila s 2,8 milijardi funti u 2023. na 11,6 milijardi funti u 2025., a zemlja je već bacila više od polovice svoje brze tehnologije: 589 komada godišnje nepravilno je odloženo. To znači 11,3 milijuna predmeta svaki tjedan ili 19 predmeta u sekundi!

Izazov je također strukturne prirode. Brzi rast online maloprodaje olakšao je kupnju brze tehnologije s platformi i od prodavača koji možda nisu registrirani kao proizvođači prema nacionalnom zakonodavstvu o otpadnoj elektroničkoj i elektroničkoj opremi. Kada takva platforma nije registrirana, ne plaća se naknada za recikliranje, ne financira se infrastruktura za prikupljanje i ne ispunjava se obveza povrata, što troškove zbrinjavanja otpada na kraju životnog vijeka snose nacionalni sustavi ili, češće, u potpunosti ostaju neriješeni.

Poziv na akciju

WEEE Forum i njegove organizacije članice pozivaju potrošače, tvrtke za recikliranje, trgovce, regulatore i civilno društvo da se usredotoče na tri praktična koraka:

Prepoznavanje: svaki mali uređaj s utikačem, kabelom ili baterijom, bez obzira koliko je malen ili jeftin, na kraju svog vijeka trajanja je elektronički otpad i zahtijeva odgovarajući tretman. Nemojte ga bacati u opći spremnik za smeće.

Povrat: brze tehnološke predmete donesite na službena mjesta za prikupljanje, mjesta za povrat u trgovini ili namjenska mjesta za odlaganje elektroničkog otpada. U EU-u su online trgovci zakonski obvezni besplatno prihvatiti malu, odbačenu elektroniku.

Usklađenost s potražnjom: potrošači i regulatori trebali bi osigurati da su online platforme koje prodaju elektroniku registrirane kao proizvođači i doprinose financiranim sustavima recikliranja. Neusklađenost potkopava kružno gospodarstvo za sve.

Obilježavanje je otvoreno za sve organizacije koje žele podići svijest o odgovornom gospodarenju elektroničkim otpadom.

Izvor: weee-forum.org

Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa 2026.: Otpornost počinje kod kuće

Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa 2026.: Otpornost počinje kod kuće
Foto: UNDRR

Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa obilježava se svake godine 13. listopada. Cilj mu je promicanje globalne kulture svjesnosti o rizicima, prevenciji, smanjenju šteta i pripremi zajednica za izvanredne situacije.

Ovaj dan utemeljila je Generalna skupština UN-a 1989. godine. Prigodne aktivnosti diljem svijeta usklađene su sa Sendajskim okvirom za smanjenje rizika od katastrofa 2015. – 2030. Cilj ovog okvira je drastično smanjiti ljudske i ekonomske gubitke uzrokovane nepogodama.

Broj zabilježenih katastrofa povećao se pet puta u posljednjih 50 godina, a njihovi učinci su sve razorniji za ljude. Istovremeno, znamo da se mnoge razorne posljedice prirodnih opasnosti mogu spriječiti ako se s njima postupi unaprijed.

  • Ukupni troškovi katastrofa sada prelaze 2,3 bilijuna dolara godišnje kada se uključe neizravni utjecaji i utjecaji na ekosustav.
  • U prosjeku je oko 100 milijuna ljudi godišnje bilo pogođeno katastrofama između 2016. i 2025. godine.
  • 128 zemalja sada izvještava da imaju sustave ranog upozoravanja na više opasnosti, u odnosu na samo 55 u 2015. godini.
  • Prosječna smrtnost povezana s katastrofama na 100.000 stanovnika smanjila se za 65%.

Ured Ujedinjenih naroda za smanjenje rizika od katastrofa (UNDRR) je entitet UN-ovog sustava s glavnom odgovornošću za sprječavanje ili smanjenje rizika od katastrofa. Vodi vlade i zajednice prema boljem razumijevanju i bržem djelovanju u vezi s tim rizicima. Djelovanja mogu varirati od kratkoročnih do dugoročnih inicijativa, od nacionalnih vlada do pojedinaca.

