Svjetski dan zaštite okoliša 2026.: Sada za klimu

Objavio
Odgovorno
-
Svjetski dan zaštite okoliša 2026.: Sada za klimu

Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se 5. lipnja. Najveća je to globalna platforma za angažman i djelovanje u području zaštite okoliša. Obilježavaju ga milijuni ljudi diljem svijeta sudjelovanjem u online i osobnim aktivnostima kao i drugim događajima usmjerenima na zaštitu okoliša za ljude i planet.

Svjetski dan zaštite okoliša ustanovljen je od strane Opće skupštine UN-a 1972. godine. Prva proslava, pod sloganom „Samo jedna Zemlja“, održana je 1973. U sljedećim godinama razvio se kao platforma za podizanje svijesti o problemima s kojima se suočava naš okoliš, kao što su onečišćenje zraka, onečišćenje plastikom, ilegalna trgovina divljim životinjama, održiva potrošnja, porast razine mora i sigurnost hrane, između ostalog. Nadalje, Svjetski dan zaštite okoliša pomaže u poticanju promjena u obrascima potrošnje te u nacionalnoj i međunarodnoj politici zaštite okoliša. Postao je vitalna platforma za promicanje napretka u ekološkim dimenzijama Ciljeva održivog razvoja.

S Programom Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) na čelu, u obilježavanju svake godine sudjeluje preko 150 zemalja. Velike korporacije, nevladine organizacije, zajednice, vlade i poznate osobe iz cijelog svijeta usvajaju brend Svjetskog dana zaštite okoliša kako bi se zalagali za ekološke ciljeve.

Svjetski dan zaštite okoliša 2026. okupit će svijet oko hitnosti djelovanja u području klime. S porastom temperatura, urušavanjem ekosustava i ekstremnim vremenskim uvjetima, čovječanstvo se nalazi na prekretnici. Ali nismo nemoćni. Ovogodišnja tema naglašava da djelovanje u području klime nije samo smanjenje emisija ugljika – već i preispitivanje sustava koji pokreću naša gospodarstva i poboljšanje našeg odnosa s klimom. Time možemo osigurati sigurniju, zdraviju i pravedniju budućnost za sve.

Domaćin ovogodišnjeg globalnog obilježavanja će biti Azerbajdžan. Istovremeno će se niz događaja, kampanja i kreativnih akcija odvijati na kontinentima – na ekranima, na ulicama i u zajednicama posvuda diljem svijeta.

Svjetski dan zaštite okoliša 2026
Planet nam šalje signale

Kampanja 2026. – Sada za klimu #NowForClimate

Svjetski dan zaštite okoliša 2026. usredotočen je na klimatske promjene – na hitne signale koje Zemlja šalje i signale koje mi odlučujemo poslati natrag. Globalna kampanja UNEP-a poziva sve nas da se uključimo, da idemo dalje, da upravljamo svijetom koji je već u pokretu. Pitanje više nije hoće li promjena doći, već kako ćemo je voditi i koliko brzo će se dogoditi.

Planet se ne prepire. Ne pregovara. Šalje signale – porast razine mora, bjesneće požare, toplinske valove, topljenje ledenjaka. Rekli smo da je 1,5°C granica. Prelazimo je.

Desetljećima je svijet slušao priče o klimi – upozorenja, ciljeve, udaljene rokove. Prečesto je odgovor bio zamagljen bukom: odgađanjem, ometanjem, poricanjem. Ali sada se iznad buke uzdiže i drugi signal. Solarni paneli protežu se preko krovova. Vjetroturbine obrubljuju horizont. Gradovi se preoblikuju za ljude. Šume se ponovno sade. Pozitivne prekretnice puštaju korijenje u svakom kutku planeta.

Globalna suradnja

Posljednjih godina nacije surađuju bliže nego ikad kako bi se suočile s trostrukom planetarnom krizom klimatskih promjena, gubitka prirode te zagađenja i otpada. Na Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama COP28 zemlje su se između ostalog složile s novim obvezama o obnovljivim izvorima energije, učinkovitosti i metanu, a signaliziran je i kraj ere fosilnih goriva. Konferencija UN-a o bioraznolikosti COP15, održana 2022. godine, završila je značajnim Globalnim okvirom za bioraznolikost, a svijet je usvojio povijesni ugovor za zaštitu života na otvorenom moru.

„Vlade, poduzeća, civilno društvo i ljudi diljem svijeta pozivaju na promjene – od završetka ere fosilnih goriva do obnove degradirane prirode, smanjenja onečišćenja i zahtijevanja prava na zdrav okoliš“, rekla je gđa. Andersen. „Svjetski dan zaštite okoliša platforma je za okupljanje globalnih akcija i radujem se suradnji s Republikom Azerbajdžan kako bismo potaknuli napredak u rješavanju klimatske krize do Svjetskog dana zaštite okoliša 2026.“

Kao domaćin COP29, Azerbajdžan je unaprijedio globalnu klimatsku agendu, osiguravši prekretničke odluke o financiranju klimatskih promjena i tržištima ugljika, a istovremeno je pokrenuo inicijative koje povezuju klimatske akcije s bioraznolikošću, energetskom tranzicijom, vodom, poljoprivredom i utjecajem na društvo.

Nadovezujući se na ovaj zamah, azerbajdžanska nacionalna kampanja za Svjetski dan zaštite okoliša 2026. ističe planetarne krize klimatskih promjena i degradacije ekosustava te njihove međusobne utjecaje na ljude i prirodu. Pod temom „Inspirirani prirodom. Za klimu. Za našu budućnost“, inicijative naglašavaju da priroda nije izborna – ona je ključna za otpornost na klimatske promjene i našu kolektivnu budućnost.

