Međunarodni dan mladih 2026.: Različiti konteksti, zajedničke težnje

Objavio
Odgovorno
-
Međunarodni dan mladih 2026.: Različiti konteksti, zajedničke težnje
Foto: javi_indy / Magnific

Međunarodni dan mladih obilježava se svake godine 12. kolovoza, a potiče aktivnosti koje promiču svijest, dijalog i djelovanje u vezi s pitanjima vezanim uz mlade. Ustanovljen je od strane Ujedinjenih naroda 1999. godine. Obilježavanje ističe mlade ljude kao ključne partnere u izgradnji pravednije i održivije budućnosti.

Danas svijet broji gotovo 1,3 milijarde mladih ljudi u dobi od 15 do 24 godine, što čini 16 posto svjetske populacije. To je brojčano najveća generacija mladih do danas.

  • Do 2050. godine 69% mladih u svijetu živjet će u zemljama s niskim i nižim srednjim dohotkom, u usporedbi s 59% u 2025. godini.
  • Predviđa se da će se između 2025. i 2050. godine populacija mladih u zemljama s visokim i višim srednjim dohotkom smanjiti za gotovo 24%.
  • Ozljede čine gotovo polovicu svih smrtnih slučajeva mladih u zemljama s niskim prihodima i više od polovice u zemljama s višim srednjim i visokim prihodima.

Mladi su okosnica društva i igraju ključnu ulogu u oblikovanju budućnosti. Rješavanje njihovih potreba i iskorištavanje njihovog potencijala ključno je za održivi razvoj. Mladi ljudi diljem svijeta predvode promjene. Oni su inovatori, zagovornici i vođe zajednice koji oblikuju zdravija, pravednija i otpornija društva. Ključni aspekti doprinosa mladih uključuju:

  • Inovacija i kreativnost : Mladi donose svježe perspektive i inovativna rješenja za globalne izazove.
  • Građanski angažman : Aktivno sudjelovanje u građanskom životu jača demokratske procese i društvenu koheziju.
  • Socijalna pravda : Aktivizam mladih potiče pokrete za jednakost i ljudska prava.

Kako mladi sve više zahtijevaju pravednije, ravnopravnije i progresivnije mogućnosti i rješenja u svojim društvima, potreba za rješavanjem višestrukih izazova s ​​kojima se suočavaju mladi (poput pristupa obrazovanju, zdravstvu, zapošljavanju i rodnoj ravnopravnosti) postala je hitnija nego ikad.

Međunarodni dan mladih 2026.: Različiti konteksti, zajedničke težnje

Različiti konteksti, zajedničke težnje

Međunarodni dan mladih 2026. prepoznaje da, iako živote mladih oblikuju različite nacionalne i lokalne stvarnosti, njihove težnje su izrazito slične. U svim zemljama i zajednicama mladi traže dostojanstvo, priliku, smisleno sudjelovanje, dostojanstven posao, kvalitetno obrazovanje i održivu budućnost.

Ovogodišnja tema posebnu pozornost usmjerava na mlade ljude koji žive u najmanje razvijenim zemljama (LDC), zemljama u razvoju bez izlaza na more (LLDC) i malim otočnim državama u razvoju (SIDS). Oni se naročito često suočavaju s preklapajućim izazovima povezanim s siromaštvom, klimatskim promjenama, geografskom izolacijom, ograničenim ekonomskim mogućnostima i nejednakim pristupom digitalnim tehnologijama. Istodobno, ovi mladi ljudi i dalje pokazuju otpornost, vodstvo i inovativnost u promicanju održivog razvoja unutar svojih zajednica i šire.

Tema za 2026. godinu naglašava da bi prepoznavanje različitih konteksta trebalo ojačati, a ne umanjiti, globalnu solidarnost. Ulaganjem u mlade diljem svijeta i podrškom onima koji se suočavaju s najvećim preprekama, međunarodna zajednica može pomoći u osiguravanju da nijedna mlada osoba ne bude zapostavljena.

Podteme za 2026. godinu

  • Globalna solidarnost:  Održivi razvoj i razvoj mladih su zajedničke odgovornosti. Ova podtema naglašava važnost međunarodne suradnje, partnerstava i jednakog pristupa prilikama i resursima koji omogućuju mladima diljem svijeta da napreduju.
  • Zajednički izazovi:  Mladi ljudi u svim zemljama sve se više suočavaju s međusobno povezanim izazovima vezanim uz obrazovanje, zapošljavanje, klimatske promjene, digitalnu uključenost i mentalno blagostanje. Ova podtema potiče dijalog i kolektivne odgovore utemeljene na životnim iskustvima mladih.
  • Inovacije mladih:  Mladi razvijaju praktična i kreativna rješenja za lokalne i globalne izazove. Od klimatskih akcija i digitalnog poduzetništva do inicijativa koje vodi zajednica i društvenih inovacija, mladi nastavljaju pokazivati ​​vodstvo čak i u okruženjima s ograničenim resursima. Ova podtema slavi njihov doprinos, a istovremeno potiče mogućnosti suradnje i dijeljenja znanja.

Kako se uključiti?

Ujedinjeni narodi i partnerske organizacije pozivaju pojedince, udruge i institucije na sudjelovanje kroz sljedeće aktivnosti:
  • Digitalna kampanja (#YouthDay): Podijelite poruke podrške, priče o uspjehu i primjere inicijativa koje vode mladi na društvenim mrežama koristeći službeni hashtag.
  • Edukativni webinari: Pridružite se globalnim događajima poput online panela Sveučilišta Ujedinjenih naroda (UNU-IAS) koji ove godine lansira novu publikaciju o vodstvu mladih u održivom razvoju.
  • Lokalne akcije: Pokrenite ili podržite projekte u zajednici koji se bave unaprjeđenjem mentalnog zdravlja, ekologije ili neformalnog obrazovanja.

