Rekordan broj šumskih požara u 2025. godini potaknuo je snažnije djelovanje EU-a

Objavio
Odgovorno
-
Prethodno izvješće o šumskim požarima u Europi, Bliskom istoku i Sjevernoj Africi 2025.
Foto: Prethodno izvješće o šumskim požarima u Europi, Bliskom istoku i Sjevernoj Africi 2025.

Europska unija je 2025. godine doživjela svoju najrazorniju sezonu šumskih požara u povijesti. Zabilježeno je više od milijun hektara izgorjelog zemljišta – područje otprilike veličine Cipra. Podaci su to Europskog informacijskog sustava o šumskim požarima (EFFIS), kojim upravlja Zajednički istraživački centar Europske komisije. Satelitsko praćenje EFFIS-a otkrilo je da je 7.783 šumskih požara zahvatilo 25 zemalja EU. 

Sezona 2025. je započela neuobičajeno rano, s više od 100.000 hektara uništenih do kraja ožujka. Situacija se dramatično pogoršala tijekom ljeta, posebno na Mediteranu, gdje je dugotrajni toplinski val u kolovozu izazvao 22 velika požara samo u Portugalu i Španjolskoj, u kojima je spaljeno 460.585 hektara – gotovo polovica ukupne opožarene površine EU.

Izvan EU-a, šumski požari opustošili su 2,2 milijuna hektara diljem Europe, Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, a Ukrajina je pretrpjela najteže posljedice, čineći 30% ukupne opožarene površine i 39% svih požara koje prati EFFIS.

U Hrvatskoj je 2025. godine mapirano 69 požara, u kojima je izgorjelo ukupno 3.823 ha. Bila je to blaga godina što se tiče opožarene površine. Ukupna površina u 2025. godini bila je niža od prosjeka. Gotovo polovica štete dogodila se u ožujku, kada se jedini požar veći od 500 ha dogodio u općini Vrlika. Od ukupnog broja, 1 952 ha (51 % ukupnog broja) dogodilo se na Natura 2000 područjima, što čini 0,06 % zaštićenih područja u zemlji.

Novi obrasci šumskih požara

Sezona šumskih požara 2025. godine istaknula je zabrinjavajuće nove obrasce:

  • ranije i dulje sezone požara, s požarima koji počinju već u ožujku
  • češći i intenzivniji toplinski valovi, što potiče ekstremno ponašanje požara, i
  • šumski požari šire se na veće geografske širine, pogađajući regije koje su se prije smatrale niskorizičnima.

Šumski požari postaju sve učestaliji i rašireniji zbog klimatskih promjena

Nova EU strategija za suočavanje s rastućom prijetnjom šumskih požara

Ova rekordna sezona nije iznimka, već poziv na snažniji i koordiniraniji europski odgovor. Dana 25. ožujka 2026. Europska komisija usvojila je novu strategiju za suočavanje s rastućom prijetnjom šumskih požara koja obuhvaća cijeli ciklus rizika od katastrofa – prevenciju, pripravnost, odgovor i oporavak – te utvrđuje konkretne akcije na razini EU-a i na nacionalnoj razini. 

Strategija promiče krajolike otporne na požare održivim upravljanjem zemljištem i obnovom prirode, jača rano upozoravanje i praćenje putem EFFIS-a i Copernicusa te povećava kapacitete za gašenje požara flotom zrakoplova za gašenje požara EU-a, prethodnim pozicioniranjem vatrogasaca i novim europskim središtem za gašenje požara na Cipru. 

Također se bavi pripremom stanovništva, oporavkom nakon požara i integracijom rizika od šumskih požara u okvire financiranja EU-a. Ovom strategijom Europa se prilagođava riziku od šumskih požara koji više nije sezonski, već strukturni.

Izvor: Europska komisija

Europljani sve više kupuju solarne panele i toplinske pumpe zbog rastućih računa za energiju

Objavio
Odgovorno
-
Europljani sve više kupuju solarne panele
Foto: senivpetro / Freepik

Rat u Iranu postao je katalizator za zelenu tehnologiju, dok Europljani ubrzano kupuju solarne panele, toplinske pumpe i električna vozila, pokušavaju pronaći manje nestabilne alternative nafti i plinu. 

Argumenti za zelenu energiju čine se jačima nego ikad, jer rat protiv Irana i dalje naglašava široko rasprostranjene rizike ovisnosti o fosilnim gorivima. Cijena nafte porasla je za više od 50 posto od početka sukoba na Bliskom istoku, dosegnuvši 116 dolara (oko 100,92 eura) po barelu u ranom trgovanju krajem ožujka.

Velik dio volatilnosti pripisuje se zatvaranju Hormuškog tjesnaca, jednog od najvećih svjetskih prometnih čvorišta fosilnih goriva kroz koje se prenosi oko petina globalnih zaliha nafte. To je oko 20 milijuna barela koji se blokiraju svaki dan.

Europa već osjeća posljedice, s referentnom cijenom prirodnog plina na nizozemskom TTF-u koja je porasla za oko 70 posto – što ožujak 2026. dovodi na put da bude najveći mjesečni porast cijena plina u Europi od rujna 2021.

Dok rastuće cijene energije prijete pogoditi Europljane koji se bore s problemima, nekoliko je zemalja svjedočilo primjetnom prelasku na zelenu tehnologiju. Npr. Španjolska je od 2019. godine udvostručila svoje kapacitete vjetra i sunca, dodajući više od 40 GW svom energetskom miksu. Radi bolje perspektive, elektrana kapaciteta 1 GW može napajati otprilike 876.000 kućanstava tijekom jedne godine, ako troše prosječno 10.000 kWh električne energije godišnje.

Raste potražnja za solarnim panelima i toplinskim pumpama

Ujedinjeno Kraljevstvo, koje je povijesno imalo jednu od najgorih prodaja u Europi, zabilježilo je porast prodaje toplinskih pumpi u prva tri tjedna ožujka za 51 posto u usporedbi s istim razdobljem mjesec dana ranije – prema podacima energetske tvrtke Octopus Energy.

Prodaja solarnih panela također je porasla za 54 posto, jer vlasnici kuća “super-dimenzioniraju” sustave s 12 panela umjesto uobičajenih 10, dok je prodaja punjača za električna vozila (EV) porasla za 20 posto.

Njemačka tvrtka za obnovljivu energiju Enpal BV izjavila je za Bloomberg da su upiti za solarne panele i toplinske pumpe porasli za oko 30 posto od početka američko-izraelskog rata protiv Irana, dok je tvrtka za solarnu energiju 1KOMMA5° GmbH također izvijestila o gotovo udvostručenom interesu za solarnu energiju.