Izvor: worldenvironmentday.global i UNEP

Deset godina GDPR-a: vaši podaci, vaša prava

Objavio
Odgovorno
-
Deset godina GDPR-a
Foto: rawpixel.com / Magnific

Dana 24. svibnja 2026. obilježavamo deset godina od stupanja na snagu Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR-a). Ovaj značajan zakon prvi je put Europljanima dao stvarnu kontrolu nad njihovim osobnim podacima i zauvijek promijenio život na internetu.

Prekretnica za građanska prava

Prije GDPR-a, pravila koja štite vaše osobne podatke uvelike su se razlikovala od zemlje EU do zemlje, a vaša prava često nisu bila jasna. GDPR je to promijenio.

Diljem EU-a sada imate pravo znati koji se podaci o vama prikupljaju, zašto se prikupljaju i s kim se dijele. Možete zatražiti pristup svojim podacima, zatražiti njihov ispravak ili brisanje te povući svoju privolu u bilo kojem trenutku.

Ova prava vrijede bez obzira imate li posla s malim lokalnim poduzećem ili multinacionalnom korporacijom. Tvrtke koje nisu poštovale pravila suočile su se sa značajnim posljedicama – uključujući neke od najvećih kazni ikad izrečenih protiv velikih tvrtki.

Zaštita ljudi u promjenjivom digitalnom krajoliku

GDPR ne postoji sam za sebe. Tijekom proteklog desetljeća EU je izgradio širok skup digitalnih pravila za zaštitu ljudi na internetu: 

  • Zakon o digitalnim uslugama smatra velike online platforme odgovornima za štetan sadržaj
  • Zakon o digitalnim tržištima bori se protiv nepoštenih praksi najvećih čuvara pristupa tehnološkom tržištu.
  • Zakon o umjetnoj inteligenciji osigurava da sustavi umjetne inteligencije koji se koriste u Europi poštuju vaša prava i sigurnost 

Kroz inicijative poput akcijskog plana za borbu protiv kibernetičkog nasilja i europske aplikacije za provjeru dobi, radi se na tome da i djeca mogu ostati sigurna na internetu. 

Zajedno, ovi napori odražavaju jednostavnu poruku: u EU-u internetski svijet služi ljudima, a ne obrnuto. 

Uzor za zemlje diljem svijeta

GDPR se provodi diljem EU-a od strane tijela za zaštitu podataka u svih 27 zemalja EU-a, što znači da su vaša prava zaštićena gdje god se nalazili u Europi. 

Uredba je inspirirala slične zakone o zaštiti podataka u zemljama diljem svijeta. Ono što je započelo kao europski pravilnik od tada je postalo globalni standard, doprinoseći rastućem međunarodnom priznavanju privatnosti kao temeljnog prava.

Izvor: Europska komisija 

Svjetski dan nepušenja ili svjetski dan bez duhana 2026.: Razotkrivanje privlačnosti – suzbijanje ovisnosti o nikotinu i duhanu

Objavio
Odgovorno
-
Svjetski dan bez duhana - dan nepušenja 2026
Foto: Kampanja za 2026.: Otkrivanje privlačnosti – suzbijanje ovisnosti o nikotinu i duhanu / WHO

Svjetski dan bez duhana ili svjetski dan nepušenja obilježava se svake godine 31. svibnja. Cilj obilježavanja je podizanje svijest o prijetnjama upotrebe duhana i taktikama koje koristi duhanska industrija. Okuplja vlade, zdravstvene organizacije, civilno društvo i mlade iz cijelog svijeta pod zajedničkom misijom: okončati epidemiju duhana i osigurati budućnost bez duhana i nikotina za sljedeću generaciju.

Upotreba duhana i dalje je značajan globalni zdravstveni izazov. Odgovara za više od 7 milijuna smrtnih slučajeva godišnje, kao i invaliditet i dugotrajnu patnju od bolesti povezanih s duhanom. Stoga kontrola duhana i nadalje ostaje prioritet Svjetske zdravstvene organizacije.

U svjetlu desetljeća napretka u smanjenju upotrebe duhana, taktike duhanske industrije ostaju neumoljive. Tvrtke agresivno plasiraju na tržište nove i nadolazeće nikotinske proizvode. Poput e-cigareta, nikotinskih vrećica i sintetičkih nikotinskih uređaja – često prikrivenih kao „inovacije“. Tako nastoje održati ovisnost i regrutirati nove korisnike. Ove strategije prijete poništiti teško stečene napretke u kontroli duhana i javnom zdravstvu.

Zapanjujući novi podaci otkrivaju razmjere krize:

  • Najmanje 40 milijuna djece u dobi od 13 do 15 godina diljem svijeta trenutno koriste barem jedan duhanski proizvod.
  • Od toga 20 milijuna puši cigarete, a 10 milijuna koristi bezdimni (oralni/nazalni) duhan.
  • Maloprodaja nikotinskih vrećica dosegla je preko 23 milijarde jedinica u 2024. godini. To je porast od više od 50% u odnosu na prethodnu godinu.
  • Također, najmanje 15 milijuna adolescenata u dobi od 13 do 15 godina već koristi e-cigarete. U zemljama s podacima, djeca su u prosjeku devet puta sklonija vapingu od odraslih.
„Mladi ljudi su namjerno meta“, ističe Vinayak M. Prasad, voditelj Odjela za borbu protiv duhana pri WHO-u. „Okusi, uglađena ambalaža i obmanjujući marketing koriste se kako bi se visoko ovisni i štetni proizvodi prikazali kao moderni. Rezultat je ciklus ovisnosti koji prijeti poništiti godine napretka u kontroli duhana.“

Studije pokazuju da korištenje e-cigareta može povećati konzumaciju konvencionalnih cigareta. Posebno među mladima koji ne puše, za gotovo 3 puta, što potkopava napore u kontroli duhana.