Ujedinjeni narodi obilježit će Međunarodni dan mladih 2026. 12. kolovoza online kampanjom kojom pozivaju mlade ljude diljem svijeta da podijele poruke nade, podrške i suradnje, s posebnim naglaskom na mlade koji žive u najmanje razvijenim zemljama, zemljama s niskim razvojem i malim otočnim razvojnim zemljama.

Izvor: UN

Dan ekološkog duga 2026: Hrvatska od 25. travnja, a svijet od 30. srpnja – troši resurse budućih generacija

Objavio
Odgovorno
-
Dan ekološkog duga
Foto: Freepik

Dan ekološkog duga Zemlje je točka u kojoj iscrpljujemo resurse koje Zemlja može regenerirati u jednoj godini. Ove, 2026. godine pada 30. srpnja. O trendovima govori činjenica da je još početkom 1970-ih ovaj dan dolazio krajem prosinca.

Prošle je godine čovječanstvo iskoristiti cijeli godišnji proračun ekoloških resursa i usluga prirode 24. srpnja. Izračun je to Global Footprint Networka, međunarodne organizacije za održivost koja je bila pionir u istraživanju ekološkog otiska, i Sveučilišta York, koje sada izrađuje nacionalne račune ekološkog otiska i biokapaciteta pod upravom FoDaFo-a. Datum Dana ekološkog duga Zemlje za tekuću godinu objavljuje se svake godine 5. lipnja, na Svjetski dan zaštite okoliša.

Čovječanstvo trenutno koristi prirodu 73% brže nego što se ekosustavi mogu obnoviti, što je ekvivalent životu na 1,73 Zemlje. Ova razina prekomjerne upotrebe moguća je iscrpljivanjem prirodnog kapitala, što ugrožava dugoročnu sigurnost resursa. Posljedice su vidljive u deforestaciji, eroziji tla, gubitku bioraznolikosti i akumulaciji CO₂ u atmosferi. Sve to doprinosi češćim ekstremnim vremenskim događajima i smanjenju proizvodnje hrane.

Na dan 30.07.2026. čovječanstvo je potrošilo svo meso, ribu, žitarice i šume koje planet može proizvesti i obnoviti u jednoj godini. U mjesecima koji slijede, bogatiji dio naše populacije od 8 milijardi ljudi crpi neobnovljive resurse na kredit, stvarajući otpad – prvenstveno emisiju CO₂ – s kojim se ne može adekvatno upravljati. Ova situacija ima ozbiljne posljedice za okoliš, klimu i našu budućnost.

“Trenutno, neodrživa proizvodnja, pakiranje i potrošnja hrane potiču klimatsku krizu, stvarajući trećinu svih emisija stakleničkih plinova, koristeći 70% slatke vode na planetu i uzrokujući gubitak bioraznolikosti u nevjerojatnim razmjerima” 

António Guterres, Glavni tajnik Ujedinjenih naroda.

Ekološki deficit čovječanstva od 1970-ih

Od ranih 1970-ih čovječanstvo je u ekološkom deficitu, prema izračunima američkog think-tanka Global Footprint Network (GFN), koji objavljuje godišnje izvješće “Dan ekološkog duga” na temelju podataka Ujedinjenih naroda.

Iako su ti izračuni temeljeni na ugljičnom otisku naišli na kritike znanstvenika, mnoge ih zemlje ozbiljno razmatraju, priznajući ih kao učinkovit alat za širenje svijesti o prekomjernoj potrošnji.

Dan ekološkog duga dobiva se iz omjera biokapaciteta planeta – količine ekoloških resursa koje Zemlja može proizvesti te godine – i ekološkog otiska čovječanstva, odnosno potreba čovječanstva u toj godini, a dobiveni broj množi se s brojem dana u godini (365 dana). Formula je sljedeća:

(Zemljina biosposobnost/ekološki otisak čovječanstva) x 365 = Dan ekološkog duga

Dan ekološkog duga Zemlje 2026
Grafikon 1: Ovo prikazuje kako su se datumi Dana prekoračenja Zemljine temperature pomicali tijekom vremena, prema najnovijem izdanju Nacionalnog otiska i računa biokapaciteta.

Ekološki deficit po zemljama 

Ovisno o snazi i veličini gospodarstva i potreba svojih stanovnika, svaka država različito troši prirodne resurse Zemlje. Što je država razvijenija, veća je i njezina potrošnja pa je i nacionalni Dan ekološkog duga bliži početku godine. Dan ekološkog duga u nekoj zemlji je datum na koji bi padao Dan ekološkog duga Zemlje kada bi cijelo čovječanstvo trošilo kao ljudi u toj zemlji.

Koje zemlje najbrže troše resurse? Katar je iscrpio svoje resurse 4. veljače. Slijede ga Luksemburg (17. veljače), Singapur, Mongolija i Estonija. Zemalje s najkasnijim danima prekoračenja obično imaju manju potrošnju zbog siromaštva, bogatstva resursima ili oboje.

U zapadnoj Europi većina zemalja iscrpi svoje resurse za četiri ili pet mjeseci. Sjeverne europske zemlje prelaze svoja ograničenja nešto brže od južnih. Dan ekološkog duga za Europsku uniju koja sadrži 27 zemalja, ove godine bit će 3. svibnja.

Infografika: Dan ekološkog duga 2026. po zemljama / Global Footprint Network 2026, www.overshootday.org i www.footprintnetwork.org.

Ekološki deficit Hrvatske

Hrvatska u ekološki dug ove godine ulazi 25. travnja, dok je prošle godine to bilo 27. travnja. Od ovog datuma nadalje, Hrvatska živi na kredit na račun budućih generacija. Kad bi sva svjetska populacija imala isti način života kao građani Hrvatske, bili bi nam potrebni resursi skoro tri planeta.

Za Hrvatsku bi jedan od značajnijih načina smanjenja ekološkog otiska te pomicanja datuma ulaska u ekološki dug svakako bio i razvoj diverzificiranih oblika ekoturizma. Naime, turizam doprinosi emisijama stakleničkih plinova i udružen s potrošnjom prirodnih resursa ubrzava globalno prekoračenje utječući na okoliš i prirodu.