Solarna energija uštedjela je Europi 3 milijarde eura na uvozu fosilnih goriva u ožujku

Nova analiza tvrtke SolarPower Europe otkriva da je iskorištavanje sunčeve svjetlosti za energiju uštedjelo Europi više od 100 milijuna eura dnevno od 1. ožujka, što je rezultiralo ukupnom uštedom od više od 3 milijarde eura. Ako cijene plina ostanu visoke, stručnjaci kažu da bi ukupna ušteda u 2026. mogla doseći čak 67,5 milijardi eura. Prema analitičarima, solarna energija smanjila je ukupne troškove zadovoljavanja energetskih potreba EU za gotovo trećinu.

Unatoč suočavanju s „valom dezinformacija“, utvrđeno je da su toplinske pumpe uštedjele 20 milijardi eura u 2025. godini, a očekuje se da će uštedjeti 5,3 milijarde eura između siječnja i travnja ove godine.

Koja zemlja EU prednjači u utrci za obnovljive izvore energije?

U 2025. godini, vjetar i sunce prvi put su u EU proizveli više električne energije nego fosilna goriva, što je ono što su stručnjaci opisali kao „važnu prekretnicu“ u prijelazu na čistu energiju. Izvješće tvrtke Ember pokazalo je da energija vjetra i sunca čini rekordnih 30 posto električne energije u EU, nadmašujući fosilna goriva za samo jedan posto.

  • Austrija je 2024. godine prednjačila kao zemlja s najvećom stopom korištenja zelene električne energije (90 posto) – predvođena sa svojih 16 hidroelektrana.
  • Švedska je bila druga s 88 posto, uglavnom napajana vjetrom i vodom, dok je Danska bila treća s 80 posto energije koja dolazi iz obnovljivih izvora.
  • Slijede Gruzija (68,4 posto), Portugal (65,8 posto), Španjolska (69,7 posto) i Hrvatska (58 posto). Malta je posljednja, sa samo 10,7 posto korištenja obnovljivih izvora energije.

Europska energetska mreža ne može pratiti procvat obnovljivih izvora energije

Uska grla uzrokovana zastarjelom europskom energetskom mrežom dovode u opasnost više od 120 GW očekivanih obnovljivih izvora energije. Planirani projekti čiste energije koji se koriste za napajanje milijuna kućanstava u 20 zemalja EU mogli bi “zastati”, upozorava novo izvješće energetskog think tanka Ember. Analiza je pokazala da svaki drugi operator mreže ima „nedovoljan kapacitet mreže“ za spajanje budućih projekata vjetroelektrana i solarnih panela na mrežu – uključujući solarne panele na krovovima.

Izvješće je pokazalo da se najteža ograničenja nalaze u Austriji, Bugarskoj, Latviji, Nizozemskoj, Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj i Slovačkoj. Međutim, vrijedi napomenuti da nekoliko velikih elektroenergetskih sustava poput Njemačke i Italije ne objavljuje podatke o kapacitetu mreže, što znači da bi problem mogao biti puno veći nego što se analitičari boje.

Izvješće upozorava da barijere u mreži utječu i na velike projekte obnovljivih izvora energije i na instalacije u kućanstvima. U 17 zemalja koje prijavljuju svoje mrežne kapacitete, više od dvije trećine novih vjetroelektrana i velikih solarnih elektrana planiranih do 2030. trenutno je u opasnosti.

Ubrzavanje prelaska na električna vozila

Podaci Europske komisije pokazuju da je prosječna cijena benzina porasla u cijeloj EU za 12 posto na 1,84 eura po litri od 23. veljače do 16. ožujka. To je izazvalo ogroman interes za električna vozila (EV), a francuski online trgovac rabljenim automobilima Aramisauto zabilježio je gotovo dvostruki porast prodaje električnih vozila između sredine veljače i 9. ožujka.

Prema Reutersu, Olx sa sjedištem u Amsterdamu kaže da su upiti kupaca za električna vozila porasli na njihovim tržištima u Francuskoj, Rumunjskoj, Portugalu i Poljskoj, a rast se “dosljedno ubrzava iz tjedna u tjedan na svim tržištima”.

U Norveškoj, Finn.no – najvećem tržištu rabljenih automobila u zemlji – električna vozila su zapravo pretekla dizelske modele kao najprodavanija vrsta goriva na stranici.

Izvor: Euronews.Earth

EU smjernice o provedbi Uredbe o ambalaži i ambalažnom otpadu

Objavio
Odgovorno
-
EU smjernice o provedbi Uredbe o ambalaži i ambalažnom otpadu
Foto: freepik

Europska komisija danas je objavila smjernice o provedbi Uredbe o ambalaži i ambalažnom otpadu (PPWR). Cilj je olakšati ujednačenu primjenu novih pravila o ambalaži diljem EU-a i pojednostaviti usklađenost za gospodarske subjekte i države članice. Potpuna primjena ovog zakona doprinijet će održivijem i konkurentnijem sektoru ambalaže diljem EU-a te jačanju jedinstvenog tržišta ambalaže putem zajedničkih pravila.

Uredba o ambalaži i ambalažnom otpadu stupila je na snagu 11. veljače 2025. Cilj joj je riješiti hitne ekološke izazove uzrokovane ambalažnim otpadom, uskladiti pravila za poduzeća koja posluju na jedinstvenom tržištu i stvoriti prilike za poduzeća koja se bave recikliranjem i održivim rješenjima za ambalažu.

Prema Eurostatu je 2023. godine svaki Europljanin prosječno generirao 178 kg ambalažnog otpada. Bez intervencije, ukupni ambalažni otpad mogao bi se dodatno povećati za 19 % do 2030. u odnosu na 2018. Dok bi se plastični otpad mogao povećati za čak 46%. Istodobno, industrija ambalaže suočava se sa značajnim administrativnim opterećenjima kao rezultat različitih nacionalnih pravila o ambalaži u državama članicama.

Smjernice koje je danas predstavila Komisija pojašnjavaju pravila u kojima je potrebno daljnje tumačenje PPWR-a i područja u kojima su dionici zatražili pomoć. Na primjer, pojašnjava kada se tvrtka smatra proizvođačem ili ponuđačem, kao i koji se artikli smatraju ambalažom prema PPWR-u. Ovaj dokument također detaljno opisuje ograničenja za ambalažu za jednokratnu upotrebu, provedbu ograničenja za PFAS (perfluoroalkilne i polifluoroalkilne tvari) u ambalaži za kontakt s hranom i primjenu ciljeva ponovne upotrebe. Osim toga, pruža smjernice o tome kako primijeniti proširenu odgovornost proizvođača za ambalažu i o obvezi uspostave sustava pologa i povrata.