Potreba za jačim politikama za zaštitu mladih u europskoj regiji WHO-a

Europska regija i dalje se suočava s visokim i rodno uravnoteženim opterećenjem adolescenata duhanom. Otprilike 11,6% mladih u dobi od 13 do 15 godina (oko 4 milijuna) koristi duhan (11,8% dječaka i 11,4% djevojčica, otprilike 2 milijuna za svaku osobu). Regija ima najveću globalnu prevalenciju pušenja cigareta među adolescenticama (8,4%) i najveću stopu pušenja među adolescenticama (8,7%).

Upotreba nikotinskih proizvoda poput e-cigareta i nikotinskih vrećica brzo raste među mladima. Europska regija ima najveću globalnu prosječnu prevalenciju upotrebe e-cigareta među adolescentima u dobi od 13 do 15 godina – 14,3%, sa sličnim stopama među dječacima (13,6%) i djevojčicama (15%). Usporedbe rezultata ankete odraslih i adolescenata otkrivaju upečatljiv obrazac: u trećini zemalja u regiji, prevalencija upotrebe e-cigareta među adolescentima je najmanje 5 puta veća nego među odraslima.

Unatoč ovim zabrinjavajućim trendovima, i dalje postoje značajne političke praznine. Podaci WHO-a za 2024. pokazuju da samo 7 zemalja u regiji zabranjuje sve okuse e-cigareta, dok 5 ne primjenjuje dobna ograničenja na prodaju. Osam zemalja nema ograničenja na oglašavanje, promociju i sponzorstvo; 19 ima djelomične zabrane; a 10 ne regulira korištenje e-cigareta na javnim mjestima. Zbog tih praznina mlade ljude čine posebno ranjivima na ciljani marketing i dizajn proizvoda namijenjenih održavanju ovisnosti o nikotinu.

Razotkrivanje privlačnosti – suzbijanje ovisnosti o nikotinu i duhanu

Nadovezujući se na zamah kampanje iz 2025., Svjetski dan bez duhana 2026. ističe kontinuiranu predanost WHO-a razotkrivanju taktika industrije i unapređenju politika za zaštitu mladih i zajednica od ovisnosti o nikotinu. Kampanja poziva vlade, partnere i civilno društvo da ojačaju regulaciju, zatvore praznine u politici i zaštite buduće generacije od štetnih učinaka duhana i nikotinskih proizvoda.

Cilj kampanje za 2026. godinu je:

  • razotkriti strategije industrije – uključujući upotrebu sintetičkog nikotina, nikotinskih soli i analoga osmišljenih za povećanje potencijala ovisnosti, a istovremeno se reklamiraju kao inovativni ili čak manje štetni;
  • promicati snažnije djelovanje politika – zabranama okusa, oglašavanja i promocije (uključujući digitalne i društvene medije) te strožom regulacijom ambalaže i dizajna proizvoda koji povećavaju privlačnost za mlade; i
  • osnažiti mlade i javnost – pružanjem znanja i alata za prepoznavanje i odupiranje utjecaju industrije te osiguravanjem pristupa podršci za prestanak pušenja temeljenoj na dokazima.

Kampanjom se želi istaknuti kako duhanska i nikotinska industrija nastavlja prepakirati i mijenjati brendove svojih proizvoda kako bi privukla novu generaciju – posebno djecu i adolescente – dok istovremeno pokušava izbjeći strože mjere kontrole duhana diljem svijeta.

Izvor: WHO

Europski dan parkova 2026.: Povezani prirodom

Objavio
Odgovorno
-
Europski dan parkova 2026.: Povezani prirodom
Foto: europarc.org

Europski dan parkova obilježava se 24. svibnja, a posvećen je zaštićenim područjima diljem Europe. Ustanovila ga je 1999. godine Federacija EUROPARC. Obilježavanjem se želi podići svijest o radu i zadacima europskih parkova prirode, povećati pozornost javnosti na ovo pitanje i dobiti širu podršku.

Ovogodišnja tema “Povezani prirodom”, ističe važnost netaknutih i međusobno povezanih staništa. Jer priroda povezuje – ljude, kao i životinje i biljke. Fokus je na stvaranju ekoloških mreža, obnavljanju prirodnih veza te suradnji između zaštićenih područja, lokalnih zajednica i vlada.

Zdravi ekosustavi ne postoje izolirano: napreduju samo kada su uspostavljene ekološke veze – koridori za divlje životinje, povezana staništa i krajolici koji vrstama omogućuju kretanje, prilagodbu i napredak. Te veze često nadilaze granice bilo kojeg pojedinog zaštićenog područja.

Diljem Europe staništa se fragmentiraju: šume autocestama, rijeke branama, livade brtvljenjem. Nekad međusobno povezana staništa postaju izolirani fragmenti. Životinje nailaze na barijere umjesto na putove, biljke se jedva šire, a ekosustavi gube stabilnost.