Global footprint network trenutačno provodi procjene turizma u mediteranskoj regiji, u kojoj su toplinski valovi sve češći kao rezultat klimatskih promjena što utječe na turizam i održivost te grane gospodarstva.

Izračunajte svoj osobni utjecaj na okoliš

Kalkulator osobnog ekološkog otiska izračunava za pojedinca koliko bi planeta bilo potrebno kada bi svi na Zemlji imali isti način života kao on/ona. Provjerite svoj ekološki otisak i osvijestite što Vi možete poduzeti.

Mreža One Planet je partnerstvo s više dionika, usvojeno 2012., koje podupire provedbu Cilja održivog razvoja 12 – Odgovorna potrošnja i proizvodnja – kroz različite programe o informiranju potrošača, prehrambenim sustavima i turizmu, između ostalog.

Ako bi se “Dan ekološkog duga” smanjio za pet dana godišnje do 2050., resursi planeta bili bi dovoljni za ljudsku potrošnju. Preokretanje trenda zahtijevat će zajednički napor svih zainteresiranih strana u smislu potrošnje, učinkovitosti u proizvodnji dobara i energije te opsežne mjere za očuvanje prirode.

DOBRA HRVATSKA

Svjetski dan borbe protiv trgovine ljudima 2026.: Zarobljeni iza prevare

Objavio
Odgovorno
-
Svjetski dan borbe protiv trgovine ljudima 2026.: Zarobljeni iza prijevare
Foto: Ovogodišnja tema "Zarobljeni iza prijevare" ističe rastući fenomen trgovine ljudima radi prisilnog kriminala unutar online prijevarnih operacija. / UNODC

Svjetski dan borbe protiv trgovine ljudima obilježava se svake godine 30. srpnja. Dan je 2013. proglasila Opća skupština Ujedinjenih naroda svojom rezolucijom A/RES/68/192. Cilj obilježavanje je usmjeriti globalnu pozornost na zaštitu ljudskih prava i iskorjenjivanje modernog ropstva.

Trgovina ljudima je regrutiranje, prijevoz, prebacivanje, skrivanje ili prihvat ljudi silom, prijevarom ili obmanom radi iskorištavanja. U svakoj regiji svijeta, trgovci ljudima iskorištavaju ranjive žene, djevojčice, muškarce i dječake svih porijekla radi profita. Trgovci ljudima često koriste nasilje, ucjenu, emocionalnu manipulaciju, oduzimanje službenih dokumenata, lažne agencije za zapošljavanje i lažna obećanja o obrazovanju i mogućnostima zaposlenja kako bi prevarili i prisilili svoje žrtve.

Trgovina ljudima je moderni oblik ropstva. Predstavlja ozbiljan zločin i teško kršenje ljudskih prava. Nezakoniti je to čin kojim se koristi sila, prijevara ili prisila za dobivanje radne snage i/ili seksa. Trgovci ljudima koriste nasilje, manipulaciju ili lažna obećanja kako bi namamili svoje žrtve u situacije trgovine ljudima. Osim toga, žrtve trgovine ljudima obično doživljavaju fizičko i/ili psihičko zlostavljanje. Nažalost, trpe seksualno zlostavljanje, nedostatak hrane i sna, prijetnje članovima obitelji i izolaciju od vanjskog svijeta. Članovi obitelji žrtve također mogu primati prijetnje.

Žrtve se broje u milijunima

Točan broj ljudi pogođenih trgovinom ljudima teško je precizno utvrditi, ali procjenjuje se da svake godine u svijetu postoje milijuni slučajeva trgovine ljudima. Prema Međunarodnoj organizaciji rada, diljem svijeta postoji oko 50 milijuna žrtava trgovine ljudima.

Trgovina ljudima odvija se u mnoge eksploatacijske svrhe:

Svake godine milijuni muškaraca, žena i djece padnu u ruke trgovaca ljudima, u vlastitim zemljama i inozemstvu. Gotovo svaka zemlja na svijetu pogođena je trgovinom ljudima, bilo kao zemlja podrijetla, tranzita ili odredišta za žrtve. No neke su zemlje u gorem položaju od drugih.

UNODC, kao čuvar Konvencije Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (UNTOC) i njezinih protokola, pomaže državama u njihovim naporima da provedu Protokol o sprječavanju, suzbijanju i kažnjavanju trgovine ljudima (Protokol o trgovini ljudima).

  • 74% trgovaca ljudima djeluje unutar organiziranih kriminalnih skupina.
  • U 2022. godini žrtve iz 162 nacionalnosti bile su trgovane u 128 različitih zemalja. 
  • Oko 70% onih koji su istraženi, procesuirani i osuđeni za trgovinu ljudima u 2022. godini bili su muškarci.
  • Afričke žrtve bile su najčešće trgovana skupina. Činile su 31% prekograničnih tokova trgovine ljudima.

Izvor:  UNODC

Zarobljeni iza prijevare

Tema Svjetskog dana borbe protiv trgovine ljudima za 2026. godinu, “Zarobljeni iza prijevare”, skreće pozornost na brzorastući oblik trgovine ljudima u kojem transnacionalne organizirane kriminalne skupine iskorištavaju ljude za provođenje financijskih prijevara industrijskih razmjera. Žrtve se trguju radi prisilnog kriminala i prisiljavaju na sudjelovanje u online prijevarama. Ovaj oblik iskorištavanja usko je povezan s kibernetičkim kriminalom, financijskim prijevarama, pranjem novca i korupcijom, što pokazuje sve veću međusobnu povezanost organiziranog kriminala.

Trgovci ljudima često regrutiraju žrtve putem lažnih oglasa za posao koji obećavaju legitimne mogućnosti zaposlenja u inozemstvu. Vjerujući da prihvaćaju pravi posao, žrtve putuju u drugu zemlju samo da bi se našle zatočene u ilegalnim prevarantskim kompleksima.