Prije nego što budu formalno usvojene smjernice će biti prevedene na sve službene jezike EU-a.

Komisija će nastaviti pratiti i olakšavati provedbu PPWR-a kako bi osigurala nesmetano i učinkovito uvođenje novih pravila.

U pripremi je nekoliko delegiranih i provedbenih akata. Između ostalog o usklađenim obrascima registracije i izvješćivanja za proširenu odgovornost proizvođača, označavanju za sortiranje otpada od strane potrošača, recikliranom sadržaju u plastičnoj ambalaži i kriterijima recikliranja. Oni se pripremaju u bliskoj suradnji s državama članicama, dionicima i trgovinskim partnerima.

Izvor: Europska komisija

Međunarodni dan svjesnosti o opasnostima od mina 2026.: Uložite u mir, uložite u protuminsko djelovanje

Objavio
Odgovorno
-
Međunarodni dan svjesnosti o opasnostima od mina
UN - Međunarodni dan svjesnosti o opasnostima od mina 2026.: Uložite u mir, uložite u protuminsko djelovanje

Međunarodni dan svjesnosti o opasnostima od mina obilježava se od 2006. svake godine 4. travnja. UN teži svijetu bez nagaznih mina i eksplozivnih ostataka rata, gdje pojedinci i zajednice žive u sigurnom okruženju koje pogoduje razvoju i gdje su zadovoljene potrebe žrtava. 

Diljem svijeta, civili i dalje snose razorne posljedice tekućih sukoba – sukoba koji prečesto uključuju upotrebu nagaznih mina i drugog eksplozivnog oružja. Svakodnevno oko 15 ljudi pogine ili bude ozlijeđeno od nagaznih mina i neeksplodiranih bombi. U prosjeku, jedna osoba bude ubijena ili ozlijeđena takvim eksplozivnim napravama svakog sata. Prečesto je upravo dječji korak ono što izaziva eksploziju.

Jer čak i kada sukob završi, patnja se nastavlja. Zagađeno zemljište sprječava obitelji da se bave poljoprivredom i ribolovom, prisiljava zajednice da napuste svoje domove i prekida pristup školama, bolnicama i osnovnoj infrastrukturi. Tek kada se zemlja osigura, kada se mine uklone iz bunara, rijeka i cesta, zajednice se mogu početi oporavljati. Ljudi se mogu obnoviti. Obitelji mogu živjeti bez straha.

Iako se globalna pozornost često preusmjerava na nove krize, protuminsko djelovanje ipak napreduje. Posljednjih godina milijuni četvornih metara zemljišta osigurani su i vraćeni zajednicama za poljoprivredu, ribolov i gradnju. No, razmjeri krize i dalje ostaju golemi. Na mjestima poput Libanona, Mjanmara, Južnog Sudana, Ukrajine i šire, nagazne mine i neeksplodirana ubojna sredstva i dalje ugrožavaju živote, ometaju oporavak i sprječavaju ljude da se vrate kući.

Ovogodišnja tema obilježavanja “Uložite u mir, uložite u protuminsko djelovanje” stoga ističe temeljnu važnost čišćenja zemljišta od eksplozivnih prijetnji.

Protuminsko djelovanje spašava živote, pruža sigurnost, vraća dostojanstvo, oslobađa zemljište za produktivnu upotrebu i stvara uvjete za dugoročnu stabilnost. Ono pretvara opasno zemljište u sigurna, produktivna područja. Omogućuje humanitarni pristup, olakšava razvoj, podržava napore stabilizacije i postavlja temelje za trajni mir. Ulaganje u protuminsko djelovanje stoga nije samo tehnička nužnost – to je strateško ulaganje u izgradnju mira, oporavak i održivi razvoj.

Hrvatska je nakon 30 godina napokon slobodna od mina

Hrvatska je u ožujku 2026., nakon gotovo 30 godina, službeno postala zemlja slobodna od mina, ispunivši obveze iz Ottawske konvencije. Završetkom razminiranja posljednjih sumnjivih područja, uklonjene su oznake “Oprez, mine”. Time je završen dugotrajan proces sigurne obnove i povratka zemljišta u uporabu.

Razminiranje je počelo odmah nakon rata. U proteka tri desetljeća u minskim nesrećama stradalo je više od 650 osoba, a život je izgubilo 208 građana i 41 pirotehničar. Na razminiranje je potrošeno oko milijardu i 200 milijuna eura. Posljednja minski sumnjiva područja nalazila su se u Karlovačkoj, Ličko-senjskoj, Sisačko-moslavačkoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. Posljednja mina je uklonjena početkom ove godine u Ličko-senjskoj županiji.

Hrvatska je u međunarodnom kontekstu postala primjer zemlje koja je izgradila sigurnost vlastitim snagama. Primjer je uspješne humanitarne i sigurnosne politike u Europi. Hrvatska iskustva i stručnost sada mogu pomoći drugim državama koje se suočavaju s istim izazovom.

Međunarodni dan svjesnosti o opasnostima od mina podsjeća nas na važnost edukacije, opreza i sjećanja na one koji su stradali.

Izvor: UN i HRT

Utjecaji klimatske tranzicije na javne financije

Objavio
Odgovorno
-
Utjecaji klimatske tranzicije na javne financije
Foto: freepik

Krajem ožujka ove godine objavljena je nova studija koja procjenjuje utjecaj klimatske i energetske tranzicije na javne financije. Naručila ju je Glavna uprava za klimatske akcije Komisije (DG CLIMA). Studija procjenjuje izravne utjecaje prijelaza na prihode, rashode i proračunske salde, uzimajući u obzir i neizravne učinke.

Klimatska i energetska tranzicija zahtijevat će značajna sredstva i podršku javnog sektora kako bi se potaknule i unaprijedile tehnologije s niskim udjelom ugljika te postigle promjene u ponašanju. Istodobno, odmak od fosilnih izvora energije znatno će utjecati na izvore javnih prihoda iz postojeće porezne osnovice. U ovom izvješću analiziraju se implikacije klimatske i energetske tranzicije na javne financije, uključujući utjecaje na prihode, rashode te dugoročni dug i njegovu održivost.

Utjecaji na državne prihode i rashode

Kao rezultat klimatske i energetske tranzicije, očekuje se pad državnih prihoda od fosilnih goriva, dok će se prihodi od cijena ugljika povećati u srednjoročnom razdoblju, sve dok ih dekarbonizacija gospodarstva ne postavi na silazni put.