Upravo tu dolaze do izražaja zaštićena područja poput nacionalnih prirodnih krajolika. Nacionalni parkovi, parkovi prirode, rezervati biosfere i područja divljine igraju središnju ulogu u zaštiti i obnovi prirode.

Obnovom rijeka, ponovnim povezivanjem šuma, stvaranjem koridora za divlje životinje i prekograničnom suradnjom stvaraju se nove veze. Izolirana staništa transformiraju se natrag u žive mreže.

Europski dan parkova 2026.: Povezani prirodom

Pridružite se slavlju!

Proslava Europskog dana parkova (EDoP) svodi se na izvođenje ljudi u prirodu. Zato i vas EUROPARC poziva da organizirate lokalne događaje i prijavite ih na web stranici. Time će se pokazati kako zaštićena područja diljem Europe okupljaju i slave ovaj poseban dan! Tražite li inspiraciju? Smjernice za parkove pružit će vam mnoštvo ideja za događaje, kao i pozadinske informacije o temi ove godine. 

Izvor: europarc.org

Pojednostavljenje putovanja vlakom u Europi

Objavio
Odgovorno
-
putovanja vlakom
Foto: pvproductions / Magnific

Rezervacije i putovanja vlakom diljem Europe uskoro će postati mnogo jednostavnije, a prava putnika također će dobiti dobrodošao poticaj. Komisija je predložila nova pravila koja pojednostavljuju planiranje i rezervacije za regionalna, međugradska i prekogranična putovanja, posebno za željeznička putovanja koja uključuju više prijevoznika. Istovremeno cilj je i bolja zaštita putnika.

Trenutno, rezervacija putovanja vlakom s više relacija koje uključuju karte različitih tvrtki može biti komplicirana. Isto tako može biti komplicirano i organiziranje putovanja koje kombinira različite prijevozne usluge. Sustavi rezervacija su fragmentirani i teško je pronaći najbolju ponudu. Štoviše, zaštita putnika je ograničena na željezničkim putovanjima koja uključuju više karata različitih željezničkih prijevoznika.

Prijedlozi Komisije imaju za cilj riješiti te izazove:

  • Omogućavanje rezervacija jedne karte kod više željezničkih prijevoznika. – Putnici će moći pronaći, usporediti i kupiti usluge kombinirane od različitih željezničkih prijevoznika u jednu kartu, koja se može kupiti u jednoj transakciji na platformi po svom izboru.
  • Uvođenje nove, potpune zaštite prava putnika u željezničkom prometu. – Uključujući pomoć, preusmjeravanje, povrat novca i naknadu – za putnike s jednom kartom kod različitih željezničkih prijevoznika koji propuste svoju vezu.
  • Uvođenje novih obveza platformama za prodaju karata i operaterima. – Kako bi se osigurao pravedan pristup prodaji karata i neutralna prezentacija opcija putovanja. Uključujući sortiranje prema emisijama stakleničkih plinova gdje je to izvedivo.

Nedavno istraživanje EU-a pokazalo je snažnu javnu potražnju za boljim putnim rješenjima i pouzdanim sustavima online rezervacija. Istovremeno, kako bi se postigli klimatski ciljevi, mora se ljudima olakšati prelazak na održivije opcije. Predložena nova pravila pomoći će u postizanju oba ova cilja, olakšavajući putnicima rezervaciju željezničkih putovanja preko granica i između prijevoznika.

Prijedlozi također unapređuju akcijski plan EU-a za poticanje željezničkog prometa na velike udaljenosti i prekograničnog željezničkog prometa te plan za povezivanje Europe brzim željeznicama.

Izvor: Europska komisija

Eurostat je pokrenuo novu europsku nadzornu ploču o stanovanju

Objavio
Odgovorno
-
Eurostat pokrenuo europsku nadzornu ploču o stanovanju
Foto: KamranAydinov / Magnific

Eurostat je pokrenuo novu europsku nadzornu ploču o stanovanju kako bi pružio trenutni pregled stanja stanovanja diljem EU. Nadzorna ploča daje uvid u niz ažurnih podataka o četiri ključna područja vezana uz stanovanje: 

  • gospodarstvo i financije
  • stanovništvo i društveni uvjeti
  • tvrtke
  • okoliš i energija 

Uspoređuje situaciju u zemljama EU-a ili EFTA-e, kao i u EU-u i eurozoni. Interaktivni grafikoni nude jasne usporedbe među zemljama i omogućuju brzo prepoznavanje razvoja i trendova.  

Eurostat: cijene najma stanova
Izvor: Eurostat

Nadzorna ploča također nadopunjuje Eurostatovu  interaktivnu publikaciju  o stanovanju koja pruža gotove uvide u ključne pokazatelje stanovanja. Istražite sve skupove podataka vezane uz stanovanje putem Eurostatovog   tematskog odjeljka  o stanovanju.

Pročitajte i naš članak EU pokrenula javne konzultacije o potporama za pristupačnije stanovanje

Izvor: Europska komisija

Svjetski dan pčela 2026.: Zajedno za ljude i planet

Objavio
Odgovorno
-
Svjetski dan pčela 2026.: zajedno za ljude i planet
Foto: FAO

Svjetski dan pčela obilježava se svake godine 20. svibnja, u spomen na rođendan Antona Janše, pionira modernog pčelarstva. Ustanovili su ga Ujedinjeni narodi kako bi podigli globalnu svijest o važnosti pčela i svih oprašivača.