Unutar tih kompleksa, žrtve su prisiljene provoditi kibernetičke prijevare, uključujući romantične prijevare, prijevare s kriptovalutama i druge online sheme usmjerene na ljude diljem svijeta. Drže se pod stalnim nadzorom i izložene nasilju, prijetnjama, dužničkom ropstvu i zahtjevnim radnim normama, ostavljajući ih zarobljene u uvjetima straha s malo mogućnosti za bijeg.

Kako se možete uključiti

Podizanjem svijesti
  • Podijelite sliku ili logotip Plavog srca na svojim društvenim mrežama.
  • Budite kreativni, napravite znak, oblikujte srce s prijateljima ili smislite svoj jedinstveni način da pokažete svoju podršku.
  • Upotrijebite hashtag #EndHumanTrafficking kako biste pojačali svoju poruku.
Prilagodite svoj profil
  • Dodajte okvir Plavo srce svojoj profilnoj slici koristeći predložak dostupan na Trellu .
  • Upotrijebite naš Canva predložak za dizajn za izradu personaliziranih vizualnih elemenata kampanje.
  • Pregledajte Trello ploču za sadržaj koji se može preuzeti, uključujući videozapise, grafiku, poruke i još mnogo toga.
Poduzmite akciju
  • Budite svjesni
  • Budite oprezni
    • Prepoznajte znakove trgovine ljudima. Žrtve se mogu naći u svakodnevnom okruženju – na poslu, na internetu, u školama, tijekom putovanja ili u osobnim mrežama.
    • Ako sumnjate na trgovinu ljudima, obratite se lokalnim vlastima ili telefonskoj liniji za pomoć u borbi protiv trgovine ljudima. Ako niste sigurni, budite oprezni i obavijestite odgovorne strane umjesto da ignorirate potencijalnu žrtvu.
  • Budite odgovorni
    • Donosite etične potrošačke odluke. Izbjegavajte robu i usluge koje mogu biti izravno ili neizravno povezane sa seksualnim iskorištavanjem, prisilnim radom ili drugim oblicima iskorištavanja.
  • Uključite se
    • Saznajte koje se mjere protiv trgovine ljudima poduzimaju u vašoj zajednici.
    • Potaknite prijatelje, obitelj, kolege i poslovne partnere da se informiraju i uključe u borbu protiv trgovine ljudima.

Za više informacija posjetite www.unodc.org/blueheart

Svi mogu doprinjeti kako bi se okončala trgovina ljudima i sankcionirale organizirane kriminalne mreže.

Izvor: UN, UN Ured za droge i kriminal

Poštivanje ograničenja brzine štedi novac i štiti okoliš

Objavio
Odgovorno
-
Poštivanje ograničenja brzine štedi novac i štiti okoliš
Foto: pvproductions / Magnific

Novo istraživanje pokazuje da poštivanje ograničenja brzine može “dramatično smanjiti” potrošnju goriva i emisije stakleničkih plinova, a vozačima uštedjeti milijarde eura godišnje.

Studija, objavljena u znanstvenom časopisu Communications Sustainability pokazuje da bi poštivanje ograničenja brzine moglo uštedjeti milijune eura svake godine, a istovremeno bi se prosječnom dnevnom putovanju na posao dodalo samo 54 sekunde.

Istraživači sa Sveučilišta Minnesota Twin Cities analizirali su više od 120 milijuna stvarnih putovanja vozilima u SAD-u kako bi razumjeli stvarne utjecaje prebrze vožnje.

Utvrdili su da kad bi vozači diljem SAD-a poštovali ograničenja brzine, to moglo uštedjeti u prosjeku 22 milijuna dolara (otprilike 19,26 milijuna eura), više od 25 milijuna litara goriva i 57.000 tona ugljičnog dioksida svaki dan. Ove uštede odnose se na laka vozila s motorom poput automobila i malih kombija, koja čine 14,6 posto ukupne potrošnje energije u SAD-u.

Prema izvješću Odyssee-Mure iz 2024., projekta koji podržava EU za praćenje trendova energetske učinkovitosti, laka teretna vozila troše oko polovice energije koja se koristi u europskom cestovnom prometu.

‘Potencijal uštede goriva u stvarnom svijetu’

Uz uštede u novcu i klimatskim promjenama, koje bi se mogle dodatno povećati nakon vrtoglavog rasta cijene plina usred rata protiv Irana , istraživači su otkrili da pridržavanje ograničenja brzine dodaje manje od minute prosječnom dnevnom putovanju na posao.

„Iako su vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem postala znatno učinkovitija u posljednjih nekoliko desetljeća, postala su i mnogo snažnija“, kaže William Northrop, profesor strojarstva na Sveučilištu u Minnesoti i odgovarajući autor rada.

„Brza vožnja lakša je nego ikad. Naša studija ispituje očitu, ali teško provedivu intervenciju za velike uštede goriva koje se mogu postići bez zamjene naših automobila: sporija vožnja.“

Istraživači kažu da je sljedeći korak njihovog istraživanja proširenje okvira kako bi obuhvatili raznolikije ceste i razumjeli utjecaje „agresivnih ubrzanja“ na potrošnju goriva i emisije.

„Istraživanje smanjenja brzine i ubrzanja dat će nam još potpuniju sliku potencijala uštede goriva u stvarnom svijetu“, kaže Northrop.

Izvor: euronews.earth

Europa se suočava sa sve težim sušama i rastućim izazovima u upravljanju vodama i zemljištem

Objavio
Odgovorno
-

Prema novoj studiji World Weather Attributiona (WWA) Europa se suočava sa sve težim sušama. Aktualna suša u Europi je složena kriza, uzrokovana dugotrajnim nedostatkom oborina i ekstremnim vrućinama. Utjecaji su već vidljivi unatoč tome što ljeto tek počinje. 