EU je već počeo odmicati od fosilnih goriva i posvećen je postupnom ukidanju subvencija za fosilna goriva. Prihodi od oporezivanja fosilnih goriva trebali bi se smanjivati ​​kao udio BDP-a sve do 2050. godine, u skladu s elektrifikacijom gospodarstva i prelaskom na obnovljive i niskougljične izvore energije. Ovaj pad prihoda trebao bi se djelomično kompenzirati predviđenim postupnim ukidanjem subvencija za fosilna goriva do 2035. godine, koje su trenutno još uvijek značajne u mnogim državama članicama.

Istodobno, određivanje cijena ugljika središnji je dio klimatske politike EU-a već dva desetljeća te će se u nadolazećim godinama u okviru ETS2 proširiti na nove sektore – zgrade, cestovni promet i dodatne sektore (uglavnom malu industriju koja nije obuhvaćena postojećim sustavom trgovanja emisijama). To znači da se procjenjuje da će prihodi od određivanja cijena ugljika, putem ETS-a, ETS2 i Mehanizma za prilagodbu ugljika na granicama, biti značajan izvor državnih prihoda, dosegnuvši vrhunac sredinom 2030-ih.

Neizravni učinci  na državne prihode i rashode vjerojatno će se pojaviti zbog promjena u zaposlenosti, privatnoj potrošnji i stopama ulaganja. Ti su učinci neizvjesniji od izravnih utjecaja, ali vjerojatno nisu jako veliki.  Na primjer, porast nezaposlenosti smanjio bi prihode od poreza na dohodak, a povećao rashode za socijalnu skrb. Nasuprot tome, pozitivan ukupni učinak na BDP povećao bi državne prihode i mogao bi smanjiti neke vrste rashoda. Osim toga, vlade će vjerojatno pružiti dodatnu javnu potporu kako bi potaknule ulaganja u tranziciji. 

Utjecaji klimatske tranzicije na javne financijeUsporedba dvaju scenarija

Kako bi se procijenili ukupni učinci klimatske tranzicije na javne financije, studija uspoređuje ekonomske putanje u scenariju klimatske neutralnosti  i scenariju ograničenih ambicija ublažavanja klimatskih promjena koristeći dva makroekonomska modela: izračunljivi model opće ravnoteže (GEM-E3) i makroekonometrijski model (E3ME). 

Prvi model predviđa da će prijelaz na klimatsku neutralnost dovesti do malog smanjenja BDP-a, privatne potrošnje i zaposlenosti, u usporedbi sa scenarijem s puno ograničenijim ambicijama ublažavanja. To bi rezultiralo ograničenim smanjenjem državnih prihoda od općeg oporezivanja i zahtijevalo bi malo povećanje poreznih stopa kako bi se izbjegao negativan utjecaj na saldo opće države i putanju duga prema BDP-u do 2050. godine.

Nasuprot tome, drugi model predviđa da će prijelaz na klimatsku neutralnost dovesti do malog povećanja BDP-a, privatne potrošnje i zaposlenosti, budući da povećana ulaganja potiču gospodarsku aktivnost. To bi dovelo do nižih socijalnih rashoda i ograničenog povećanja državnih prihoda od općeg oporezivanja, što bi zauzvrat moglo rezultirati financijskim transferima natrag kućanstvima ili blagim smanjenjem poreznih stopa .

U oba modela, neizravni utjecaji su neizvjesniji i relativno mali. Studija je također proučila dodatne scenarije politike kako bi procijenila osjetljivost rezultata na pretpostavke viših ili nižih cijena fosilnih goriva, pri čemu su oba modela pronašla samo ograničene utjecaje. 

Ključne poruke i preporuke

Studija zaključuje da prijelaz na klimatsku neutralnost neće biti odlučujući faktor održivosti javnih financija u nadolazećim desetljećima. Iako se dva modela razlikuju po pitanju neizravnih učinaka, slažu se da će utjecaji biti ograničenog opsega. 

Čak i u scenariju klimatske neutralnosti, sve potrebne prilagodbe poreznih stopa bile bi ograničenog opsega. Nakon što energetski prijelaz s fosilnih goriva na druge nositelje energije bude u punom jeku, povećano oporezivanje tih novih nositelja moglo bi djelomično riješiti utjecaj na prihode od postupnog ukidanja fosilnih goriva.

U oba modela, klimatska politika povezana je sa značajnim prihodima. Oni dosežu svoj maksimum u srednjoročnom razdoblju do 2035. godine, predstavljajući više od 1% BDP-a.

Važno je napomenuti da se studija usredotočuje samo na utjecaje prijelaza na klimatsku neutralnost na javne financije i ne uzima u obzir utjecaje opasnosti povezanih s klimom na gospodarsku aktivnost ili na javne rashode. Predviđa se da će ti utjecaji biti značajni, kao što je primjerice prikazano nedavnom studijom o potrebama za ulaganjima u prilagodbu EU.

Izvor: Europska komisija

IQAir: Samo 13 zemalja na svijetu, od čega 3 u Europi, ima nezagađeni zrak

Objavio
Odgovorno
-
IQAir: Samo 13 zemalja na svijetu, od čega 3 u Europi, ima nezagađeni zrak
Foto: IQAir

Švicarska tvrtka za praćenje onečišćenja zraka, IQAir, je danas (24.3.2026.) objavila svoje Izvješće o kvaliteti zraka u svijetu za 2025. Ovo je 8. godišnje Izviješće, a nudi sveobuhvatnu analizu podataka o globalnom onečišćenju zraka i ističe trajne zdravstvene rizike, nove regionalne trendove i kritične nedostatke u praćenju diljem svijeta.

Za ovogodišnje izvješće, IQAir je analizirao podatke s mjernih postaja iz 9446 grada u 143 zemlje, regije i teritorija. U odnosu na prošlu godinu dodano je 12 zemalja i teritorija, od kojih se sedam prvi put pojavljuje u skupu podataka. Povećanje doprinosa podataka iz zapadne Azije u 2025. godini, posebno uključivanje Irana, Sirije i Jordana, rezultiralo je povećanjem broja obuhvaćenih gradova za 33%. Iako je ova regija i dalje najmanje zastupljena i povijesno je nedovoljno praćena, ovaj rast označava ključan korak prema zatvaranju globalnih praznina u podacima.