Oprašivači, poput pčela, ptica, leptira i šišmiša, igraju vitalnu ulogu u zdravlju biljaka, životinja, ljudi i okoliša:

  • Pomažu prehraniti svijet – Oprašivači doprinose s 35 posto ukupne svjetske proizvodnje usjeva, podržavajući 87 od 115 vodećih prehrambenih usjeva, uključujući voće, povrće, sjemenke i orašaste plodove.
  • Jačaju zdravlje biljaka – Oprašivači su ključni za prirodnu reprodukciju i genetsku raznolikost biljaka, što pomaže u poboljšanju njihove otpornosti na štetnike, bolesti i klimatske uvjete.
  • Podržavaju ljudsko zdravlje kroz bolju prehranu – Oprašivači osiguravaju dostupnost mnogih namirnica bogatih hranjivim tvarima – poput bobičastog voća, sjemenki, orašastih plodova i povrća – koje su ključne za uravnoteženu prehranu i prevenciju bolesti.
  • Održavaju zdrave ekosustave i bioraznolikost – Oprašivači omogućuju reprodukciju gotovo 90 posto svjetskih divljih cvjetnica – više od 300.000 vrsta. Ove biljke su okosnica ekosustava, pružajući stanište, sklonište i hranu za širok raspon divljih životinja.
  • Oni signaliziraju rizike za zdravlje okoliša – Oprašivači su pokazatelji zdravlja okoliša. Budući da su osjetljivi na poremećaje u ekosustavu, praćenje zdravlja oprašivača nudi vitalne tragove o širim prijetnjama okolišu.

Danas se broj pčela, oprašivača i mnogih drugih insekata smanjuje. Svjetski dan pčela pruža priliku za promicanje akcija koje će zaštititi i unaprijediti oprašivače i njihova staništa. Koje će poboljšati njihovu brojnost i raznolikost te podržati održivi razvoj pčelarstva. Ovogodišnja globalnea tema „Zajedno za ljude i planet – partnerstvo koje nas sve održava“ ističe snažan i trajan odnos između ljudi i oprašivača.

Zajedno za ljude i planet – Partnerstvo koje nas sve održava

Tisućljećima su pčele i ljudi dijelili blisku i stalno promjenjivu vezu, oblikovanu načinima na koje su se zajednice diljem svijeta oslanjale na pčele za hranu i egzistenciju. Pčele su često postajale dio njihovog kulturnog identiteta. Od lova na med do velikog broja pčelarskih sustava, ovaj se odnos kontinuirano prilagođavao različitim okruženjima, tehnologijama i sociokulturnim potrebama.

Svjetski dan pčela 2026. godine usredotočen je na to kako ljudi i pčele surađuju kako bi prehranili i održali ljude i okoliš. Ističe evoluciju pčelarstva u različitim kulturama i krajolicima tijekom tisuća godina. Istovremeno promovira inovativne pristupe koji poboljšavaju proizvodnju i zdravlje pčela te podržavaju egzistenciju pčelara, uključujući žene i mlade.

Također će naglasiti kako i tradicionalno znanje i moderne tehnologije mogu doprinijeti održivom pčelarstvu. Kako partnerstva i uključivi pristupi mogu pomoći u osiguravanju održive budućnosti i za oprašivače i za ljude, istovremeno unapređujući transformaciju poljoprivredno-prehrambenih sustava.

Ova tema usko je povezana s Međunarodnom godinom pašnjaka i stočarstva 2026. i Međunarodnom godinom žena poljoprivrednica 2026. Predstavlja priliku za razmišljanje o ulozi pčelarstva u ruralnim i stočarskim područjima te njegovom doprinosu osnaživanju žena.

Izvor: FAO

COOLCITY Index: Rangirani europski glavni gradovi najotporniji na klimatske promjene

Objavio
Odgovorno
-
Coolcity index
Foto: magnific.com

Novi indeks poljske inicijative COOLCITY analizirao je više od 11.000 europskih urbanih područja kako bi se procijenilo koja su fizički najbolje sposobna nositi se s klimatskim izazovima.

Predvođen MGGP Aero, tvrtkom specijaliziranom za zračno snimanje i daljinsko istraživanje, COOLCITY Index (CCI) kombinira satelitske podatke, zračno lasersko skeniranje i umjetnu inteligenciju za analizu urbanih okruženja. CCI promatra prirodne i izgrađene značajke koje gradove štite od vrućine, poplava i suše. Svaki grad ocjenjuje na ljestvici od nula do 10 koristeći pet ključnih izazova prilagodbe: propusnost zemljišta, stanje vegetacije, bioraznolikost, vodne uvjete i toplinske uvjete.

Europa je identificirana kao kontinent koji se najbrže zagrijava na planetu, što naglašava „hitnost“ smanjenja emisija i jačanja otpornosti na klimatske promjene.

Zagreb među 10 glavnih europskih gradova najotpornijih na klimatske promjene

Među europskim glavnim gradovima, Stockholm u Švedskoj zauzeo je prvo mjesto s CCI ocjenom 6,7. To je povećanje od 0,3 u odnosu na prošlu godinu, čime je s prvog mjesta potisnut Vilnius u Litvi.