Europsko ljeto 2026. do sada je obilježeno iznimnom vrućinom i raširenom sušom (Copernicus, 2026.). Između travnja i lipnja, veliki dijelovi kontinenta, od Portugala na jugozapadu do južne Finske na sjeveroistoku, primili su ispodprosječne količine oborina. U kombinaciji s uzastopnim toplinskim valovima, ovi uvjeti pojačali su sušu diljem Europe, doprinoseći raširenim poljoprivrednim i hidrološkim utjecajima, neuobičajeno niskim vodostajima rijeka (NOS, 2026.) i jakim šumskim požarima, posebno u Španjolskoj i Francuskoj, gdje je već izgorjelo 116.000, odnosno 42.000 hektara (EFFIS, 2026.). Iako je zapadna Europa doživjela relativno vlažan početak godine, uporni deficiti oborina u istočnoj Europi prenijeli su se iz 2025., što je rezultiralo različitim vrstama i fazama suše koje se razvijaju diljem kontinenta. S prognozama koje ukazuju na malo olakšanja u bliskoj budućnosti, ljeto 2026. pojavljuje se kao jedan od najznačajnijih događaja vezanih uz vrućinu i sušu u Europi posljednjih godina.

Znanstvenici iz Austrije, Njemačke, Mađarske, Latvije, Nizozemske, Rumunjske, Slovenije, Španjolske, Švedske, Švicarske, Češke, Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a koristili su utvrđene, recenzirane metode kako bi procijenili jesu li i u kojoj mjeri klimatske promjene utjecale na europsku sušu.

Suša se može definirati na nekoliko načina. Meteorološku sušu karakteriziraju količine oborina ispod prosjeka, dok poljoprivredna suša nastaje kada nedostatak oborina ili suho tlo utječu na poljoprivredu i rast usjeva. Mjeri se vlagom tla ili procjenom ravnoteže između oborina i evapotranspiracije tijekom vremena.
Budući da povećana evapotranspiracija uzrokovana regionalnim zagrijavanjem može znatno pojačati utjecaje suše, studija zasebno procjenjuje doprinose i niske količine oborina i potencijalne evapotranspiracije (PET), kao i vlažnosti tla. Kako je vremenski opseg suše prilično različit u zapadnom dijelu Europe u usporedbi s istokom, promatrana su dva različita vremenska razdoblja: tromjesečna suša u zapadnoj regiji i 6-12-mjesečna suša u istočnoj regiji.

Vlažnost tla nestaje alarmantnom brzinom

Studija je otkrila da su suše na poljoprivrednom tlu u zapadnoj Europi sada pet puta vjerojatnije zbog klimatskih promjena. U istočnoj Europi, gdje sušni uvjeti traju već šest mjeseci, suše na tlu su 11 puta vjerojatnije.

U Zapadnoj Europi, klimatske promjene nisu bile primarni uzrok nedostatka kiše, ali one čine nekada rijetke uvjete toplinskih valova mnogo češćima, dramatično mijenjajući koliko je atmosfera postala žedna.

Ista količina niskih oborina koja je nekoć mogla uzrokovati blago, podnošljivo sušno razdoblje sada se pretvara u ozbiljnu sušu – jer dodatna toplina izvlači vlagu iz tla puno brže nego prije.

U zapadnoj Europi, toplinski valovi koji mogu izazvati ove intenzivne uvjete isparavanja sada su oko 80 puta vjerojatniji nego u svijetu bez klimatskih promjena. U istočnoj Europi, vjerojatnost je oko 40 puta veća.

‘Ekstremne vrućine preuzimaju ulogu glavnog uzroka suše’ u Europi

„Europska klima se brzo mijenja“, kaže dr. Sarah Kew, klimatologica u Kraljevskom nizozemskom meteorološkom institutu (KNMI). „Iako su obrasci kiše i dalje raznoliki, naši nalazi pokazuju da ekstremna vrućina preuzima ulogu glavnog uzroka suše na našem kontinentu.“

„Svjedočimo kako zalihe vode isparavaju iz naših tla i rijeka brže nego što bismo to učinili u svijetu bez klimatskih promjena, pretvarajući ono što bi bila podnošljiva sušna razdoblja u teške suše.“

Dr. Dominik Schumacher iz Instituta za atmosferske i klimatske znanosti na ETH Zürichu kaže da ovaj obrazac označava promjenu u načinu na koji se europske suše uopće formiraju.

„Unatoč većoj količini zimskih oborina u većem dijelu Europe, sada vidimo pojačanu tendenciju neuobičajenog sušenja tla već u proljeće, prije nego što je ljeto uopće počelo“, kaže. „To je naša vlastita krivnja: kako temperature rastu, žeđ atmosfere se brzo povećava, isisavajući vlagu iz rijeka, jezera, akumulacija i tla.“

„To temeljno mijenja način na koji nastaju europske suše – sve manje zbog nedostatka kiše, a sve više zbog toplijeg zraka koji sprječava da kiša ostane u tlu.“

Cijene hrane i ranjiva kućanstva su u prvim redovima

Posljedice se već osjećaju daleko izvan poljoprivrednih polja. Propali usjevi, niske rijeke i opterećeni energetski sustavi prijete porastom cijena osnovnih kućanskih potrepština – teret koji najteže pada na kućanstva s niskim prihodima.

„Ovo nije samo kriza za poljoprivrednike, to je kriza koja se širi i do najranjivijih u Europi“, kaže Merel Laauwen sa Sveučilišta Wageningen i istraživačkog centra u Nizozemskoj. „Gubitak usjeva, niska razina rijeka i ograničenja korištenja vode prijete porastom cijena osnovnih proizvoda poput hrane i energije, što će najteže pogoditi kućanstva s niskim prihodima.“

„Iako nam znanost govori da ćemo u budućnosti vidjeti češće i intenzivnije suše, planovi upravljanja sušom još uvijek nisu propisani od strane EU-a i vidimo nedosljednu pripremljenost u različitim europskim zemljama.“

Suša bi mogla postati nova normalnost s porastom temperatura

S obzirom na projekcije daljnjeg rasta temperatura ako se hitno ne smanje emisije koje zagrijavaju planet , uvjeti suše u Europi mogli bi se brzo pogoršati.