Sendaiski okvir do 2030. postavlja smanjenje rizika od katastrofa kao nastojanje usmjereno na ljude. Pri tom naglašavajući da se politike, sustavi i ulaganja moraju oblikovati u skladu s potrebama i kapacitetima pojedinaca i zajednica. Naravno uz uvažavanje činjenice da različiti dijelovi stanovništva ne doživljavaju rizike i posljedice katastrofa na jednak način. To je načelo osobito važno upravo u domu – najosobnijem i temeljnom okruženju u životima ljudi.

Zato se Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa ove godine usredotočuje na jednostavnu poruku: svatko zaslužuje dom koji je siguran, pristupačan i sposoban izdržati opasnosti oko sebe.

Tema je usklađena i s trinaestim zasjedanjem Svjetskog urbanog foruma (WUF13) 2026. godine, koji organiziraju UN-Habitat i Vlada Azerbajdžana, pod temom “Stanovanje svijeta: Sigurni i otporni gradovi i zajednice”. Također je usklađena s predanošću Nove urbane agende za odgovarajuće, sigurno i pristupačno stanovanje te s Ciljem održivog razvoja 11 (Učiniti gradove i ljudska naselja uključivima, sigurnima, otpornima i održivima).

Otpornost počinje kod kuće

Domovi su mjesto gdje ljudi žive, spavaju i brinu se jedni o drugima te traže sklonište i sigurnost. Za mnoge su oni ključni za dobrobit i stabilnost. Međutim, načini na koje se domovi planiraju, grade, financiraju i održavaju određuju hoće li se rizik smanjiti ili stvoriti.

Ovogodišnja tema prepoznaje da je dom i primarno mjesto gdje se osjećaju utjecaji katastrofa i prva crta izgradnje otpornosti. Poziva sve aktere: vlade, privatni sektor, civilno društvo, organizacije osoba s invaliditetom, ženske skupine, mreže mladih, raznolike vođe zajednice i sama kućanstva da poduzmu konkretne mjere za smanjenje rizika od katastrofa, tamo gdje je to najvažnije.

Na razini kućanstva, ljudi imaju jasan interes za vlastitu sigurnost. Stoga moraju biti osnaženi da poduzmu mjere kako bi zaštitili sebe. Međutim, sposobnost djelovanja često je oblikovana nejednakim pristupom informacijama, resursima, vlasništvu nad zemljištem, financijama, socijalnoj zaštiti i moći donošenja odluka unutar kućanstava i zajednica. Kada kućanstva mogu pristupiti rizicima s kojima se suočavaju i razumjeti ih, učinkovito reagirati na rana upozorenja, donositi informirane odluke o stanovanju i uključiti se u lokalne procese planiranja, ona postaju aktivni akteri otpornosti.

Globalni napredak u sustavima ranog upozoravanja, potaknut inicijativom Rana upozorenja za sve, znači da više ljudi nego ikad prije prima upozorenja o opasnostima, no rana upozorenja su učinkovita samo kada dođu do svih članova kućanstva u pristupačnim i razumljivim formatima, kada ljudi razumiju koliko su njihovi domovi ranjivi na određene opasnosti i kada znaju koje zaštitne mjere poduzeti. Premošćivanje jaza između primanja upozorenja i poduzimanja odgovarajućih mjera na razini kućanstva – uključujući putem pristupačne komunikacije o riziku, inkluzivnog planiranja evakuacije i prepoznavanja nesrazmjernih odgovornosti skrbi koje često nose žene tijekom katastrofa – ostaje ključni izazov kojim se ova tema nastoji pozabaviti.

Izvor: UNDRR i UN

Međunarodni dan djevojčica 2026.: Ukinuti dječje brakove i uložiti u prava djevojčica

Međunarodni dan djevojčica 2026.: Ukinuti dječje brakove i uložiti u prava djevojčica
Foto: bristekjegor / Magnific

Međunarodni dan djevojčica obilježava se 11. listopada. Predstavlja priliku za prepoznavanje izazova s ​​kojima se suočavaju djevojčice diljem svijeta te naglašava važnost njihovih prava i njihovog osnaživanja. Utemeljili su ga Ujedinjeni narodi (UN) rezolucijom 66/170 u prosincu 2011. godine, a prvi put je obilježen 11. listopada 2012. godine.