Završetak globalnog programa praćenja kvalitete zraka američkog State Departmenta u veleposlanstvima i konzulatima u ožujku 2025. uzrokovao je da milijuni ljudi izgube pristup podacima o kvaliteti zraka. Centar za istraživanje energije i čistog zraka (CREA) izvijestio je da su napori praćenja u 44 zemlje oslabljeni, a šest ih je ostalo bez ikakvog praćenja.

Kako bi se istražili povijesni trendovi kvalitete zraka po gradovima, državama i regijama, web stranica IQAir sadrži interaktivnu kartu koja prikazuje godišnje koncentracije u gradovima i globalne rang-liste kvalitete zraka za 9446 gradova uključenih u Izvješće. IQAir je posvećen poticanju angažmana, razmjene znanja i kolektivnog djelovanja među vladama, edukatorima, istraživačima, neprofitnim organizacijama, tvrtkama i javnošću kako bi se promovirala svijest o kvaliteti zraka. Cilj je omogućiti informirane rasprave i pokrenuti akcije koje poboljšavaju kvalitetu zraka i štite dobrobit zajednica diljem svijeta.

Svijest o opasnosima onečišćenja zraka

Iako se onečišćenje zraka dugo prepoznavalo kao trajna opasnost, 2025. godina označila je prekretnicu jer su međunarodne institucije konačno uzdigle krizu u prvi plan globalnog dnevnog reda. Ovu promjenu naglasilo je Izvješće o globalnim rizicima Svjetskog ekonomskog foruma za 2025. godinu, koje je prvi put posvetilo poseban odjeljak onečišćujućim tvarima zraka i rangiralo to pitanje kao globalni rizik najviše razine. Uz ova ekonomska upozorenja, Opća skupština Ujedinjenih naroda formalno je kategorizirala onečišćenje zraka kao glavni faktor rizika za nezarazne bolesti, uključujući srčane bolesti, moždani udar i rak. Kako bi se operacionalizirali ovi ciljevi, Svjetska zdravstvena skupština odobrila je značajan plan za prepolovljenje broja smrtnih slučajeva od onečišćenja zraka do 2040. godine.

Međutim, prevođenje ovog globalnog konsenzusa u mjerljiv utjecaj ostaje izazov jer se povećava nestabilnost okoliša. Šumski požari, potaknuti klimatskim promjenama, odigrali su glavnu ulogu u degradaciji globalne kvalitete zraka 2025. godine.

Ključni nalazi Izvješća o svjetskoj kvaliteti zraka za 2025.

Uspoređujući ovogodišnje izvješće s prethodnom godinom, 54 zemlje zabilježile su porast prosječne godišnje vrijednosti PM2.5, 75 ih je zabilježilo pad, dvije su ostale nepromijenjene, a 12 ih je novo predstavljeno u ovogodišnjem skupu podataka.

  • Samo 14% svjetskih gradova ispunilo je godišnju smjernicu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za PM2.5 od 5 µg/m³, što je pad u odnosu na 17% prethodne godine.
  • Samo trinaest zemalja/teritorija ispunilo je smjernice WHO-a za godišnji prosjek PM2.5: Francuska Polinezija, Portoriko, Američki Djevičanski otoci, Barbados, Nova Kaledonija, Island, Bermuda, Réunion, Andora, Australija, Grenada, Panama, Estonija.
  • 130 od 143 zemlje/teritorija (91%) premašilo je prosječnu godišnju preporučenu vrijednost PM2.5 WHO-a.
  • Pet najzagađenijih zemalja bile su Pakistan (67,3 µg/m³), Bangladeš (66,1 µg/m³), Tadžikistan (57,3 µg/m³), Čad (53,6 µg/m³) i Demokratska Republika Kongo (50,2 µg/m³).
  • Loni u Indiji bio je najzagađeniji grad, s prosječnom godišnjom koncentracijom PM2.5 od 112,5 µg/m³, što je povećanje od gotovo 23% u odnosu na 2024. godinu i više od 22 puta više od smjernica WHO-a.
  • Nieuwoudtville u Južnoj Africi bio je najčišći grad na svijetu, s prosječnom godišnjom koncentracijom PM2.5 od 1,0 µg/m³.
  • 25 najzagađenijih gradova na svijetu nalazi se u Indiji, Pakistanu i Kini, a u Indiji se nalaze tri od četiri najzagađenija grada.
  • Najzagađeniji veći američki grad bio je El Paso u Teksasu. Jugoistočni Los Angeles u Kaliforniji bio je najzagađenija regija u Sjedinjenim Državama. Seattle u Washingtonu bio je najčišći veći američki grad.
  • 2025. godina bila je druga godina zaredom u kojoj nijedan grad u istočnoj Aziji nije ispunio smjernice WHO-a za PM2.5. Obrasci onečišćenja u Kini ukazuju na pomak povišenih koncentracija prema zapadu.
  • Europa je 2025. godine zabilježila miješane trendove onečišćenja zraka, pri čemu je 23 zemlje zabilježilo više koncentracije PM2.5, a 18 ih je zabilježilo pad, dok su zimsko izgaranje drva, ljetni dim od kanadskih šumskih požara i saharska prašina pogoršali sezonsko onečišćenje.
  • U Latinskoj Americi i Karibima trendovi kvalitete zraka bili su uglavnom pozitivni: 208 gradova zabilježilo je smanjenje prosječnih godišnjih koncentracija PM2.5, 95 povećanje, devet je ostalo nepromijenjeno, a dodano je 13 novih gradova.
  • Oceanija je ostala jedna od najčišćih regija na svijetu, sa 61% gradova koji ispunjavaju smjernice WHO-a, iako je rekordna hladnoća u Novom Južnom Walesu u Australiji u lipnju 2025. dovela do sezonskih porasta PM2.5.

Šumski požari, pojačani klimatskim promjenama , odigrali su glavnu ulogu u pogoršanju globalne kvalitete zraka u 2025. Rekordne emisije biomase iz Europe i Kanade pridonijele su otprilike 1380 megatona ugljika. Diljem Europe, 23 zemlje zabilježile su porast prosječnih godišnjih koncentracija PM2.5, 18 ih je zabilježilo pad, a jedna je novododana. Švicarska i Grčka zabilježile su porast veći od 30% zbog prekograničnog dima od šumskih požara iz Sjeverne Amerike i saharske prašine iz Afrike. Malta je zabilježila najveći pad od gotovo 24%.

Podaci koje daje izviješće između ostalog su i podsjetnik da održavanje čistog zraka zahtijeva aktivno upravljanje i proaktivnu strategiju. Održavanje čistog zraka dugoročna je predanost postupnom poboljšanju, a ne postignuti pojedinačni politički cilj ili postignuta godišnja ciljana koncentracija.