  1. Stockholm, Švedska: 6,7
  2. Vilnius, Litva: 6,4
  3. Riga, Latvija: 6,3
  4. Tallinn, Estonija: 5,9
  5. Zagreb, Hrvatska: 5,8
  6. Helsinki, Finska: 5,8
  7. Bratislava, Slovačka: 5,7
  8. Varšava, Poljska: 5,7
  9. Berlin, Njemačka: 5,6
  10. Prag, Češka: 5,5

Zašto je Stockholm najotporniji europski glavni grad na klimatske promjene

Stockholm je postigao visoku ocjenu za propusnost tla (8,4 od 10), što znači da se velika količina kiše može upiti u tlo umjesto da uzrokuje poplave. Geografija igra važnu ulogu – Stockholm je okružen šumama i prirodnim rezervatima – ali grad je također uložio u održavanje te prednosti. Nakon što je 2001. godine imenovao svog prvog „službenika za drveće“, gradsko drveće napredovalo je zahvaljujući izumu „stockholmskih jama za drveće“, koje stvaraju uvjete tla slične šumi ispod tvrdih površina, hraneći korijenje i upijajući kišnicu.

Nije iznenađujuće da je grad također dobro ocijenjen za stanje vegetacije (6,2) – što rangira zdravlje i pokrivenost drvećem i zelenim površinama koje pomažu u hlađenju gradova i apsorpciji vode.

To, u kombinaciji s jedinstvenim sastavom grada od 14 otoka gdje se slatkovodno jezero Mälaren ulijeva u Baltičko more, znači da je također postigao dobar rezultat u pogledu toplinskih uvjeta (6,7), budući da urbane površine imaju mnogo mehanizama hlađenja.

Opsežni gradski vodeni putovi također su dobili dobru ocjenu za stanje vode (6,4), što odražava njihovo zdravlje i doseg. Što se tiče bioraznolikosti, Stockholm je postigao ocjenu 5,6.

Izvor: Euronews/earth

Međunarodni dan muzeja 2026.: Izgradnja mostova kroz kulturu

Objavio
Odgovorno
-
Međunarodni dan muzeja
Foto: Vanjski dio muzeja Guggenheim, Bilbao, Španjolska, dizajnirao Frank O. Gehry / David Vives - Pixabay

Međunarodni dan muzeja obilježava se globalno 18. svibnja u koordinaciji ICOM-a. Cilj obilježavanja je istaknuti kulturni značaj muzeja. 

Muzeji više nisu tiha spremišta prašnjavih relikvija; oni su dinamične, dišuće ​​institucije. Oni služe kao ultimativni čuvari našeg kolektivnog pamćenja. Evolucija muzeja odražava naš vlastiti društveni napredak, prelazeći s ekskluzivnih zbirki na uključive platforme za angažman zajednice. Razumijevanje povijesti i važnosti Međunarodnog dana muzeja omogućuje nam da bolje cijenimo umjetnost, znanost i povijest koje oblikuju naše moderne estetske senzibilnosti.

Međunarodni dan muzeja službeno je ustanovljen 1977. godine tijekom Opće skupštine Međunarodnog vijeća muzeja (ICOM) u Moskvi. Primarni cilj bio je stvoriti jedinstvenu globalnu platformu za podizanje javne svijesti o vitalnoj ulozi koju muzeji imaju u razvoju društva.

Od samog početka, obilježavanje je eksponencijalno raslo. Danas, Međunarodni dan muzeja okuplja milijune posjetitelja i ujedinjuje preko 37.000 institucija u više od 150 zemalja kako bi potaknuli kulturni dijalog. Mnogi muzeji nude besplatan ulaz 18. svibnja uz radionice uživo, predstave, VR izložbe i šetnje baštinom, te ostale događaje koji se održavaju cijeli tjedan.

Muzeji ujedinjuju podijeljeni svijet

Svake godine ICOM odabire temu koja odražava trenutne globalne trendove. Ovogodišnja tema „Muzeji ujedinjuju podijeljeni svijet“ naglašava jedinstvenu sposobnost kulturnih institucija da premoste geografske, povijesne i društvene razlike. Ističe kako zajednička povijest i umjetničko izražavanje mogu poticati dijalog, promicati jedinstvo i izgraditi povezaniju globalnu zajednicu.

Kroz Međunarodni dan muzeja, ICOM podržava Ciljeve održivog razvoja UN-a (SDG) od 2020. godine i svake godine promovira skup ciljeva. Ovogodišnja tema usklađena je sa sljedeća tri cilja:

  • Cilj održivog razvoja 10: Muzeji doprinose smanjenju nejednakosti promicanjem inkluzivnog pristupa kulturi i znanju.
  • Cilj održivog razvoja 16: Muzeji podržavaju mirna i uključiva društva poticanjem dijaloga, međusobnog razumijevanja i poštovanja.
  • Cilj održivog razvoja 17: Muzeji jačaju globalnu suradnju za održivi razvoj kroz partnerstva i suradnju.

Izabrana tema također će oblikovati proslave 80. obljetnice ICOM-a, obilježavajući osam desetljeća posvećenosti podršci muzejima i stručnjacima diljem svijeta. Ova obljetnica naglašava trajnu predanosti ICOM-a poticanju snažne, povezane globalne muzejske zajednice i unapređenju vitalne društvene uloge muzeja u svijetu koji se stalno mijenja.

Kako ljubitelji muzeja mogu sudjelovati

Ako tražite muzejske događaje u svom gradu tijekom tjedana proslava, provjerite web Muzejskog dokumentacijskog centra i ICOM-ovu interaktivnu kartu.

TikTokov program "Muzeji oživljavaju"
TikTokov program “Muzeji oživljavaju” nudi uvid u muzejsku kulturu. / #MuseumTok

Tijekom tjedna, TikTok-ova serija „Muzeji oživljavaju“ ponudit će popis programa uživo koji je koordiniran s muzejima diljem svijeta. Očekujte pristup iza kulisa radu muzeja i istaknutim izložbama. Za pristup pretražite #MuseumTok na platformi kako biste vidjeli središte Međunarodnog dana muzeja.