Ulaganjem u obrazovanje, zdravlje, sigurnost i prava djevojčica, globalna zajednica jača održivi razvoj i gradi uključivija društva. Osnaživanje djevojčica danas stvara liderice, inovatore i nositeljice promjena za budućnost. Postizanje rodne ravnopravnosti i osnaživanja žena sastavni je dio svakog od 17 ciljeva Agende održivog razvoja. Samo osiguravanjem prava žena i djevojčica u svim ciljevima doći će se do pravde i uključivosti, gospodarstava koja funkcioniraju za sve i održavanja zajedničkog okoliša sada i za buduće generacije.

Zašto su prava djevojčica važna

Biti djevojčica nikada ne bi trebalo određivati ​​što se može učiniti, kamo se može ići ili tko se može postati. Pa ipak, za milijune djevojčica diljem svijeta baš to i dalje znači.

Unatoč desetljećima napretka, previše djevojčica se i dalje suočava s diskriminacijom, nasiljem, siromaštvom i sukobima koji im uskraćuju prava, ograničavaju izbore i ograničavaju mogućnosti. Ulaganje u djevojčice jedan je od najmoćnijih načina za izgradnju zdravijih obitelji, jačih zajednica i otpornijih društava. No previše djevojčica i dalje je zapostavljeno.

  • 133 milijuna djevojčica danas ne ide u školu.
  • Adolescentkinje u dobi od 15 do 19 godina češće nisu u sustavu obrazovanja, zaposlenja ili osposobljavanja nego njihovi muški vršnjaci.
  • Gotovo 4 od 10 adolescentica i mladih žena ne završi višu srednju školu.
  • Gotovo svaka četvrta adolescentica u dobi od 15 do 19 godina koja je bila u braku ili u partnerskom odnosu doživjela je nasilje od strane intimnog partnera tijekom života.
  • Više od trećine adolescentkinja i adolescenata u dobi od 15 do 19 godina smatra da je mužu opravdano udariti svoju ženu pod određenim okolnostima.
  • Postotak pothranjenih adolescentkinja u dobi od 10 do 19 godina samo se neznatno smanjio u posljednja tri desetljeća, s 10 posto na 8 posto.

Izvor: Ciljevi za djevojčice: Što se promijenilo za djevojčice? Prava adolescentica tijekom 30 godina

Svaka djevojčica zaslužuje djetinjstvo. Svaka djevojčica zaslužuje slobodu učenja, rasta, donošenja vlastitih odluka i definiranja vlastite budućnosti. Pa ipak, milijunima djevojčica je ta sloboda i dalje uskraćena.

Ukinuti dječje brakove i uložiti u prava djevojčica

Dječji brak ostaje jedan od najjasnijih načina na koji se uskraćuju ​​prava djevojčica. Usko je povezan s prekidom obrazovanja, većim zdravstvenim rizicima, gubitkom osobne autonomije, smanjenim ekonomskim prilikama, povećanom ranjivošću na nasilje i sužavanjem buduće moći donošenja odluka. Trenutne procjene sugeriraju da se otprilike jedna od pet djevojčica u svijetu uda prije 18. godine, što ukupno iznosi oko 650 milijuna žena i djevojčica koje danas žive, a udale su se u djetinjstvu. Upravo je taj broj razlog zašto se „ulaganje u prava djevojčica“ i „ukidanje dječjih brakova“ tretiraju kao dvije strane jedinstvene ovogodišnje kampanje, a ne kao odvojena pitanja.

Ovogodišnja tema razvijena je kroz konzultacije s djevojčicama, organizacijama djevojčica i mrežama koje vode djevojčice, kao i organizacijama civilnog društva i partnerima Ujedinjenih naroda. Zajedno su pozvali na hitne mjere za okončanje dječjih brakova i ulaganje u prava djevojčica.

Podržati djevojke i djevojčice

U našoj je moći osigurati da svaka djevojčica, svugdje, može ostvariti svoja prava i ispuniti svoj potencijal. Jer kada su djevojčice sigurne, obrazovane i osnažene, one ne samo da mijenjaju vlastite živote, već pomažu u izgradnji zdravijih obitelji, jačih zajednica i mirnijih, prosperitetnijih društava.

Zato podignite svoj glas za prava djevojčica. Zagovarajte rješenja koja pomažu djevojčicama da ostanu u školi, ostanu sigurne i oblikuju vlastitu budućnost, posebno u kriznim i humanitarnim situacijama. Osporite štetne norme koje i dalje potiču dječje brakove u zajednicama diljem svijeta.