Izvor: IQAir

Webinar – EU ekooznaka kao alat za poticanje kružnog gospodarstva i konkurentnosti

Objavio
Odgovorno
-
Webinar - EU ekooznaka kao alat za poticanje kružnog gospodarstva i konkurentnosti

Pridružite se webinaru koji organizira Europska komisija na temu EU ekooznaka kao alat za poticanje kružnog gospodarstva i konkurentnosti. Webinar se održava online 31. ožujka 2026. od 10:00 do 11:30 sati. Rok za prijave završava u četvrtak, 26. ožujka 2026., u 12:00 sati.

Kroz poslovne studije slučaja, uvide u politike i interaktivni okrugli stol, ova 90-minutna sesija pokazat će kako EU Ecolabel podržava tvrtke – uključujući mala i srednja poduzeća – u dizajnu proizvoda, usklađenosti, povjerenju u robnu marku i pristupu mogućnostima nabave. Poslušajte uvide Europske komisije o kontekstu politike, od stručnjaka za kružno gospodarstvo i od nositelja licence EU Ecolabel u sektorima kao što su podovi, papir i higijenski proizvodi. Otkrijte stvarne poslovne prednosti njihovih kružnih inovacija.

Webinar će se naročito baviti sljedećim temama:

  • Što kružnost znači u praksi za tvrtke,
  • Dokazana poslovna vrijednost: uštede troškova, smanjenje rizika, pristup novom tržištu,
  • Koraci koje vaša organizacija može poduzeti kako bi usvojila kružniji pristup,
  • Kako se oznaka EU za okoliš usklađuje s trenutnim i budućim zakonodavstvom.

Događaj organizira Europska komisija – EU Ecolabel, u suradnji s Europskom platformom dionika kružnog gospodarstva.

Registrirajte se

Izvor: Europska komisija

Počela globalna konferencija na visokoj razini o zaštiti migratornih vrsta

Objavio
Odgovorno
-
Počela globalna konferencija na visokoj razini o zaštiti migratornih vrsta
Foto: Facebook

Ovaj tjedan, od 23. do 29. ožujka 2026. je u Brazilu se održava 15. sastanak Konferencije stranaka (CMS CoP15) Konvencije o očuvanju migratornih vrsta divljih životinja. Globalna konferencija održava se pod sloganom ‘Povezivanje prirode za održavanje života’. Cilj je naglasiti ključnu važnost ekološke povezanosti za očuvanje ekosustava ključnih za migratorne vrste i dobrobit ljudi.

Migracijske vrste povezuju naš svijet. One su među najjasnijim simbolima kako priroda nadilazi granice. Od morskih ptica koje prelaze prostrane oceane do grabljivica koje lete između kontinenata. No prema nedavno objavljenom Izvješću Svjetskog centara za praćenje očuvanja prirode gotovo polovica svjetskih populacija migratornih vrsta zaštićenih CMS-om sada opada. Izvješće upozorava da 49 posto migratornih vrsta koje su svjetske vlade prepoznale kao one kojima je potrebna zaštita imaju opadajuće populacije, u odnosu na 44 posto prije dvije godine. Broj vrsta kojima prijeti izumiranje također je porastao, na 24 posto u odnosu na prethodnih 22 posto.

S obzirom na aktualne svjetske događaje, teško je osjećati optimizam u pogledu djelovanja po pitanju tri najhitnija problema našeg vremena: klimatskih promjena, gubitka prirode i zagađenja. No čak i sada svijet se još uvijek ujedinjuje kako bi pokušao pronaći rješenja.

Globalne akcije za migratorne vrste

Dok se vlade okupljaju u Brazilu, ulog ne može biti veći. Migracijske vrste se smanjuju, ekosustavi su pod pritiskom, a rok za 2030. godinu za globalne ciljeve bioraznolikosti brzo se približava. Sastanak na visokoj razini bavit će se ambicioznim nizom mjera za rješavanje trenutne globalne krize bioraznolikosti, kao što su:

  • Jačanje globalne i koordinirane zaštite migratornih vrsta
  • Stavljanje pod zaštitu dodatnih 44 riba, ptica i kopnenih životinja
  • Provedba ciljanih i novih mjera očuvanja za rješavanje hitnih potreba i prijetnji
  • Borba protiv nezakonitog ulova i rješavanje problema prekomjernog iskorištavanja vrsta, uključujući prekomjerno korištenje i prilov
  • Jačanje ekološke povezanosti radi zaštite vitalnih migracijskih koridora i mreža te povećanja otpornosti ekosustava
  • Unapređenje održive infrastrukture i minimiziranje negativnih utjecaja na migratorne vrste
  • Rješavanje izazova za migratorne vrste putem globalne suradnje jačanjem sinergija s drugim multilateralnim sporazumima o zaštiti okoliša

CMS CoP15 je odskočna daska za multilateralnu suradnju na putu do COP17 o biološkoj raznolikosti koji se održava u listopadu ove godine. Zaštita migratornih vrsta i smanjenje negativnih utjecaja na njih ključno je za postizanje međunarodnih obveza u pogledu biološke raznolikosti u okviru Globalnog okvira za biološku raznolikost Kunming-Montreal.

Zaštita vrsta i ekosustava nije samo ekološki imperativ, već i ekonomski i društveni jer treba znati da čak polovica svjetskog BDP-a izravno ili neizravno ovisi o prirodi.

Prioriteti EU na CMS CoP15

Na CMS CoP15, EU će ponovno potvrditi svoju predanost očuvanju migratornih vrsta i hitnu potrebu zaustavljanja njihova pada, kao i rješavanja izazova za njihov opstanak i dobrobit. EU će podržati sve prijedloge za dodjeljivanje vrstama najviše razine zaštite, što uključuje prijedloge o divovskoj vidri, nekoliko vrsta morskih ptica i morskih pasa, kao i rezolucije, odluke i akcijske planove o europskoj jegulji, morskom psu penjaču i euroazijskom risu, o mjerama protiv prilova i kontroli onečišćenja mora.

EU će se čvrsto zalagati za sprječavanje nezakonitog ubijanja, hvatanja i trgovine pticama selicama, sprječavanje trovanja ptica selica te za rješavanje problema nezakonitog i neodrživog hvatanja vrsta selica.

Uspjeh se u konačnici neće mjeriti riječima dogovorenim na sastancima, već oporavkom vrsta u divljini. Migratorne vrste su snažan pokazatelj zdravlja našeg planeta i naše sposobnosti suradnje.

Izvor: Europska komisija

Sat za planet Zemlju 2026. Pridružite se i vi u subotu, 28. ožujka!