„Najalarmantnije je to što se ovi uvjeti javljaju pri zagrijavanju od 1,4 °C“, kaže dr. Mariam Zachariah iz Centra za politiku okoliša na Imperial Collegeu u Londonu. „Ako globalne emisije podignu temperature na 2,8 °C, kako je predviđeno, vjerojatnost ovih intenzivnih uvjeta isparavanja mogla bi se udvostručiti, pretvarajući suše poput ove u redovite pojave.“

Upozorava da će „vruća, suha ljeta“ postati svakodnevna pojava u Europi ako se brzo ne poduzmu mjere.

Simon Stiell, izvršni tajnik UN-a za klimatske promjene, naziva sve gore suše u Europi „nezanemarivim crvenim upozorenjem da se naš planet pregrijava dok se klimatska kriza ubrzano pogoršava“.

„Dok čovječanstvo ne prestane sagorijevati ogromne količine ugljena, nafte i plina , ove brutalne suše uzrokovane klimom postat će samo sve teže i skuplje za kućanstva i cijela gospodarstva“, upozorava.

„Ali rješenja su jednako jasna: puno brže prijeći na obnovljive izvore energije – koji su sada jeftiniji od zagađujućih fosilnih goriva – elektrificirati gospodarstva i ulagati u otpornost kako bi zajednice, poduzeća i gospodarstva bili bolje zaštićeni.“

Izvor: euronews.earth i WWA

Gdje će klimatske promjene najteže pogoditi poljoprivredu?

Objavio
Odgovorno
-
Projicirana promjena poljoprivredne produktivnosti
Projicirana promjena poljoprivredne produktivnosti za razdoblje 2080.-2100. / CADI

Klimatske promjene predstavljaju egzistencijalnu prijetnju za poljoprivredu diljem svijeta. Rastuće temperature, promjena obrazaca oborina i povećana vremenska varijabilnost temeljno će promijeniti gdje i kako se usjevi mogu uzgajati – pri čemu će se najsiromašnije i najranjivije zajednice suočiti s najvećim teretom.

Tim Instituta za ekonomsku analizu (IAE), centra pod okriljem španjolskog Nacionalnog istraživačkog vijeća (CSIC), razvio je alat (CADI). Svrha mu je predvidjeti, s rezolucijom od 9,3 puta 9,3 kilometra, kako će planet postupno gubiti svoju sposobnost proizvodnje hrane kako klimatske promjene napreduju. Njegovo ime CADI je engleski akronim za Climate-Induced Agricultural Decline Index (Indeks pada poljoprivrede uzrokovanog klimom). Uspoređuje koliko bi parcela zemlje mogla dati urod u različitim klimatskim uvjetima, zadržavajući nepromijenjene usjeve koji su se već uzgajali 2020. godine. To izolira samo učinak klime, bez miješanja s ljudskim odlukama o tome što saditi ili kako se prilagoditi.

Očekuje se da će pad poljoprivredne produktivnosti uzrokovan klimom biti neravnomjeran. Trenutna istraživanja pokazuju da je mogućnost prilagodbe ograničena čak i u razvijenim zemljama, a u mnogim regijama s niskim prihodima ograničena je još i više. Kada prinosi padnu, utjecaji se šire prema van. Nesigurnost hrane raste, ruralni prihodi se smanjuju, a zajednice se suočavaju s teškim odlukama o migraciji i promjeni načina života.

Već uočeni, a ne projicirani podaci, pokazuju da je jedno od šest svjetskih obradivih zemljišta izgubilo više od 10% svoje potencijalne produktivnosti u posljednja dva desetljeća u usporedbi s prethodna dva. Raspodjela tih gubitaka je vrlo neravnomjerna: tropi snose najveći teret štete, dok neka područja visokih geografskih širina dobivaju na snazi.

U Europi se ponavlja poznati obrazac sjever-jug: Skandinavija, Škotska i Alpe poboljšavaju svoj poljoprivredni potencijal, dok ga jug kontinenta gubi.

Ključni nalazi projekta

Klimatske promjene već narušavaju proizvodnju hrane za stotine milijuna ljudi. Više od 640 milijuna ljudi već živi u poljoprivrednim područjima gdje je maksimalni broj ljudi koji se mogu godišnje prehraniti (PFY) smanjen za više od 10% u usporedbi s prije 30 godina. Gotovo 690 milijuna živi na mjestima koja sada proizvode dovoljno hrane za 5000 ljudi manje godišnje nego što su nekada proizvodila.

Dijelovi globalne poljoprivrede s najmanje ugrađene zaštite već trpe najveće gubitke. Oko 16% globalnih obradivih površina već je izgubilo više od 10% svoje produktivnosti. No, poljoprivreda napajana kišom je više izložena: oko 20% obradivih površina napajanih kišom izgubilo je najmanje 10%, a gotovo 5% izgubilo je više od 30%.

Mali broj žarišta već čini nesrazmjeran udio globalne štete. Danas samo 5% poljoprivrednog zemljišta čini 35% svih gubitaka PFY-a.

Gubici će se vjerojatno ubrzati: do sredine stoljeća gotovo polovica svijeta mogla bi živjeti u poljoprivrednim zonama u propadanju. Danas oko 15% svjetske populacije živi u stanicama s padom PFY-a od najmanje 5%. Do 2041. – 2060. taj se postotak povećava na 49% prema SSP3-7.0. Otprilike 25% zemalja odgovorno je za 85–90% ukupnih globalnih gubitaka do sredine stoljeća.

Geografija klimatskih promjena je vrlo neravnomjerna. Klimatske promjene mijenjaju poljoprivrednu produktivnost na vrlo nejednake načine među regijama. Tropske regije snose najveći teret gubitaka, dok neka područja visokih geografskih širina imaju koristi.