Treba se zalagati za zakone, politike i ulaganja koja sprječavaju dječje brakove i štite prava djevojčica. Pojačati glasove i prava djevojčica, osiguravajući da su djevojčice dio odluka koje utječu na njihove živote i budućnost.

Cilj je osigurati da svaka djevojčica ima slobodu birati vlastitu budućnost – i priliku za napredak.

Izvor: UN

Urbani listopad – Desetljeće Nove urbane agende

Urbani listopad je mjesec posvećen promicanju bolje urbane budućnosti. Mjesec počinje Svjetskim danom stanovanja, a završava Svjetskim danom gradova. Naglasak je na rješavanju globalne stambene krize i promicanju održivog urbanog razvoja.

Ovogodišnja kampanja okuplja vlade, lokalne zajednice, akademsku zajednicu i urbaniste kako bi raspravljali o praktičnim rješenjima za više od 3 milijarde ljudi koji se suočavaju s neadekvatnim uvjetima stanovanja.

Nova urbana agenda je dokument usvojen 20. listopada 2016. u Quitu na konferenciji Ujedinjenih naroda, Habitat III, o urbanom razvoju i stanovanju. Cilj konferencije Habitat III bio je unapređenje Cilja održivog razvoja 11, koji je usmjeren na to da se gradove učini održivima, otpornima, sigurnima i uključivima do 2030.

Izvor: UN-HABITAT

Svjetski dan stanovanja 2026.: Odgovarajući smještaj za sve

Foto: UN Habitat

Svjetski dan stanovanja obilježava se svake godine prvog ponedjeljka u listopadu. Utemeljili su ga Ujedinjeni narodi kao osvrt na stanje gradova i mjesta te na osnovno pravo svih na odgovarajući smještaj. Prvi je put obilježen 1986. u Nairobiju u Keniji. Ovim danom otpočinje Urbani listopad, mjesec posvećen promicanju bolje urbane budućnosti, koji završava Svjetskim danom gradova. 

Pristup odgovarajućem stanovanju temeljni je element ljudskog dostojanstva, sigurnosti i dobrobiti. No svijet se i dalje suočava s teškom stambenom krizom.

Više od 3 milijarde ljudi nema pristup odgovarajućem stanovanju. Više od 1,1 milijarde ljudi živi u neformalnim naseljima. Stotine milijuna ljudi doživljavaju beskućništvo. Ove izazove pojačavaju sukobi, katastrofe i klimatske promjene. Pri tom se ljudi u ranjivim situacijama često suočavaju s najvećim rizicima i imaju najmanje resursa za oporavak.

Pravo na odgovarajuće stanovanje priznato je u međunarodnim instrumentima za ljudska prava i usko je povezano s napretkom prema Ciljevima održivog razvoja i Novoj urbanoj agendi.

Urbani listopad, Svjetski dan stanovanja, Svjetski dan gradova

Odgovarajući smještaj za sve

Ovogodišnja tema skreće pozornost na politike, partnerstva i praktična rješenja potrebna da se ovo temeljno pravo pretvori u stvarnost. Postizanje odgovarajućeg stanovanja zahtijeva uključive pristupe koji odgovaraju na potrebe kućanstava s nižim prihodima, beskućnika, zajednica pogođenih krizama i katastrofama te onih kojima prijeti raseljavanje.

Također poziva na sigurno vlasništvo nad zemljištem, dobro planirana i dobro servisirana naselja te širi raspon stambenih mogućnosti, uključujući socijalne, javne, najamne, zadružne, modele vođene zajednicom i tržišno utemeljene modele. Stambena rješenja također bi trebala biti ekološki održiva, otporna na klimatske promjene i kulturno prikladna.

Globalno obilježavanje Svjetskog dana stanovanja 2026. održat će se u Muscatu u Omanu od 5. do 8. listopada 2026. Označava se time i početak Urbanog listopada. Također se poklapa s izložbom Home & Building Expo. Obilježavanje pruža globalnu platformu vladama, zajednicama i drugim dionicima za razmjenu iskustava, predstavljanje inovativnih pristupa i jačanje partnerstava u podršci odgovarajućem stanovanju za sve. Osim toga promovira dijalog o integriranim strategijama stanovanja, učinkovitom upravljanju na više razina, politikama i zakonodavstvu koje to omogućuje, pouzdanim podacima i odgovarajućem financiranju kako bi se obveze prevele u značajna poboljšanja u životima ljudi.