Objavio
Odgovorno
-

Sat za planet Zemlju je trenutak jedinstva koji okuplja svijet. Baca svjetlo na gubitak prirode i klimatsku krizu te inspirira milijune ljudi da djeluju i zalažu se za hitne promjene. Ove se godine održava pod sloganom „Najveći sat za Zemlju“.

U subotu, 28. ožujka 2026., od 20:30 sati održat će se diljem svijeta Sat za planet Zemlju. Po jubilarni 20. put, ljudi, gradovi i zajednice diljem svijeta ugasit će svjetla na jedan sat kao snažan simbol za klimu i zaštitu našeg planeta. Pridružite se i vi!

Sat za planet Zemlju 2026.: Najveći sat za Zemlju

Svrha ove akcije je u podizanju svijesti o tome da zajedničkim snagama moramo svakodnevno činiti više kako bismo zaštitili prirodu. Naš odnos prema prirodi danas određuje kakav će svijet biti sutra, a ovaj sat što provodimo u mraku, samo je simbolično skretanje pozornosti na mrak u koji već godinama svojim ponašanjem guramo prirodu.

– direktorica komunikacija WWF Adrije, Petra Boić Petrač.

Kao i svake godine, WWF poziva gradove da simbolično zamrače svoje glavne trgove i prepoznatljive znamenitosti te tako pošalju snažnu poruku: ekosustavi su na rubu izdržljivosti, a naš odnos prema prirodi mora se hitno promijeniti.

Planet se suočava s dvostrukom krizom klimatskih promjena i gubitka prirode. Izvješće WWF-a o stanju planeta za 2024. bilježi smanjenje populacije divljih vrsta od čak 73% u posljednjih 50 godina. Amazona, koraljni grebeni i polarni ledeni pokrovi približavaju se prekretnicama koje bi mogle izazvati nepovratnu štetu. Klimatske promjene i gubitak prirode prijete našem opstanku. No još nismo prošli točku bez povratka. Zato je sada, više nego ikad, ova najveća volonterska globalna akcija podsjetnik na hitnost djelovanja.

Kako možete doprinijeti?

Sat za planet Zemlju poziva pojedince, zajednice i tvrtke diljem svijeta da ugase svjetla i daju sat vremena za Zemlju, provodeći 60 minuta čineći nešto – bilo što – pozitivno za naš planet.

Bilo da vas zanima hrana, fitness, umjetnost ili boravak u prirodi – svatko može dati sat vremena za Zemlju tako što će se ponovno povezati s našim planetom, obnoviti ga, naučiti više o njemu ili inspirirati druge da brinu o njemu – sve dok radite stvari koje volite!

Stoga WWF poziva sve gradove i tvrtke da se pridurže gašenjem rasvjete! Pridružite se i vi kako bi ovaj jedan sat pretvorili u tisuće i milijune sati akcije za naš zajednički dom.

Izvor: earthhour.org

Zemlje koje su uložile u obnovljive izvore energije proteklih godina sada bolje podnose krizu goriva uzrokovanu ratom u Iranu

Objavio
Odgovorno
-
Foto: freepik

Rat u Iranu otkriva ovisnost svijeta o krhkim rutama fosilnih goriva, što daje hitnost pozivima za ubrzanje prelaska na obnovljive izvore energije. Stručnjaci ističu da zemlje koje su uložile u obnovljive izvore energije prethodnih godina sada bolje podnose trenutnu krizu goriva.

Rat je gotovo zaustavilo izvoz nafte kroz Hormuški tjesnac, uski plovni put kojim se prevozi oko petina svjetske nafte i ukapljenog prirodnog plina (LNG). Poremećaji su uzdrmali energetska tržišta, povećali cijene i opteretili gospodarstva ovisna o uvozu. Azija, kamo je usmjerena većina nafte, najteže je pogođena , ali poremećaji su također teret za Europu, gdje kreatori politike traže načine za smanjenje potražnje za energijom, te za Afriku , koja se priprema za rastuće cijene goriva i inflaciju.

Za razliku od prethodnih naftnih šokova, obnovljivi izvori energije sada su konkurentni fosilnim gorivima na mnogim mjestima. Prema Međunarodnoj agenciji za obnovljivu energiju, više od 90 posto novih projekata obnovljivih izvora energije diljem svijeta u 2024. godini bilo je jeftinije od alternativa fosilnim gorivima.

Nafta se koristi u mnogim drugim industrijama osim proizvodnje električne energije, npr. proizvodnji gnojiva i plastike. Stoga većina zemalja osjeća utjecaj, dok su one s više obnovljive energije izoliranije jer se obnovljivi izvori oslanjaju na domaće resurse poput sunca i vjetra, a ne na uvozna goriva.

„Ove se krize redovito događaju“, kaže James Bowen iz australske konzultantske tvrtke ReMap Research. „One su značajka, a ne greška, energetskog sustava temeljenog na fosilnim gorivima.“

Kina i Indija izgradile su obnovljive međuspremnike

Kina i Indija, dvije najmnogoljudnije zemlje svijeta, suočavaju se s istim izazovom proizvodnje dovoljno električne energije za napajanje rasta za više od milijardu ljudi. Obje su proširile obnovljive izvore energije, ali Kina je to učinila u daleko većem opsegu unatoč kontinuiranoj ovisnosti o energiji iz ugljena.

Kina danas prednjači u svijetu po obnovljivim izvorima energije. Otprilike svaki deseti automobil u Kini je električni, utvrdila je Međunarodna agencija za energiju. Kina je i dalje najveći svjetski uvoznik sirove nafte i najveći kupac iranske nafte. No, elektrifikacija dijelova gospodarstva obnovljivim izvorima energije smanjila je njezinu ovisnost o uvozu.

Bez te promjene, Kina bi bila „daleko ranjivija na šokove ponude i cijena“, kaže Lauri Myllyvirta iz Centra za istraživanje energije i čistog zraka. Kina se također može osloniti na rezerve izgrađene kada su cijene bile niske i prebacivati ​​se s korištenja ugljena na naftu kao goriva u tvornicama, kaže on.

Indija je također proširila korištenje čiste energije, posebno solarne energije, ali sporije i uz manju državnu potporu za proizvodnju opreme za obnovljive izvore energije i spajanje solarne energije na svoju elektroenergetsku mrežu.

Nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, Indija je dala prioritet energetskoj sigurnosti kupnjom ruske nafte po sniženim cijenama i povećanjem proizvodnje ugljena. Također je povećala solarnu i vjetroelektranu, pomažući u ublažavanju poremećaja u opskrbi, ali ne i u potpunosti izbjegavajući ih, kaže Duttatreya Das iz think tanka Ember.