Oni koji su najmanje odgovorni najmanje su sposobni apsorbirati šok. Zemlje koje su najmanje doprinijele kumulativnom CO₂ su među najranjivijima, a taj odnos se s vremenom jača.

Varijacije u poljoprivrednoj proizvodnji zbog klimatskih promjena
Podaci iz razdoblja 2000.-2020. u odnosu na projekciju za razdoblje 2080.-2100.

Podaci iz razdoblja 2000.-2020. / CADI
Projicirana promjena poljoprivredne produktivnosti
Projicirana promjena poljoprivredne produktivnosti za razdoblje 2080.-2100. / CADI

 

Što to znači za sljedeću generaciju

Trenutačno 15% svjetske populacije već živi u područjima gdje je poljoprivredni potencijal pao za najmanje 5%. Ako zagrijavanje slijedi srednje visoku putanju, s dodatnih oko 2,1°C do sredine stoljeća, ta bi se brojka mogla povećati na gotovo polovicu stanovnika planeta između 2041. i 2060. godine.

Model također ukazuje na to da problem postaje vrlo koncentriran: jedva 5% tropskog kopna već čini 35% svih zabilježenih gubitaka, a očekuje se da će samo oko četvrtine zemalja snositi 85-90% globalne štete do sredine stoljeća.

Istraživači naglašavaju nijansu koja se često zanemaruje: čak i tamo gdje produktivnost raste, pojavljuju se napetosti . Ti dobici prisiljavaju zemljište, vodu i ulaganja da se preusmjere prema novim područjima unutar iste zemlje, što može stvoriti trenja između regija koje se do sada nisu natjecale za te resurse.

Uz sve to dolazi i dublja nepravda koju je studija istaknula: zemlje koje su kroz povijest emitirale najmanje stakleničkih plinova među najizloženijima su tim gubicima, a taj će se jaz samo povećavati.

Za autore, vrijednost CADI metode ne leži samo u dijagnozi već i u praktičnoj primjeni:

  • Omogućuje unaprijed utvrđivanje kojim će područjima biti potrebna podrška za prilagodbu
  • Novi usjevi
  • Tehnologija
  • Premještanje proizvodnje
  • Usmjeravanje resursa prije pada prinosa rezultira nižim ruralnim prihodima, većom nesigurnošću hrane ili kretanjem stanovništva prisiljenim nedostatkom alternativa.

Projekt možete posjetiti ovdje (izvor na španjolskom) i istražiti dvije vrste projekcija, izrađenih u 20-godišnjim koracima od 2020. do 2100., o tome kako će se poljoprivredna proizvodnja razvijati po regijama i kako će se klima mijenjati.

Izvor: Euronews.earth i CADI

Europljani zabrinuti za sigurnost djece na internetu

Objavio
Odgovorno
-
Foto: pvproductions / Magnific

Europljani su izrazito zabrinuti za sigurnost djece na internetu te rizika s kojima se djeca suočavaju na društvenim mrežama. To je jedan od najvažnijih nalaza novog  istraživanja EU o izazovima i prioritetima EU. Ostala glavna područja zabrinutosti uključivala su demokratsku otpornost, obranu i energetsku tranziciju. 

U kontekstu sigurnosti djece na internetu, kibernetičko nasilje i uznemiravanje su na vrhu popisa zabrinutosti. Zabrinjavaju čak 71% ispitanika. Odmah iza njih slijede strahovi od online sunubljenja djece i seksualnog iskorištavanja (70%). Velika većina Europljana želi da EU učini više kako bi zaštitila djecu od ovih i drugih rizika na internetu. Gotovo dvije trećine ispitanika žele pravila EU-a koja ograničavaju pristup djece društvenim mrežama prema dobi. 

Istraživanje se podudara s objavom izvješća posebnog panela o sigurnosti djece na internetu. Predsjednica Ursula von der Leyen osnovala je poseban panel stručnjaka kako bi razvila snažan i praktičan europski pristup zaštiti djece na internetu. Od ožujka do lipnja 2026. panel se sastao tri puta kako bi istražio i mogućnosti i rizike djece koja provode vrijeme na internetu.  

Izvješće posebnog panela ističe ključne izazove s kojima se djeca suočavaju na internetu te pruža preporuke i inspiraciju za njihovu bolju zaštitu i osnaživanje, kao i za korištenje društvenih mreža i drugih digitalnih usluga primjereno dobi. Preporuke su namijenjene kao podloga za buduće akcije koje će predložiti Europska komisija i na nacionalnoj razini za jačanje sigurnosti djece na internetu. Komisija namjerava predstaviti svoje prijedloge na temelju izvješća nakon ljeta. 

Za više informacija:

Izvor: Europska komisija

Kako smanjiti rizik od požara

Objavio
Odgovorno
-

Ljetna sezona, uz klimatske promjene koje donose visoke temperature, toplinske valove i sušu, značajno povećava opasnost od šumskih i drugih požara na otvorenom. Stoga je prevencija i suradnja ključna za zaštitu ljudi, domova i okoline.

U javnim upozorenjima posebno se naglašava da Protupožarna sezona 2026 neće ovisiti samo o institucijama. Građani mogu ukloniti suhu travu oko objekata, ne paliti vatru na otvorenom i pratiti zabrane koje donose lokalne vlasti.

Važna je i odgovornost turista, vikendaša i izletnika. Mnogi požari nastaju zbog navika koje se čine bezazlenima, poput roštiljanja na neprimjerenom mjestu ili ostavljanja staklenih predmeta u prirodi. U suhim uvjetima i mala iskra može imati velike posljedice.

Što sami možete i trebate učiniti

  1. Redovito čišćenje okoline: Očistite suhu travu, lišće i druge zapaljive materijale oko vaše kuće.
    Održavajte travnjak i uklonite suho drveće.

  2. Razdvajanje kuće od šume: Ako živite u blizini šume, stvorite “sigurnosnu” zonu oko kuće.
    To podrazumijeva uklanjanje visoke vegetacije i drveća, kako eventualni požar ne bi zahvatio stambeni objekt.