Pronaći ćete videozapise autora specijaliziranih za muzeje, kao i sadržaj koji su kreirali neki od glavnih aktera: Guggenheim, Muzej moderne umjetnosti, Muzej Broad, Memorijal i muzej 9/11, Muzej znanosti Boston, Prirodoslovni muzej Houston i Dječji muzej Houston, među ostalima.

Stranica Google Arts & Culture nudi još jedan način online posjeta muzejima. Iako Google ove godine nije surađivao s ICOM-om, platforma se povezala s njima 2020. godine tijekom globalne pandemije izolacije. Googleova stranica nudi obilaske kuriranih zbirki i obilaske AR muzeja. Googleova stranica “Eksperimenti” nudi interaktivno umjetničko iskustvo, uključujući igre koje istražuju kulturu, vizualne vodiče kroz umjetnost i neobične tutorijale.

Izvor: ICOM

Svjetski dan telekomunikacija i informacijskog društva 2026.: Digitalne linije života

Objavio
Odgovorno
-
Svjetski dan telekomunikacija i informacijskog društva 2026
Foto: wtisd

Svjetski dan telekomunikacija i informacijskog društva obilježava se svake godine 17. svibnja kako bi se podigla svijest o moći interneta i drugih tehnologija u poboljšanju života i premošćivanju digitalnog jaza. 

Tog se dana obilježava obljetnica potpisivanja prve Međunarodne telegrafske konvencije i stvaranja Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU). Prošle 2025. godine, ITU je obilježio svoju 160. obljetnicu, ističući dugogodišnju ulogu u unapređenju globalne povezivosti i poticanju međunarodne suradnje.

Prvi put ustanovljen kao Svjetski dan telekomunikacija, ovaj međunarodni dan obilježava se svake godine 17. svibnja od 1969. godine. Formalno ga je ustanovila Konferencija opunomoćenika ITU-a 1973. u Malagi-Torremolinosu Rezolucijom 46.

Godine 2006. spojen je sa Svjetskim danom informacijskog društva i postao Svjetski dan telekomunikacija i informacijskog društva (WTISD), odražavajući rastući značaj interneta i digitalnih tehnologija.

Digitalne linije života

Ovogodišnja tema, ‘Digitalne linije života: Jačanje otpornosti u povezanom svijetu’, usmjerena je na jačanje infrastrukture koja održava svijet u pokretu. Ističe koliko je pouzdana digitalna infrastruktura ključna za stabilnost sustava i rast za sve.

Svakodnevno, nevidljivi digitalni sustavi pomažu u održavanju svijeta u pokretu. Oni upozoravaju zajednice kada se približavaju katastrofe. Vodi navigaciju kopnom, morem i zrakom. Prenose podatke koji povezuju kontinente. Ovi sustavi čine digitalne životne linije koje podupiru moderni život.

Godine 1859. snažna solarna oluja – Carringtonov događaj – poremetila je telegrafske sustave diljem svijeta, izazivajući električne udare toliko intenzivne da su iz opreme letjele iskre, zaustavljajući komunikaciju – ekvivalent današnjem prekidu interneta. Takvi nenamjerni poremećaji i danas predstavljaju stvarnu prijetnju. No rizici više nisu ograničeni samo na svemirsko vrijeme. Ekstremne vrućine, oluje i druge klimatske opasnosti sve su sposobnije oštetiti digitalnu infrastrukturu, od električnih mreža do podatkovnih kabela. S obzirom na to da moderna društva daleko više ovise o digitalnim mrežama, utjecaj takvih propusta mogao bi biti globalan, brz i daleko ozbiljniji.

Otporna digitalna infrastruktura temelj je povezanog i uključivog svijeta. Digitalna otpornost podupire univerzalnu smislenu povezivost – mogućnost da svi sigurno, pristupačno i učinkovito pristupaju i koriste internet.

Otpornost treba biti osmišljena i uključena u svaki element povezivosti: podmorske kabele koji povezuju kontinente, zemaljske mreže koje prenose podatke između gradova, satelite koji podržavaju komunikaciju i navigaciju te podatkovne centre koji pokreću digitalne usluge. Kada bilo koji dio ovog lanca zakaže, bitni sustavi, od financija i zdravstva do prometa i odgovora na katastrofe, su ugroženi.

Danas mnoge mreže ostaju ranjive suočene s rastućim prijetnjama, poput ekstremnih vremenskih događaja i mega potresa. Otpornost osigurava da su digitalni sustavi dizajnirani da izdrže, prilagode se i oporave od poremećaja, štiteći i živote i egzistenciju.

Svjetski dan telekomunikacija i informacijskog društva 2026 - utjecaj na okoliš
Foto: wtisd

Digitalne tehnologije i održivi razvoj

Od borbe protiv klimatskih promjena do uklanjanja gladi i siromaštva, digitalne tehnologije mogu pomoći u postizanju 70% ciljeva u okviru UN-ove Agende održivog razvoja. Izgradnja održive budućnosti zahtijeva inovativno razmišljanje i djelovanje u digitalnom svijetu.

ITU postavlja globalne standarde za energetski učinkovite digitalne tehnologije s niskim udjelom ugljika te prati emisije i elektronički otpad iz sektora informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) putem Izvješća o ozelenjavanju digitalnih tvrtki i Globalnog monitora elektroničkog otpada.