Izvor: UN

Svjetski dan učitelja 2026.: 60 godina uz učitelje

Svjetski dan učitelja 2026
Foto: UNESCO

Svjetski dan učitelja obilježava se svake godine 5. listopada u čast svih učitelja diljem svijeta. Održava se u partnerstvu s Međunarodnom organizacijom rada, UNICEF-om i Education Internationalom.

Ove godine obilježava se 60. obljetnica Preporuke ILO-a/UNESCO-a iz 1966. godine. Obilježavanja će se usredotočiti na važnost zaštite i unapređenja statusa učiteljske profesije u svijetu koji se brzo mijenja. Prilika je to za proslavu učiteljske profesije te istovremeno obnavljanje kolektivne predanosti pravima, statusu, profesionalnoj autonomiji, uvjetima rada i dobrobiti učitelja diljem svijeta. Globalna proslava održat će se u sjedištu UNESCO-a u Parizu.

Prije šezdeset godina, prepoznajući ključnu ulogu učitelja u unapređenju obrazovanja te njihov doprinos pojedincima, gospodarstvima i društvima, međunarodna zajednica zadužila je UNESCO i ILO da izrade normativni instrument kojim bi se utvrdili zajednički standardi za učiteljsku profesiju. Cilj je bio „osigurati da učitelji uživaju status primjeren svojoj ulozi”.

Ovogodišnja tema „Uz učitelje: 60 godina zaštite profesije, unapređenja njezina statusa i oblikovanja naše budućnosti“, fokusira se na pregled trenutnih izazova vezanih uz status učitelja i strategija za njihovo rješavanje, pozivajući društvo i kreatore politika da zaštite, promiču i unaprijede taj status.

Uz učitelje: 60 godina zaštite profesije, unapređenja njezina statusa i oblikovanja naše budućnosti

Svjetski dan učitelja 2026Danas se od učitelja očekuje snalaženje u promjenama koje 1966. godine nisu bile predvidive: digitalne tehnologije i umjetna inteligencija, klimatske promjene, inkluzija, migracije, sukobi i raseljavanje, dobrobit učenika te sve neizvjesnija budućnost. Ti pritisci utječu na:

  • simbolički status profesije – kada poučavanje nije dovoljno prepoznato ili cijenjeno;
  • profesionalni status – kada učiteljima nedostaje autonomija, podrška, mogućnosti učenja ili glas u kreiranju politika;
  • materijalni status – kada plaće, opseg posla, resursi i radno okruženje ne omogućuju učiteljima da u potpunosti ostvare svoju ulogu.

Pojam statusa, prihvaćen u Preporuci ILO-a i UNESCO-a o statusu učitelja iz 1966., obuhvaća očekivanja koja društva postavljaju pred učitelje, ali i prava i obveze koji uz njih idu. Preporuka je utvrdila odgovornost države kao nositelja obveza, a u određenim slučajevima i odgovornost učiteljskih organizacija te poslodavaca. Naglašava važnost ulaganja u profesiju radi poboljšanja statusa učitelja u tim trima dimenzijama, no tek je implicitno prepoznala podršku koju društvo, i institucije unutar njega, mogu pružiti kako bi se status održao ili unaprijedio.

Budući da je „status“ relacijski, društveni položaj učitelja također ovisi o važnosti koju društva i akteri pridaju obrazovanju i njihovoj percepciji njegovih potreba. Te percepcije i očekivanja prevode se u pravne, političke i institucionalne aranžmane koji održavaju ili ometaju rad učitelja i isprepleteni su s ekonomskim čimbenicima poput plaća, uvjeta rada, raspodjele resursa i održivih javnih ulaganja u obrazovne sustave.

Stoga se Upravni odbor na visokoj razini za Cilj održivog razvoja 4 – Obrazovanje 2030. usredotočio na otporne obrazovne sustave, ističući da su financiranje i učiteljska profesija neodvojivi stupovi transformacije i tvrdeći da održiva ulaganja u obrazovanje moraju ići ruku pod ruku s jačanjem statusa učitelja, uvjeta rada, profesionalnog razvoja i priznanja.