Bogate zemlje se oslanjaju na fosilna goriva

Energetski šok je poznat bogatim zemljama u Europi i Istočnoj Aziji.

Neke su europske vlade 2022. godine pokušale smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima. No, mnoge su se ubrzo usredotočile na pronalaženje novih dobavljača fosilnih goriva, kaže Pauline Heinrichs, koja studira klimu i energiju na King’s Collegeu u Londonu. Njemačka je požurila s izgradnjom LNG terminala kako bi zamijenila ruski plin uglavnom američkim gorivom dok se energetska tranzicija, uključujući napore za smanjenje potražnje, usporavala, kaže ona.

Prema studiji iz 2023., višak potrošnje Europe na fosilna goriva od rusko-ukrajinskog rata iznosio je oko 40 posto ulaganja potrebnih za prelazak energetskog sustava na čistu energiju. „U Europi smo naučili krivu lekciju“, kaže Heinrichs.

U Japanu ovisnom o uvozu, politički odgovori na prošle šokove usredotočili su se na diverzifikaciju uvoza fosilnih goriva, a ne na ulaganje u domaće obnovljive izvore energije, kaže Ayumi Fukakusa iz udruge Prijatelji Zemlje Japan. Prema Emberu, solarna i vjetroelektrana čine samo 11 posto japanske proizvodnje energije, što je na razini Indije, ali ispod kineskih 18 posto. Potrošnja energije u Japanu znatno je niža nego u objema zemljama.

Iranski rat bio je glavna tema razgovora tijekom sastanka japanskog premijera Sanae Takaichija s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom ovog tjedna. Trump, koji već dugo potiče Japan da kupuje više američkog LNG-a, nedavno je pozvao savezničke zemlje poput Japana da “pojačaju” pomoć u osiguranju Hormuškog tjesnaca.

Južnokorejski predsjednik Lee Jae-myung rekao je da bi kriza mogla biti “dobra prilika” za brži prelazak na obnovljive izvore energije.

Hoće li Trumpov prezir prema obnovljivim izvorima energije učinit SAD ‘najvećim kratkoročnim gubitnikom’ rata s Iranom?

Predsjednik SAD-a dosljedno je osuđivao prijelaz na zelenu energiju. Prošle godine, tijekom posjeta Škotskoj, Trump je pozvao Europu da “zaustavi vjetrenjače” – opisujući vjetroelektrane kao prijevaru i pozivajući Ujedinjeno Kraljevstvo da otvori licence za bušenje u Sjevernom moru. Na Svjetskom ekonomskom forumu (WEF) u Davosu 21. siječnja, Trump je lažno tvrdio da Kina prodaje vjetroturbine „glupim ljudima“, a da zapravo sama ne koristi tehnologiju.

No kako se energetska infrastruktura uvlači u sukob na Bliskom istoku, stručnjaci upozoravaju da SAD-u ostaje sve manje alternativnih izvora energije, što naciju čini ranjivijom na šokove u opskrbi.

U pokušaju ublažavanja pritiska na cijene, Trump je oslobodio milijune barela nafte iz američkih strateških naftnih rezervi i imao je za cilj privremeno ukinuti sankcije na ruske pošiljke nafte koje su već na moru. Prema AP-u, dužnosnici također razmatraju korištenje američke mornarice za pratnju tankera s naftom kroz Hormuški tjesnac. To zahtijeva pregovore sa zemljama koje uvelike ovise o sirovoj nafti s Bliskog istoka kako bi se formirala koalicija za nadzor plovnog puta.

Unatoč tim naporima, cijene ostaju visoke. Gregory Brew, viši analitičar u Eurasia Groupu, kaže da svijet trenutno doživljava „najveći poremećaj u opskrbi naftom u povijesti“ koji će troškove energije održati naglo rastu u doglednoj budućnosti.

Siromašne zemlje su najizloženije

Siromašnije nacije u Aziji i Africi natječu se s bogatim europskim i azijskim zemljama i velikim kupcima poput Indije i Kine za ograničene zalihe plina, što povećava cijene. Gospodarstva ovisna o uvozu – poput Benina i Zambije u Africi te Bangladeša i Tajlanda u Aziji – mogla bi se suočiti s nekim od najvećih šokova. Skupo gorivo poskupljuje prijevoz i hranu, a mnoge zemlje imaju ograničene devizne rezerve, što ograničava njihovu sposobnost plaćanja uvoza ako cijene ostanu visoke.

Afrika bi mogla biti posebno izložena jer se mnoge zemlje oslanjaju na uvoznu naftu za vođenje svojih transportnih i opskrbnih lanaca. Za afričke zemlje ima strateškog smisla izgraditi svoju dugoročnu energetsku sigurnost ulaganjem u čistiju energiju, kaže Kennedy Mbeva, istraživački suradnik u Centru za proučavanje egzistencijalnog rizika Sveučilišta u Cambridgeu.

Ali ne odlučuju se svi za obnovljive izvore energije: Južna Afrika razmatra izgradnju terminala za uvoz LNG-a i novih plinskih elektrana.

Drugi, poput Etiopije koja je 2024. zabranila automobile na benzin i dizel kako bi promovirala električna vozila , udvostručuju ulaganja u obnovljive izvore energije.

Pravi izazov nije samo izdržati sljedeći šok, već osigurati da on ne “skrene s putanje razvoja zemlje”, kaže Hanan Hassen, analitičarka u etiopskom think tanku povezanom s vladom, Institutu za vanjske poslove.

Obnovljivi izvori energije pomažu

Povećana upotreba obnovljivih izvora energije pomogla je u zaštiti nekih azijskih zemalja od energetskog šoka.

Pakistanski solarni bum spriječio je uvoz fosilnih goriva u vrijednosti većoj od 12 milijardi dolara (10,3 milijarde eura) od 2020. godine i mogao bi uštedjeti dodatnih 6,3 milijarde dolara (5,45 milijardi eura) u 2026. godini po trenutnim cijenama, prema istraživačkim centrima Renewables First i Centru za istraživanje energije i čistog zraka.

Trenutna vijetnamska solarna proizvodnja pomoći će zemlji da uštedi stotine milijuna eura na potencijalnom uvozu ugljena i plina u sljedećoj godini, na temelju trenutno visokih cijena, prema istraživačkoj skupini Zero Carbon Analytics.

Izvor: euronews.green

1234...182Stranica 3 od 182

NAJČITANIJE

Promotori DOP-a od A-Z