Kada digitalni sustavi zakažu

Kad digitalni sustavi zakažu
Kad digitalni sustavi zakažu: Stručno izvješće o skrivenim rizicima našeg digitalnog svijeta

Novo izvješće Kad digitalni sustavi zakažu: Skriveni rizici našeg digitalnog svijeta objavljeno je 5. svibnja 2026. Objavili su ga Međunarodna telekomunikacijska unija (ITU), Ured Ujedinjenih naroda za smanjenje rizika od katastrofa (UNDRR) i Sciences Po. Ovo stručno izvješće opisuje scenarije rizika na Zemlji, na moru i u svemiru, analizirajući krhkost međusobno povezanih digitalnih sustava i nudeći plan za pripravnost. Stručnjaci u izvješću pozivaju na koordinirano djelovanje između zemalja kako bi se poboljšala digitalna otpornost i zaštitile bitne usluge poput zdravstva, financija i hitnih intervencija.

Novo izvješće mapira kritične ranjivosti u međusobno povezanim svjetskim sustavima. Nastoji odgovoriti na pitanje: Jesmo li spremni na solarne oluje, prekide podmorskih kabela, poremećaje satelita i ekstremne vremenske uvjete koji mogu poremetiti komunikacijske mreže i potencijalno izazvati „digitalnu pandemiju“?

Rizici digitalne ovisnosti

Digitalne tehnologije su revolucionirale način na koji živimo, povezujemo se i radimo, no naša rastuća ovisnost o tim sustavima stvorila je rizike koji često ostaju nezapaženi.

Jaka solarna oluja mogla bi onesposobiti satelite, poremetiti navigacijske sustave i destabilizirati energetske mreže, a vrijeme oporavka mjeri se mjesecima. Ekstremne temperature mogle bi preopteretiti podatkovne centre, što bi dovelo do prekida mobilnih usluga, kao i kvarova u zdravstvenim sustavima i financijskim transakcijama. U međuvremenu, potresi ili druge prirodne opasnosti mogu prekinuti vitalne internetske veze, usporiti poslovne operacije i ostaviti cijele nacije izvan mreže tjednima.

Bilo koji specifičan scenarij može se činiti izoliranim i malo vjerojatnim, nedovoljno alarmantnim da bi potaknuo pravovremenu globalnu reakciju. Pa ipak, digitalne ranjivosti su stvarne i neminovno se događaju neočekivani incidenti.

Izvješće ističe još jednu ranjivost: društva su postala ovisna o digitalnim sustavima bez održavanja analognih vještina i osiguravanja odgovarajućih rezervnih opcija. Kada veliki sustavi zakažu, offline alternative više nisu uvijek dostupne.

Kaskadno djelovanje

Izvješće pokazuje da se digitalni poremećaji rijetko ograničavaju na izolirane događaje, već se obično kaskadno šire. To je naglašeno podacima da je do 89 posto digitalnih poremećaja povezanih s prirodnim opasnostima uzrokovano sekundarnim učincima, a ne početnim šokom. „Broj ljudi koji će na kraju biti pogođeni može biti i do 10 puta veći od broja onih koji su prvobitno bili izloženi“ izvornom incidentu, priopćile su agencije UN-a.

Rizik je sistemski, rekao je Kamal Kishore, voditelj Ureda UN-a za smanjenje rizika od katastrofa (UNDRR). „Mnogi od tih rizika su nevidljivi. Često međuovisnosti nisu u potpunosti prepoznate.“ Upozorio je da se kvarovi u jednom sustavu mogu brzo proširiti.

„Ako nestane struje… većina telekomunikacijskih tornjeva ima rezervu od devet sati i nakon toga neće raditi. Kad telekomunikacije ne rade, bankomati ne rade, [i] ljudi nemaju pristup vlastitom novcu.“

Svjetski dan telekomunikacija i informacijskog društva 2026.
Foto: wtisd

Pretvaranje znanja u djelovanje

Izvješće poziva kreatore politika, privatni sektor i civilno društvo da djeluju odmah kako bi spriječili da ovi rizici postanu „digitalna pandemija“, pozivajući na globalnu predanost i koordinirano djelovanje.

Autori predlažu razmatranje šest prioriteta za zaštitu kritične digitalne infrastrukture:

  • Produbiti znanje: Prepoznati ranjivosti, mapirati međusektorske ovisnosti, razviti modele za potencijalne lančane reakcije i održavati analogne vještine.
  • Modernizirati upravljanje rizicima: Tretirati nenamjerne digitalne poremećaje kao ključni rizik ažuriranjem pravnih okvira i poticaja za rizike od katastrofa.
  • Jačanje standarda i planiranja: Uspostaviti robusne rezervne sustave i provoditi zajedničko višesektorsko planiranje scenarija.
  • Poboljšati koordinaciju kritičnih rizika: Proaktivno koordinirati rizike s velikim utjecajem koji utječu na svemirsko vrijeme, podmorske kabele, satelite i podatkovne centre.
  • Izgraditi društvenu otpornost: Opremiti zajednice i organizacije da izdrže i oporave se od digitalnih poremećaja poticanjem adaptivnih kapaciteta.
  • Poticati povjerenje i suradnju: Izgraditi kapacitete, okupiti dionike i promovirati zajedničku svijest i odgovornost među sektorima i granicama.

Nalazi su rezultat suradnje stručnjaka iz 12 zemalja, koji predstavljaju nacionalna tijela, privatni sektor, akademsku zajednicu i međunarodne organizacije.

Izvor: wtisd

1234...185Stranica 3 od 185

NAJČITANIJE

Promotori DOP-a od A-Z