Izvor: UNESCO

Europski mjesec kibernetičke sigurnosti: Klikajte mudro

Europski mjesec kibernetičke sigurnosti
Foto: cybersecuritymonth.eu

Europski mjesec kibernetičke sigurnosti (ECSM) je godišnja kampanja Europske unije posvećena promicanju kibernetičke sigurnosti među građanima i organizacijama EU-a. Kampanja, koju koordiniraju Agencija Europske unije za kibernetičku sigurnost (ENISA), Komisija i zemlje EU-a, okuplja stotine partnera iz Europe i šire. Obuhvaća konferencije, radionice, treninge, webinare, prezentacije i sl. za podizanje svijesti i razmjenu dobre prakse. 

Od prvog događaja 2012. godine, Europski mjesec kibernetičke sigurnosti ostvaruje svoje ključne prioritete okupljajući sudionike iz cijele Europe pod sloganom „Kibernetička sigurnost je zajednička odgovornost“ kako bi se ujedinili protiv kibernetičkih prijetnji. Od 2020. godine „Razmisli prije nego što klikneš“ službeni je moto kampanje.

Velik dio svakodnevnog života provodimo na internetu. Prelazak u digitalni svijet donio je sa sobom mnoge prilike, ali i mnoge izazove, a jedan od njih je kibernetička sigurnost. Tijekom listopada diljem Europe održavaju se razne aktivnosti kao dio godišnje kampanje EU-a posvećene promicanju kibernetičke sigurnosti među građanima i organizacijama EU-a.

Europski mjesec kibernetičke sigurnostiKibernetički napadi koriste se za krađu podataka, špijuniranje korisnika, onesposobljavanje ili manipuliranje računalima i još mnogo toga. Ne ciljaju samo na osobna računala, već i na cijele mreže, a mogu ih provoditi pojedinačni hakeri, skupine hakera ili čak države. Postoji mnogo različitih načina na koje se možete zaštititi od ovih prijetnji:

  • upravljajte svojim lozinkama
  • napravite sigurnosnu kopiju svojih podataka
  • prilagodite postavke privatnosti i
  • zaštitite se od socijalnog inženjeringa.

EU se bavi tim izazovima aktivnim promicanjem kibernetičke sigurnosti putem Strategije EU-a za kibernetičku sigurnost. Ova strategija podupire napore EU-a u borbi protiv kibernetičkih prijetnji i usredotočuje se na jačanje naše kibernetičke sigurnosti i našeg odgovora na kibernetičke napade. U siječnju 2025., Komisija je predstavila akcijski plan EU-a za jačanje kibernetičke sigurnosti bolnica i pružatelja zdravstvene skrbi. Njegov je cilj stvoriti sigurnije i zaštićenije okruženje za pacijente. Pročitajte više o tome što EU poduzima.

Izvješće ENISA-e o prijetnjama 2026.

Nedavno objavljeno izvješće ENISA-e o prijetnjama 2026. potvrđuje da kibernetičke ovisnosti proširuju površinu napada. To zahtijeva novu razinu budnosti kako bi se učinkovito spriječio i ublažio utjecaj kibernetičkih incidenata. Kibernetički krajolik Europske unije i dalje oblikuje kombinacija ponavljajućih prijetnji. Ključni naglasci uključuju:

  • Izvješće ENISA-e o prijetnjama iz 2026.
    Izvješće ENISA-e o prijetnjama 2026.

    Ransomware ostaje najkratkoročniji tip incidenta.

  • Geopolitički događaji i dalje utječu na kibernetičke aktivnosti koje pogađaju EU, a DDoS kampanje predvođene haktivistima usmjerene su na ključne subjekte.
  • Javna uprava i dalje je najciljaniji sektor.
  • Organizacije diljem EU vjerojatno će se i dalje suočavati s kombinacijom kibernetičkog kriminala, kibernetičke špijunaže i haktivističkih aktivnosti potaknutih geopolitičkim događajima.
  • Očekuje se da će se novi modeli umjetne inteligencije sve više koristiti za podršku zlonamjernim operacijama.

ENISA je za ovo novo izdanje Izvještaja o prijetnjama prikupila i analizirala incidente i događaje uočene od 1. siječnja do 31. prosinca 2025. Ti su događaji prikupljeni iz otvorenih izvora, kao i anonimiziranih informacija koje su podijelile države članice EU-a i putem ENISA-inog Programa kibernetičkog partnerstva.

Izvor: ENISA

NAJČITANIJE