  3. Upotreba otvorenog plamena: Budite izuzetno oprezni s otvorenim plamenom tijekom ljetnih mjeseci (primjerice tijekom roštiljanja).
    Nikako ne bacajte šibice ili opuške u prirodu. Ako kampirate, vatru palite samo na za to predviđenom mjestu.

  4. Zabrana spaljivanja: Spaljivanje korova i biljnog otpada u vrtovima i okućnicama zabranjeno je od 1. lipnja do 31. listopada.
    Osim korova i drugog biljnog otpada, tijekom ovog perioda zabranjeno je i korištenje improviziranih roštilja i gradela, paljenje logorskih vatri, bacanje šibica, opušaka i odlaganje drugih gorućih i užarenih tvari na otvorene površine.

  5. Praćenje vremenskih uvjeta: Pratite lokalne vremenske prilike i upozorenja o opasnostima od požara i drugih vremenskih neprilika.

U slučaju požara: Dojavu o nastanku požara prijavite na broj 193 ili 112.

Za građane je poruka jednostavna: pratiti upute, izbjegavati rizike i reagirati odmah. Za sustav je izazov još veći, jer mora ostati spreman na istodobne intervencije, promjene vremena i teške terene. Ljeto će pokazati koliko su pripreme bile učinkovite.

Kako se nositi s ljetnim vrućinama – na tradicionalan način

Objavio
Odgovorno
-

Na otoku Rabu tradicionalne kamene kuće, sjenovite ulice i dugo ustaljene dnevne rutine pomažu stanovnicima da se nose s ljetnim vrućinama.

Rab je poznat po svom srednjovjekovnom starom gradu, uskim kamenim ulicama i povijesnim kućama dizajniranim da pružaju hlad i prirodnu ventilaciju.

Mještani kažu da je svakodnevni život dugo bio organiziran oko najtoplijih sati u danu. Vanjski poslovi obavljaju se rano ujutro ili kasnije navečer, dok se popodneva provode u zatvorenom prostoru ili u hladu.

Kuće u starom gradu također su izgrađene tako da ostanu hladne bez klima uređaja. Stanovnici kažu da se vanjske rolete zatvaraju tijekom dana kako bi se spriječilo ulazak topline prije nego što se prozori ponovno otvore noću kako bi hladniji zrak mogao cirkulirati.

Raspored grada također igra ulogu. Uske ulice projektirane su kako bi stvarale hlad tijekom cijelog dana, omogućujući ljudima kretanje uz izbjegavanje dugotrajnog izlaganja suncu.

Izvor: euronews.earth

Svjetski dan stanovništva 2026.: Ostvarenje nada i težnji mladih – danas i za budućnost

Objavio
Odgovorno
-

Svjetski dan stanovništva obilježava se svake godine 11. srpnja. Proglasili su ga Ujedinjeni narodi kako bi potaknuli ljude da prate svjetske trendove stanovništva i probleme koji iz toga proizlaze.

Svjetski dan stanovništva podsjeća da veličina, dob i potrebe svjetske populacije utječu na većinu stvari u životu. Taj dan pomaže ljudima da saznaju više o rastu stanovništva, promjenama u svjetskoj populaciji i izborima koje svi donosimo za bolju budućnost. Svjetski dan stanovništva nisu samo brojke. Taj dan se odnosi na prava, šanse i održivi razvoj. Kako se globalna populacija mijenja, to utječe na zdravlje, obrazovanje, stanovanje i posao ljudi diljem svijeta.

Današnji problemi s populacijom ne odnose se samo na rast ili pad broja stanovnika. U nekim zemljama vlada zabrinutost zbog pada stanovništva i nižih stopa nataliteta, dok u drugima brojni ljudi ne mogu imati onoliko djece koliko žele. Nije važno samo planiranje obitelji nego i poslovi, domovi, sigurnost te zdravstvena skrb.

Ostvarenje nada i težnji mladih – danas i za budućnost

Današnja generacija adolescenata i mladih ljudi najveća je koju je svijet ikada vidio. Planet je sada dom za više od 1,9 milijardi ljudi u dobi od 10 do 24 godine. Od toga je više od 1,2 milijarde njih u dobi od 15 do 24 godine. Većina živi u zemljama s niskim i srednjim dohotkom i čini značajan udio njihovog nacionalnog stanovništva.

Način na koji ovi mladi ljudi doživljavaju adolescenciju – posebno njihova sposobnost donošenja informiranih odluka o svojim tijelima, životima i budućnosti – oblikovat će razvojne ishode za buduće generacije. Pa ipak, za mnoge, strukturne barijere sprječavaju ostvarenje njihovih prava i ostvarenje punog potencijala. Diskriminacija, siromaštvo, ograničen pristup obrazovanju i zdravstvenim uslugama te rodna nejednakost i dalje ograničavaju njihove mogućnosti. Naročito se to odnosi na djevojke i mlade žene, koje se često suočavaju s povećanim rizicima za svoju tjelesnu autonomiju, sigurnost i dobrobit.

Uloga adolescenata i mladih u postizanju Ciljeva održivog razvoja

Adolescenti i mladi ključni su za postizanje Ciljeva održivog razvoja. Ulaganje u obrazovanje, zdravstvo, egzistenciju i vodstvo adolescenata i mladih, kao i u inicijative koje vode mladi, ključno je za uključiv, održiv i pravedan razvoj.

S obzirom na to da je do 2030. ostalo samo nekoliko godina, ključno je da adolescenti i mladi budu u središtu provedbe Ciljeva održivog razvoja, kao nositelji prava i pokretači promjena. Važno je da mladi ljudi budu aktivni suradnici, partneri i zagovornici, oblikujući razvojne ishode koji izravno utječu na njihove živote sada i u budućnosti.

Izvor: UNFPA

1234...187Stranica 3 od 187

NAJČITANIJE

Promotori DOP-a od A-Z